Kad: na Sesvete (gdo nezna, to je 1. XI. sakoga leta).
Gde: pri cirkve, a gde drugde?
Ob kuliko: ob Å”este vure naveÄer (18 h).
Kej nas tam Äeka: zakurili bumo ogenj, kak se i Å”ika, kak veÄ i delamo puno let nazaj.
Äega bu bilo: druženja, topline, pak i dima, peÄene kostajnof, kuhanoga vinaā¦..
Kej donesti: dobre drvi, kostajnof (prosim narezati), dobroga vina ili moŔta i kej je najvažneŔe: dobro raspoloženje.
Organizator: svi koji vole Mraclin i naÅ”e mraclinske obiÄaje
Dojdete!
Božica KrznariÄ u svojim uspomenama na nekadaÅ”nji poljodjelski kalendar, prisjetila se obaveza i obiÄaja vezanih za uzgoj kukuruza. Kukuruz je svakako jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura staroga sela, a – kako se joÅ” uvijek možemo uvjeriti – i danas ima svoju ulogu u mraclinskoj svakodnevici. Tekst gÄe KrznariÄ donosimo ovdje.
U lipnju 2002.godine održana je sveÄana akademija povodom 70 godina od osnutka Nogometnog kluba Mraclin. Izdana je i slavljeniÄka knjiga ‘MraclinaÄki nogometni memento’ autora Stjepana Cvetka i Davora Å tubana. UruÄivala su se i priznanja zaslužnim pojedincima. Jedan od nagraÄenih bio je i legendarni Nikola GalekoviÄ Ben. SjeÄam se jedne prijateljske utakmice u HraÅ”Äu, bilo nas je 12. U to smo vrijeme juniori iz ‘zlatne generacije’ (Äis, Å elc, Å era, Jimi, Kasaā¦) poÄeli ulaziti u seniorsku momÄad. Jedan od nas je bio jedina rezerva, igrao je Ben. Ben nije bio vrhunski hakler, nisu ga krasile pretjerane nogometne vjeÅ”tine i na poluvremenu smo zamjerili treneru i na toj utakmici igraÄu Josipu GalekoviÄu JoÅ”kecu zato kaj Ben igra, a ovaj naÅ” u punoj formi sjedi na klupi. JoÅ”kec je samo mirno odgovorio: Kaj priÄate? Mi budemo ovak i onak pobijedili, a Ben zaslužuje da si odigra poluvrijeme. To je veliki klupski Äovjek, a i veliki Äovjek. Kasnije i s vremenom smo shvatili koliko je bio u pravu. Starije se mora posluÅ”ati. Na slici predsjednik alfa i omega kluba 2002.godine Mladen GalekoviÄ uruÄuje priznanje legendi, jedinom Big Benu.
Trava je, dakako, poÄela nicati u travnju 2002.godine. Nova Graba u cvatu. Gazda je naredio projektantima Old Traford izgled, isti takav pad. Vode na travnjaku nije smjelo biti. Nekoliko godina kasnije i nakon godina održavanja Nova Graba je i dalje najljepÅ”i nogometni teren ne samo nekog amaterskog nogometnog kluba. Å ire. Od Majura do LaduÄa.
Godine 2002. veterani Nogometnog kluba Mraclin nastupaju u jakom sastavu. Na slici su Vitomir Å tuban, Zlatko GalekoviÄ Äo, Ivica VukaÅ”inec, Miroslav GalekoviÄ, Ivo SamardžiÄ, Vlado Å tuban, Željko CvetniÄ, Vjekoslav KovaÄiÄ i Zlatko ÄunÄiÄ (voditelj, stoje), te Josip Vincek, Ratko CvetniÄ, Davor GalekoviÄ, Darko LendariÄ, Željko Å imun, Marijan LektoriÄ i Darko VukaÅ”inec (ÄuÄe). Kultni opis momÄadi, za ona dobra stara vremena, glasi: straga ‘praona’- peri deri igraÄ može proÄi lopta ne – malo žeÅ”Äa, Å”pice legendarne i neuhvatljive golim okom, vezni je red, dakako, igrao u rombu!!
Juniori su danas veÄ zaboravljene 2002.godine osvojili Äetvrto mjesto u natjecanju velikogoriÄke Nogometne lige. Znali su tijesno pobijediti i Äinili su to ÄeÅ”Äe, a znali su i izgubiti sa znaÄajnijim minusom. Na slici su pokojni Željko PolanÄec (trener), Marko Kos Prvi, Filip KrižaniÄ (prisilni golman na toj utakmici), Marko Kos Drugi, Nikola GalekoviÄ, Danijel Kadlec, Viktor Pelc i Davor Å tuban (Å”portski direktor)(stoje), a Luka Kos, Željko CvetniÄ, Lovro Posavec, Almir SejdinoviÄ, Goran VukaÅ”inec i Josip BartoliÄ (ÄuÄe). Juniori su veÄ te zaboravljene 2002.godine Äinili ono Å”to su neke najveÄe svjetske momÄadi pokuÅ”ale nedavno ā igrali su bez Å”pice!!! Dakako, ne zato Å”to su tako htjeliā¦
Mraclinski martinski pajdaÅ”i ove Äe se godine sastati 10.studenog u objektu plemenitog TrumbetaÅ”a na KruÅ”aku.
Pripreme su zapoÄele. Urednik je veÄ zakapario objekt za taj dan, Urednik veÄ prikuplja cijene prestižnih vina, a trenutno daleko najbolje kotira jedna vrsta graÅ”evine, iz podruma jednog mladog vinogradara. Kako je sutra novi dan joÅ” nije sasvim izvjesno da Äe to vino i biti na stolu za Martinje, iako Urednik ima nepogreÅ”ivo nepce. Posebno za vina koja su kvalitetna pri ‘dodiru z vodom’. Radajnerom, dakako. Mraclinski martinski pajdaÅ”i imaju obiÄaj Svetog Martina – sveca koji je zaslužio svetost zbog milosrÄa i dobrih djela a danas ga najviÅ”e povezujemo s vinom ā proslaviti Å”to bliže trsu, a obiÄaj je takoÄer da vino krsti najbolji mraclinski ‘župnik za tu prigodu’, pa to znaÄi i ove godine Tomislav GalekoviÄ Gibonni.
Oko same satnice postoje trenutno dva scenarija; prvi govori o tome da bi se okupljati poÄelo okoli podneva (jedna, pol dve), pa ti ruÄak krenuo oko dva poslijepodne, a veÄera negdje oko osam, a izmeÄu toga obavilo bi se krÅ”tenje moÅ”ta i sve ostalo, a razgledati bi se kroz kakvu Å”etnju imao prilike i tamoÅ”nji breg KruÅ”ak. Drugi scenarij govori da bi bilo kak i prije, okupljanje kad padne kmica, okoli pet-Å”est. Uglavnom bumo videli, dogovor kuÄu gradi.
Potvrdu dolaska zasad su izrekli mnogi preÅ”timani mraclinski muži. Od pretproÅ”le godine ostao je u sjeÄanju fenomenalan muziÄki doživljaj mraclinskih tamburaÅ”a i njihovih prijatelja. O tome se joÅ” pripovijeda. U jednom trenutku, oko pola dva ujutro, kada su grla bila ugrijana a osjeÄaji užareni, krenuo je session desetorice tamburaÅ”a, pristigao je i Buby i njegov inÅ”trument te je uz pomoÄ Bojsa zapalio Ratka, Okyja, Gibu i nas sve u te sitne sate. Neponovljiva svirka, i ove godine zazivamo istu, makar znamo da ne bude tak, ali nigdar nam ni bilo da nam ni nekak biloā¦
Dolazak su veÄ potvrdili predstavnici mraclinske akademske zajednice, predstavnici mraclinskih druÅ”tvenih organizacija i pajdaÅ”ija, mraclinski tamburaÅ”i i rockeri, oÄekuje se dakako i pola redakcije Mraclin.hr pojaÄane braÄom Vincek, a Vito ima plan da u neke sate angažiramo i Uber Žaca CvetniÄa; najavljuju kontrole i patrole pa bi stvarno bilo glupo za koju kunu ostati bez vozaÄke. Na jelovniku Äe se veÄ tradicionalno naÄi vrla turopoljska kotlovina za ruÄak, a za veÄeru Äe Zdravko pl. Å tuban Serginho ponuditi buncek sa restanim krumpirom i zeljem, netko bu i gibanicu spekel, valjda.
Odigrali su veterani Mraclina dobru utakmicu protiv lidera prvenstva, Mladosti iz Obrezine. Poveli su domaÄini
pogotkom D. DandiÄa na samom poÄetku utakmice. Nakon toga gosti iz Obrezine preuzimaju inicijativu na terenu,
i sa dva pogotka prelaze u vodstvo. Kada su svi mislili da Äe i ovoga puta gosti odnijeti sva tri boda iz Mraclina,
D. ZgodiÄ izbjegao je zaleÄe koje su gosti pokuÅ”ali iznuditi te se naÅ”ao sam ispred golmana gostiju i pogodio za izjednaÄenje.
Ove sezone za veterane Mraclina nastupaju: M. TandariÄ, M. RobiÄ, I. DandiÄ, D. DandiÄ, B. Kos, S. Kos, D. GalekoviÄ,
B. Kumic, D. ZgodiÄ, D. VinetiÄ, Z. Smekar, I. BrozinÄeviÄ, T. CvetniÄ, A. BarjaktareviÄ, E. MusiÄ, Ž. ÄunÄiÄ. Voditelj veterana je Mario TandariÄ.
Na poziv Snježane Marcijan, predsjednice KUD-a āSlavujā iz Bukevja, ženska vokalna skupina KUD-a āDuÄecā, u subotu 20. listopada 2018. nastupala je na koncertu pod nazivom āIdemo dole v Posavinuā. Solidnom izvedbom, MraclinÄice su se predstavile otpjevavÅ”i tri pjesme: āZapevala tiÄica pisanaā, āOj ti bela zorjaā i āS onu stranu Save vodeā. Uz Älanice āDuÄecaā na koncertu su sudjelovala i druÅ”tva: KUD āVeleÅ”evecā, HKPD āBosiljakā ÄuÄerje, pjesnik Stjepan Vitez, te vokalna skupina domaÄina, KUD-a āSlavujā Bukevje.
Nakon koncerta upriliÄeno je druženje svih izvoÄaÄa, a KUD āDuÄecā zahvaljuje domaÄinima na pozivu.
U nedjelju 21. listopada naÅ”i najmlaÄi folkloraÅ”i iÅ”li su na izlet u Aqautiku – slatkovodni akvarij Karlovac. Mali folkoraÅ”i su poveli roditelje, braÄu i sestre te prijatelje koji se joÅ” premiÅ”ljaju bi li im se pridružili na probama. Vjerujemo kako Äe im nakon ovog krasnog izleta biti lakÅ”e odluÄiti.
Na iduÄim fotografijama pogledajte kako nam je bilo.
Nakon zapaženih nastupa u Kaptolu i Požegi s pjesmom NoÄas ti dolazim u snove, Lajbeki nam predstavljaju svoju novu autorsku pjesmu pod nazivom Marica konobarica. Pjesma je premijerno izvedena na 22. zagorskom glazbenom festivalu Krijesnica, koji se 19. o.m. održao u Festivalskoj dvorani u Krapini.
Marica konobarica, Äiji tekst i glazbu potpisuje naÅ” Turopoljec iz Velike Mlake Robert KordiÄ, a aranžman Roman Gross, je vesela i Å”aljiva pjesma na kajkavskom narjeÄju. “Petek je na Gorice”, poznata je izreka u velikogoriÄkom kraju. Upravo tim stihom poÄinje pjesma i uvodi nas u svijet komiÄnih i neoÄekivanih dogaÄaja.
Lajbeki su nastup na festivalu odradili vrlo dobro, Å”to je publika prepoznala i nagradila ih velikim pljeskom. Za festival i organizatore imaju samo rijeÄi pohvale, uz obeÄanje da Äe joÅ” koji put posjetiti Krijesnicu.