Mira Fidanza ā od mraclinskog polja do Metropolitana
Nakon redakcijskog druženja naÅ”eg portala, kojom prilikom nas je Vjekoslav KovaÄiÄ Kova upoznao sa gÄom Mirom Fidanza, djevojaÄki Kos, ili po domaÄi Mirom Kokotanjkinom, sjeli smo na razgovor sa tom zaista ugodnom, zanimljivom i svestranom gospoÄom. Mira trenutno boravi u Mraclinu kod svojeg brata Nikole Kosa, Mikice Kokotanjkinog.
Mira Kokotanjkina roÄena je u Mraclinu 1949. godine. Osnovnu Å”kolu zavrÅ”ava u Mraclinu i Vukovini, a srednju medicinsku Å”kolu u Zagrebu. VeÄ kao dijete zanima je rad s tekstilom Å”to i ne Äudi obzirom da se njena majka Jana Kos bavila tkanjem i izraÄivanjem mraclinskih poculica. Te su poculice bile su izložene u Etnografskom muzeju u Zagrebu, a 1994. godine i na izložbi u Parizu. Nakon zavrÅ”etka srednjoÅ”kolskog obrazovanje Mira odlazi sestri Katici Å tuban u ZĆ¼rich, gdje se zapoÅ”ljava u privatnoj poliklinici kao medicinska sestra. OdluÄuje nastaviti obrazovanje te upisuje i zavrÅ”ava viÅ”u Å”kolu za medicinske sestre i specijalizira anesteziologiju. Sedamdesetih iz ZĆ¼richa seli u južni dio Å vicarske, u kanton Tessin talijanskog govornog podruÄja, toÄnije u grad Locarno, veliko Å”vicarsko turistiÄko naselje, gdje s obitelji živi i danas.
Premda je radila u zdravstvu, u slobodno vrijeme sve se viÅ”e bavila tekstilnom umjetnoÅ”Äu, izradom goblena, nakita i sliÄnog. Ono zbog Äega nam je gospoÄa Mira posebno zanimljiva, a možemo bez ustruÄavanja reÄi i poznata Å”irom svijeta, jest vjeÅ”tina izrade Äipke na batiÄe. Poseban je to stil u Äipkarstvu, a najsliÄniji je nama poznatoj lepoglavskoj Äipki.
Kako se zapravo sve zapoÄelo? Locarno je turistiÄko naselje koje se nalazi na sjevernoj obali jezera Lago Maggiore, gdje je gÄa Mira povremeno na Å”tandu prodavala svoje radove. Njene radove primijetili su organizatori velikog filmskog festivala, koji se u Locarnu održava od 1946. godine i – nakon Cannesa i Venecije – najstariji je filmski festival u Europi. Izradila je logotip festivala od Äipke, a njeni radovi doÅ”li su u ruke njemaÄkog kancelara Schrƶdera i talijanskog premijera Berlusconija. To je bio prvi njen veliki projekt, nakon Äega slijedi vrlo uspjeÅ”na karijera u Äipkarstvu.
Iako je veÄ imala dovoljno prakse, 2010. gÄa Mira upisala je tekstilnu Å”kolu kako bi dodatno usavrÅ”avala svoje znanje, ali kako bi mogla predavati i prenositi svoja iskustva novim zaljubljenicima u izradu Äipke na batiÄe. Osim tekstilne Å”kole, pohaÄala je brojna privatna usavrÅ”avanja. Danas, u tekstilnoj Å”koli jednom tjedno radi kao predavaÄ na temu izrade Äipke na batiÄe.
Od poÄetku rada u Äipkarstvu svoje je radove izlagala u cijeloj Europi, Kanadi, SAD-u, JužnoafriÄkoj Republici, Indiji, Gani, Australiji i Brazilu. Mira govori viÅ”e svjetskih jezika – talijanski, njemaÄki, engleski, Å”panjolski, francuski te portugalski ā a redovito sudjeluje na meÄunarodnim festivalima i kongresima vezanim uz Äipkarstvo. PosjeÄuje i meÄunarodne festivale Äipkarstva u Hrvatskoj koji se održavaju u Lepoglavi, Pagu i Sikirevcima kod Slavonskog Broda.
Za svoj rad osvojila je brojne nagrade i priznanja: za izradu krila grÄkog junaka Ikara, koja su bila izložena u muzeju Metropolitan u New Yorku osvojila je Å”esto mjesto od 268 izloženih radova raznih umjetnika iz cijeloga svijeta, a u Riminiju u Italiji za izraÄeni jastuk od Äipke 2005. osvojila je prvu nagradu.
U svom Locarnu 2012. organizirala je meÄunarodnu izložbu Äipkarskih radova na kojem je sudjelovalo 120 izlagaÄa iz cijeloga svijeta. Izložbu je u tjedan dana posjetilo 15.000 posjetitelja. Mira posjeduje i velik fundus turopoljskih narodnih noÅ”nja i platna. Uvijek kad je dolazila u Mraclin, otkupila je pokoji dio narodne noÅ”nje ili starog domaÄeg platna kojeg je koristila u izradi nekih svojih radova.
Danas Mira radi najviÅ”e za poznate dizajnere, od kojih Äe Å”iroj publici najpoznatiji biti Missoni i Lagerfeld. IzraÄuje dijelove haljina, vjenÄanica, namjeÅ”taja, potom nakit, Å”alove, ukrase, stolnjake, razne tekstilne proizvode po narudžbi, a pri tome koristi najrazliÄitije materijale: svilu, pamuk, lan, jutu, konac od koprive, banane i bambusa te metale kao Å”to su srebro, zlato, bakar i nikal. Sama izraÄuje sheme za radove, ruÄno ili digitalno. Pitali smo je za cijenu njenih radova. IstiÄe kako njeni radovi nemaju cijenu, samo za pripremu izrade Äipke ponekad joj je potrebno viÅ”e od deset sati. Ipak, na kraju se njen rad isplati, ali ono Å”to je najvažnije – Mira radi ono Å”to voli i u tome uživa. I prilikom naÅ”eg razgovora, njen radni stol bio je spreman za nastavak izrade nove umjetnine.
Zaista bismo mogli mnogo pisati o gÄi Miri i njenom radu, no istaknuti Äemo joÅ” samo jednu anegdotu. Na meÄunarodnom festivalu Äipke u Pagu, proÅ”le se godine kao predstavnica Å vicarske susrela s predsjednicom Kolindom Grabar KitaroviÄ, koja je bila iznenaÄena da gÄa Mira govori hrvatski jezik. Mira je predsjednici objasnila kako je podrijetlom iz naÅ”eg Mraclina te joj poklonila nekoliko svojih radova.
UredniÅ”tvo portala se zahvaljuje gÄi Miri i g. Mikici na lijepom gostoprimstvu, a nadamo se da Äemo njene radove uskoro imati prilike vidjeti i u Mraclinu.
Foto: Vlado VinetiÄ i arhiva gÄe Mire Fidanza