NAJNOVIJI ČLANCI

Mraclinski i hrvatski vatrogasci oprostili se od Davora Kovačića

Hrvatski vatrogasci oprostili su se danas od svoga kolege, vatrogasca DVD Kustošija Davora Kovačića, stradalog u intervenciji nakon olujnog nevremena koje je prošle subote pogodilo Zagreb. Diljem naše domovine vatrogasci su, po zapovjedi glavnog zapovjednika Tucakovića, upaljenim sirenama odali počast ovom časnom čovjeku, a posljednjoj pošti pridružili su se i članovi DVD-a Mraclin ispred svoga Doma. Sa stranica goričke JVP-e prenosimo i stihove Vladimira Pavića kojima su se gorički kolege oprostili od svoga brata Davora:

Svaki je život ko jedan san
i jedna nada u bolje sutra,
a svaka smrt je ugasli dan i
nova strepnja do narednog jutra.  

Neka mu je laka hrvatska zemlja, počivao u miru Božjem.

Rane našeg života

Zastanite na trenutak i sjetite se rana koje su vam drugi nanijeli. Kroz život smo primili puno rana koje su nam nanijeli ljudi, često puta oni najbliži; svojim postupcima, riječima, emocionalnom nedostupnošću, nerazumijevanjem. Što je rana veća, bliža je srcu. Zatim se sjetimo rana koje smo mi nanijeli drugima možda i nesvjesno, ali smo ih povrijedili. Te rane ne bole nas i zato ih ni ne vidimo. A zatim se sjetimo rana koje smo nanijeli sami sebi zanemarivanjem svojih duhovnih i tjelesnih potreba, vrludujaći svijetom bez cilja i smisla. Sve te rane koje su otisnute u našem unutarnjem biću nanijeli smo i Bogu, jer svi smo stvoreni na Božju sliku i priliku.

Bližimo se Velikom petku, danu kad je Božanska krv prolivena da bi mi bili spašeni. Ljudskom je umu to misterij. Zašto bi Bog poslao svog Sina da otkupi naše grijehe? Nije li to mogao učiniti i na jednostavniji način? Je li se agonija Kalvarije mogla izbjeći i hoće li čovječanstvo to ikad moći pojmiti?

Kad bi sve naše rane kojih smo se sjetili vidno krvarile, cijeli bi svijet bio jedna krvava masa izgubljenih duša. Da nije bilo raspeća i uskrsnuća i svih onih događaja koji su prethodili tome, ne bi bilo ni svetih sakramenata, osobito ispovijedi po kojoj se svaki put iznova mirimo s Bogom. Bog je znao da smo slabi, povodljivi i da vjerojatno i u trenutku kad izgovaramo – i neću više griješiti – ono čvrsto i nije baš tako čvrsto. Ali, sama želja da se oslobodimo svih rana na duši, jer ih oprostimo ili okajemo, velik je čin.

Uskrs je veličanstven događaj, događaj koji daje nadu u vječni život nakon što prođemo kroz ovu Dolinu suza. Događaj je to koji ne razumijemo u cijelosti ni kao povijesnu činjenicu a kamoli u svoj njegovoj dubini. Zacijelimo naše rane opraštajući onima koji su nam ih nanijeli i trudimo se ne ranjavati svojim riječima i djelima ljude s kojima idemo kroz život.

Za naše grijehe probodoše Njega, za opačine naše Njega satriješe. (Iz 53,5)

Turopolje se oprostilo od Josipa Kovačevića

Foto: Cityportal

Danas je na vukovinskom groblju u vječnost ispraćen jedan od vodećih protagonista turopoljske kulturne scene, pisac, matičar, etnograf, novinar, kazalištarac, Josip Kovačević. U turopoljske se vjekopise uvrstio kao autor dramsko-etnografske izvedbe “Turopoljska svadba” koja je praizvedena u njegovom rodnom Buševcu i u Mraclinu 1967. godine. Izvornost i autentičnost toga prikazanja osvojila je ne samo hrvatsku i tadašnju jugoslavensku javnost, nego su snimke “Svadbe” u aranžmanu RTV Zagreb prikazivane diljem Evrope, stigavši i do samog Hollywooda. Kovačević je ovaj dramski tekst pretočio u roman “Ženidba turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića” koji je postao osnova za brojne kasnije izvedbe “Svadbe”. Zapaženo dramsko djelo bilo je i njegovo „Veliko turopoljsko spravišće A.D. 1553” koje je praizvedbu imalo u Gorici ratne 1991. godine. Bio je jedan od obnovitelja POT-a, član Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, zaslužni dobitnik velikogoričke Povelje za životno djelo.

Svjetlost vječna svijetlila mu!

Na Dučecu radionica tradicijskog ukrašavanja jaja

Foto: Josip Kos

Dok traje mali predah od nastupa i proba, srednja folklorna skupina Dučeca prisustvovala je radionici tradicijskog ukrašavanja jaja voskom. Radionicu je i ove godine održala gospođa Maja Ergović, kustosica Muzeja Turopolja. Maja Ergović diplomirala je na Filozofskom fakultetu informatologiju (smjer muzeologija) i etnologiju. Karijeru u struci započinje 2006. volontirajući u Hrvatskom školskom muzeju. Od 2006. do 2011. godine radila je u Etnografskom muzeju Zagreb na poslovima preparatora i kustosa. Od 2012. godine radi u Muzeju Turopolja na brojnim projektima, a nama je posebno zanimljiv projekt dokumentiranja tradicijskog graditeljstva na području Velike Gorice.

Tradiciju naših starih i našeg Turopolja ne bismo trebali zaboraviti. Uz poznate tehnike ukrašavanja jaja lukom, ciklom i drugim biljem, tradicijsko ukrašavanje jaja voskom pomalo je zaboravljena tehnika. Djeca su na sirovim jajima ispisivala tradicijske motive voskom, potom su se jaja kuhala u tekstilnim bojama. Vosak se u procesu kuhanja otopio, a prekrasni motivi su ostali. Dvadeset i dvoje Dučecovih članova uspješno je ukrasilo svoje pisanice koje su ponijeli kući za uspomenu. Dok su se jaja kuhala, djeca su se počastila sokom, grickalicama i kiflicama Vesne Tafre. Uprava Dučeca zahvaljuje se g. Luki Cvetniću na donaciji jaja te Muzeju Turopolja i gđi. Maji Ergović na još jednoj odličnoj radionici.

Foto: Josip Kos, Ana Posavec

Tamburaši Dučeca na otvorenju izložbe pisanica

Foto: Renato Glogovčan

U ponedjeljak 25. ožujka u Centru za posjetitelje Turističke zajednice Grada Velike Gorice otvorena je izložba “Neobične pisanice” koju su pripremili učenici Osnovne škole “Eugen Kvaternik”. Tamburaški podmladak Dučeca obogatio je otvorenje izložbe prigodnim programom. Izložba je otvorena do 8. travnja.

Foto: Renato Glogovčan, Kronike Velike Gorice

Župni raspored i obavijesti u Velikom tjednu

Bližimo se vrhuncu jedinog smisla naše vjere, Kristovom uskrsnuću i životu vječnom. Svi su pozvani da se tih dana odazovu liturgijskom sljavlju, koje će biti dopunjeno nekim detaljima koje u prethodnim godinama nismo imali. Stoga donosimo liturgijski raspored za Veliki tjedan, prema župnim obavijestima našeg kapelana vlč. Domagoja Topića.

U utorak 26. ožujka je u Mraclinu misa za pokojnog heroja Tomislava Hrkovca, koja će ujedno biti i prednavještaj za Vazmeno trodnevlje – najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini.
U Mraclinu u četvrtak, petak i na Veliku subotu neće biti svete mise već su mise u župnoj crkvi.

Stoga vas u četvrtak pozivamo ujutro u 7 h na Misu posvete ulja i obnove svećeničkih obećanja a u 18 h na misu Večere Gospodnje i obred pranja nogu. Taj dan će kapelan i župnik zajedno s nadbiskupom i ostalim svećenicima ići na proslavu Svećeničkog dana (koji je također u četvrtak).

Veliki petak je jedini dan kada u crkvenoj liturgijskoj godini nema svete mise, već se slave obredi Muke Gospodnje koji će također započeti 18 h. Imat ćemo pjevanu Muku, klanjanje križu i sve što liturgija Velikog petka donosi. Na Veliku subotu u 20 h je misa Uskrsnuća Gospodnjeg, na kojoj ćemo imati jednu katekumenku koja će primiti sve sakramente, kako to inače biva u Vazmenoj večeri. K tomu ćemo imati sve ostalo što slijedi – od Uskrsne svijeće, hvalospjeva do samog Kristovog uskrsnuća. Također, pozvane su i sve počasne garde vatrogasaca na čuvanje Božjega groba.

Na Veliki petak su pozvani svi mladi, svi krizmanici i oni koji osjećaju da imaju mladenačke snage u nogama, na tradicionalni križni put po našoj župi. Okupljanje je u 8 h u župnoj crkvi u Vukovini i nastaviti će se redovito, kako već ide po ostalim mjestima. To nije trenutak kada će se samo šetati već kad će se i moliti za svoje nakane, prolazeći križni put i tako dajući Kristu žrtvu našu. Ujedno će se moliti i za župnu zajednicu. Jer Crkva je obitelj pa će se moliti i za one koji ne mogu ići s nama, pokojne i bolesne. Neka taj križni put u našoj župi bude na blagoslov svima nama. Mladi, očekujemo vas!

Na Veliku subotu bit će blagoslov hrane prema ovom rasporedu: 17 h Kuče, u 17.30 h Rakitovec, u 18 Buševec, u 18.30 h Mraclin, u 19 Okuje. U Vukovini će to biti na sam Uskrs ujutro u 7 h. 
Uskrsne mise u Mraclinu i Buševcu su u 9 sati, a u Župnoj crkvi u 7 h i 11 h. Na Uskrsni ponedjeljak mise su u redovitom nedjeljnom rasporedu.
– Svatko ima svoj križ, taj križ uzmite na svoja pleća i zajedno s Kristom prohodajmo u ovom Velikom tjednu Njegovu muku. Ali, upravo znajući da svaki križ ima i svoj vrhunac, a vrhunac je uskrsnuće, jer ovaj život je prolazan. Pa stoga svi koji možete, ako prije i niste, odazovite se ove godine na obrede Velikog tjedna – istaknuo je na kraju svoje obavijesti velečasni Domagoj Topić.  

U Mraclinu proslavljena Cvjetnica

Foto: Zvonimir Šafar

Blagdan Cvjetnice – Nedjelja muke Gospodnje i početak neposredne priprave za Uskrs – svečano je obilježen misnim slavljem u kapeli sv. Vida. Uz blagoslov maslinovih grančica – i našeg tradicionalnog “nadomjestka”, drenka – kapelan vlč. Topić na kraju mise pozvao je sve nazočne da iduće nedjelje iza uskrsne mise ostanu još malo okupljeni oko naše kapele, donesu koji kolač i štogod za nazdraviti, kako bismo si svi međusobno čestitali najveći kršćanski blagdan.

Foto galerija: Zvonimir Šafar

Cvjetnica, početak Velikog tjedna

Foto: Mladen Štuban

Cvjetnicom započinjemo Veliki tjedan određen za slavljenje muke i smrti Kristove, počevši od Njegova mesijanskoga ulaska u Jeruzalem te se  – sukladno odredbama Rimskog misala – u svim crkvama vrši spomen toga Gospodnjega ulaska, prije glavne mise ophodom ili svečanim ulazom, a prije drugih misa običnim ulazom. Svečani ulaz, ali ne ophod, može se ponoviti i prije koje druge mise koja se obično slavi s velikim sudjelovanjem naroda. Kad je Isus ulazio u Jeruzalem, narod ga je dočekao mašući  palminim i maslinovim grančicama, rasprostirući svoje haljine  putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na taj događaj koji predstavljao uvod u dramatične događaje Velikog tjedna, na Cvjetnicu se prije mise obavlja ophod ili procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama odnosno – u krajevima gdje niti jedno nije dostupno – nekim drugim grančicama. Ophod je temeljni način spomena Kristova ulaska u Jeruzalem, a čine ga okupljanje zajednice pred crkvom, kapelom ili drugim prigodnim mjestom, potom blagoslov grančica, navještaj evanđeoskoga odlomka te sam ophod prema crkvi u kojoj se slavi sveta misa.

Foto galerija: Mladen Štuban

Proljetni radovi u Mraclinu

Protekla zima bila je blaga, a njezin kraj neobično topao. Tako smo u proljeće ušli s visokim temperaturama za ovaj dio godine. Toplo vrijeme probudilo je vegetaciju iz zimskog sna pa se, ranije nego inače, prionulo proljetnim radovima. Skladni simfonijski orkestar motornih pila, kosilica i flakserica prevladavao je zvučnom kulisom Mraclina, unatoč pomalo dosadnjikavom povjetarcu. Osim privatnih dvorišta i vrtova, Mraclinci brinu i o javnim površinama. 

Naš preštimani Stjepan pl. Čunčić zvani Farmić svake godine s puno ljubavi i pažnje orezuje drvored lipa kako bi njihove krošnje bile pravilno razvijene i što ljepše. To je posao kojeg ne zna svatko, a sada je idealna prilika da se pridružite g. Čunčiću i uz njega naučite zanat. Lipe su posađene u studenom 2016. godine u sklopu trećih Dučecovih spelancija, a uz brigu naših mještana one su ukras centralnog dijela Mraclina.

Na nešto južnijem frontu, točnije preko puta ceste, djelovala je motorizirana brigada od 5 članova (Nenad Kovačić-Krempi, Matija Kos-Čomi, Josip Vukašinec, Filip Kovačić i Tomislav Krešimir Hubak) i uredila travnate površine u Parku Tomislava Hrkovca te oko Društvenog i Vatrogasnog doma. Valja napomenuti da su naši vatrogasci prije nekoliko dana veći dio parka pokosili traktorskom kosilicom.

Trudom i radom naših mještana Mraclin doteran i zglancan dočekuje Cvjetnicu i Veliki tjedan koji je pred nama.