Hrvatski vatrogasci oprostili su se danas od svoga kolege, vatrogasca DVD Kustošija Davora Kovačića, stradalog u intervenciji nakon olujnog nevremena koje je prošle subote pogodilo Zagreb. Diljem naše domovine vatrogasci su, po zapovjedi glavnog zapovjednika Tucakovića, upaljenim sirenama odali počast ovom časnom čovjeku, a posljednjoj pošti pridružili su se i članovi DVD-a Mraclin ispred svoga Doma. Sa stranica goričke JVP-e prenosimo i stihove Vladimira Pavića kojima su se gorički kolege oprostili od svoga brata Davora:
Svaki je život ko jedan san i jedna nada u bolje sutra, a svaka smrt je ugasli dan i nova strepnja do narednog jutra.
Neka mu je laka hrvatska zemlja, počivao u miru Božjem.
Nedjeljko Babić, pomoćnik zapovjednika DVD-a Mraclin i djelatnik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba , nastupio je na još jednoj utrci. Ovaj put trčalo se u Splitu, a povod je bio i sportske i humanitarne prirode. Naime, Javna vatrogasna postrojba Grada Splita priredila je jučer humanitarnu akciju za pomoć splitskoj neonatologiji, pa možemo reći da su pobijedili svi koji su nastupili. Uz veliko vatrogasno srce ni ne može biti drugačije.
Gibanica je oduvijek u Mraclinu bila kolač, desert, slastica – nazvali mi to ovim ili onim imenom, nešto što se pripremalo za “svetke”, “gode”,svadbe, uglavnom – za posebne prigode. Moja baka je načešće spremala od “rožička”, odnosno rogača. Moram priznati da mene ta delicija nije nikad impresionirala. Osobito ne okus rožička koji je moja baka Roža očito preferirala.
Ponekad je napravila gibanicu s pekmezom. Ta je bila više za obične dane, dok je ona od rožička, rjeđe od maka, bila ipak za posebne prilike. U mraclinskom dućanu su bili posebni mlinci za mljevenje maka i rogača. Dakle, nije se mogao kupiti mljeveni mak, nego si kod kupnje dao “trgovčici” da ga samelje. Gibanica je danas posebno cijenjeni kolač, naročiti orahnjača, jer malo je žena koje to znaju pripremiti na starinski način. Bez recepta. Odokativno. Izuzetna pažnja se pridavala količini nadjeva, jer, bogato nadjevena gibanica je odavala i blagostanje pojedine obitelji. Orasi su se čuvali i zato je orahnjača bila veselje za sve koji su uživali u tim posebnim trenutcima degustacije.
Rožičkovu gibanicu sam spomenula iz razloga što rogač nije plod našeg podneblja, pa je unatoč tome ona bila dio mog odrastanja, a vjerujem da se spremala i u drugim kućama. I danas, kad su neka događanja, primjećujem da je gibanica često prvi odabir. U raznim krajevima Hrvatske, gibanica je sasvim drukčiji kolač, no za Turopolje je ona bila i ostala, dizano tijesto, punjeno orasima, makom, rogačem, savijena u roladu, po dvije “štruce” u “protvanu”, posebnog mirisa i okusa, a o narezanim šnitama koje prikazuju svu ljepotu tog kolača – ne treba više ništa dodati.
Baš sem kak i kakav bogec
Bez penezov, kore kruha,
Baš sem ti ja kakti bogec
Bez škrlaka, starog ruha.
Nisam baš i neki bogec
Kad vu sebi duše imam,
Baš i nisem bogcu nalik
Kad vse dajem, niš ne zimam.
Bogec jesem, bogec nisem,
Ista vrag kak dan i kmica,
Bogec nisem, bogec jesem
Isto kak i saka tica.
Čudni bogec baš sem neki,
Tinki, vitki, baš kak struna,
Kralj vsih bogcov štel bi biti
Al na glavi fali kruna.
Baš sem ti ja pravi bogec,
Nikaj nemam, samo senje,
Al ti nisem bogec onda
Kad me grle ruke nejne.
Stihovi mraclinskog pjesnika Dražena Kosa. Pjesmu “Bogec” izveo je Pero Rogan 1994. godine na Festivalu kajkavskih popevki u Krapini.
Stara je izreka da život piše romane (a ljudi čitaju stripove, dodali bi cinici). Kad smo prije nekoliko godina objavili popis stradalnika Drugog svjetskog rata i poraća pokrenuli smo nekoliko takvih romana. Jedan od njih, priča o obitelji Lesinger, već je imao svoj nastavak, a jedno poglavlje stiglo nam je nedavno iz Kanade gdje je lani umrla Zora Radotić, rođena Lesinger, kći Andrije Lesingera. Iz prisjećanja na Zoru, objavljenom na portalu Otawa Citizen, izdvajamo sljedeće sjećanje:
“Zora je rođena u Mraclinu, Hrvatska, kao najmlađe od petero, danas pokojne, djece Terezije i Andrije Lesingera. Otac ih je ostavio u ratu, a kako je obitelj bila vrlo siromašna Zora je u potrazi za boljim životom sa samo 19 godina krenula na put preko Austrije i Njemačke pa preko oceana u Kanadu u koju je stigla 1958. godine. Supruga Josepha upoznala je u izbjegličkom kampu u Austriji 1957. godine. Vjenčali su se 1960. godine, a 1961. godine dobili su Nancy. Zora je voljela spominjati kako se toga dana kad su došli iz rodilišta u firižideru imali samo glavicu kupusa. Vremena su bila teška, ali Zora i Joseph su marljivo radili za svoju obitelj, koju je 1963. povećao Steven. Ubrzo su se skućili, kupili i kolibu iznad jezera Forest gdje su provodili svaki slobodni trenutak i priređivali zabavne susrete s prijateljima. Zora je bila izvanredna domaćica, ni traga prašine nije bilo u njenoj kući. Kao odlična kuharica spremala je hrvatska jela za obitelj i prijatelje – svi pamte palačinke i šmarglu – a njeno susjedstvo uvijek je bilo prožeto mirisima filane paprike, sarme, pilećeg paprikaša i gulaša.
No, poslovne amicije dovele su ih na Floridu gdje su sve do odlaska u penziju držali motel. U penziji su se dali na brojna putovanja, među njima i u Hrvatsku, a kad su ih pritisle zdravstvene teškoće smjestili su u Otawu, blizu kćeri Nency i njene obitelji”
Zora je preminula prije nešto više od godine dana, 18. srpnja 2020., u 82. godini života. Kako navodi dirljivo sjećanje na stranicama otawskoga portala, Zora je među ožalošćenima imala već i svoje praunuke, a spominju se i rođaci u Hrvatskoj. Počivala u miru Božjem.
Malonogometna liga Turopolja i Posavine počela je 19. lipnja, a to ne može proći bez sudionika iz Mraclina. Kakav je sustav natjecanja i kakve su mraclinske šanse, zapitali smo prvotimca Jurja Cvetnića.
– Sustav Lige funkcionira tako da svaka momčad igra protiv svake, a utakmice se odigravaju tokom vikenda, najčešće su to oba dana, ali izuzetak su zadnja dva kola i dan kad se odigrava kup, pa se u tim situacijama igra samo u subotu. Također, svako kolo ima novog domaćina, koji je određen već unaprijed od strane povjerenika lige.
To znači da Liga obilazi čitav naš kraj? – Da. Imamo šesnaest momčadi, ali kako dvije ekipe nemaju propisani teren, Liga ide kroz 14 mjesta jer ove dvije momčadi su domaćini u susjednom mjestu. Mi smo imali čast da budemo domaćini u prvome kolu, a igralo se na terenu Nove Grabe, uz jako dobru organizaciju cijele ekipe. Sve završava već tradicionalno u Novom Čiču 14. kolovoza na igralištu NK Dinamo Hidrela.
Kakav je dosadašnji učinak? – Protekli vikend smo ušli u drugu polovicu Lige. U dosadašnjih devet kola naša momčad je zabilježila 6 pobjeda i 3 izgubljene utakmice, što nas s osvojenih 18 bodova drži na petoj poziciji ukupnog poredka. Također, u Kupu nas je u četvrtzavršnici zaustavio kasniji finalist, momčad Veleševca.
Ali, natjecateljski motiv nije jedini koji okuplja malonogometaše? – Moramo reći da Liga prolazi u odličnom tonu, uz druženje i zabavu nakon svake odigrane utakmice, što je i cilj tijekom ovih vrućih ljetnih dana i noći. Zbog toga posebno zahvaljujemo sponzorima – PPS-u Galeković, Kovi d.o.o. i Velgor staklu – koji su nam pomogli da zajedno skupimo potrebna sredstava i omogućili da momčad zaigra u novoj garnituri dresova.
Danas se navršavaju točno dvije godine od najtužnijeg datuma u povijesti mraclinskog vatrogastva – odlaska Ivana Galekovića Galea, koji je 20. srpnja 2019. preminuo nakon vatrogasne intervencije u Velikoj Gorici. Večeras je u mraclinskom Domu održana misa u spomen na našega Galea koju je predvodio vlč. kapelan Matija Vragović, a kojoj su uz članove obitelji nazočili i članovi DVD Mraclin, te Javne vatrogasne postrojbe Velike Gorice. U nadi da ga je dobri Bog nagradio za njegovu požrtvovnost još se jednom sjećamo našeg sumještanina, dragoga prijatelja i kolege, mladoga vatrogasca koji nas je napustio i prije nego je zapravo stupio u život. Pokoj mu vječni!
U četvrtak 22. srpnja u Mraclin dolazi putujući cirkus Crazy Show. Djeca i odrasli moći će uživati u zabavnom programu u kojem nastupaju komičari, mađioničari i akrobati s brojnim atrakcijama.
Početak je u 21 sat na betonskom igralištu “Graba” NK Mraclin. Cijena ulaznice za djecu je 30 kn, za odrasle 50 kn. Za četiri kupljene ulaznice, jedna je gratis.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.