I ženska ekipa DVD-a u pogonu
KiÅ”ni dan nije bio prepreka da se ženska B-ekipa postroji na vatrogasnoj vježbi. Ne Äudi jer je u provjeru spremnosti doÅ”ao i predsjednik DruÅ”tva Tona Kos.
KiÅ”ni dan nije bio prepreka da se ženska B-ekipa postroji na vatrogasnoj vježbi. Ne Äudi jer je u provjeru spremnosti doÅ”ao i predsjednik DruÅ”tva Tona Kos.
Tmurno vrijeme ne ometa naÅ”e vatrogasce u pripremama. B-ekipa DVD-a Mraclin u punom je pogonu, kako svjedoÄe i ove fotografije Mirka Vinceka.
Proteklog vikenda u pogonu su bile sve selekcije naÅ”eg kluba. U subotu ujutro prstiÄi su u gostima bili bolji od Gorice 03 nenogometnim rezultatom 6:5, a slatka pobjeda izborena je pogotkom u zadnjoj minuti utakmice. Pioniri su na domaÄem terenu slavili protiv Vatrogasca 3:0, a limaÄi popodne na gostovanju u MeÅ”trici 3:1. Subotnje popodne zakljuÄili su veterani koji su u Grabi izgubili od Klasa 4:0.
Nakon Äetiri pobjede u 4 proljetna uvodna kola, seniori su doživjeli prvi poraz, rezultatom 2:0 u Obrezini. Prvih desetak minuta bolje smo stajali na terenu, no nakon toga gubimo konce u igri, te do poluvremena domaÄin vodi igru Å”to je rezultiralo pogotkom u 27. minuti kada jednu loptu iza naÅ”e obrane koristi Å orÅ”a, te zabija za vodstvo domaÄih. Drugo poluvrijeme odmah kreÄemo u ofenzivu i gotovo cijelo vrijeme se igra na polovici domaÄina, no bez kvalitetne zavrÅ”nice. Pred kraj utakmice domaÄin koristi naÅ”u greÅ”ku u igri, te iz kaznenog udarca postavlja konaÄni rezultat. Bila je ovo veoma loÅ”a utakmica naÅ”ih igraÄa, domaÄini su imali viÅ”e zelje i zaslužili pobjedu. Iako moramo reÄi da se zbog loÅ”eg i grbavog terena nije mogla uspostaviti igra kakvoj težimo.
Vremena za žaljenje nema, te je potrebno krenuti dalje. U nedjelju nam u Grabu dolazi lider IvaniÄ koji nije izgubio od prvog jesenskog kola. Biti Äe ovo nova prilika za dokazivanje naÅ”ih igraÄa, a nadamo se i lijepoj podrÅ”ci s tribina.
Mraclinski
ljubitelji kartanja āmaÄaricamaā ovog su vikenda zaista doÅ”li na svoje. Nakon
turnira u popularnom belotu u petak (koji se protegao do sitnih subotnjih
sati), u subotu je netom iza podneva veÄ poÄelo zasjedati simpatiÄno
druÅ”tvance, okupljeno za novo – sada veÄ Äetvrto po redu – izdanje turnira u
preferansu posveÄeno Nikoli GalekoviÄu – Benu. Mjesto radnje je, prema
ustaljenoj tradiciji, obiteljska kuÄa organizatora Nikole CvetniÄa –
Esperantovog, a glavni akteri su domaÄinovi kartaÅ”ki prijatelji i
istomiŔljenici, pomno probrani (jer preferans ipak nije za svakoga) i
pozvani u spomen na njegova prijatelja koji ga je pouÄio osnovama
preferansa. PrisjeÄanjem na pokojne prefaÅ”e – Vlatka VidakoviÄa, Dragutina
Å urbeka, Nikolu RadojÄiÄa i Nikolu GalekoviÄa – Bena – turnir je otpoÄeo, da bi
se do sitnih sati prekidao samo u sluÄaju neodgodive potrebe za okrjepom
domaÄim delicijama. Rezultat na kraju govori da je najviÅ”e kartaÅ”kog umijeÄa i
koncentracije pokazao Ivan Roso te tako postao treÄi pobjednik turnira (2x
Veljko Kustec, 1x Marijan Å akiÄ). Valja spomenuti da je Dragutin CvetniÄ –
Bebek bio blizu trona, ali u finalu jednostavno nije mogao doÄi do boljeg
rezultata. KonaÄni poredak:
1. Ivan Roso
2. Dragutin CvetniÄ
3. Darko Herceg
4. Nikola CvetniÄ
5. Veljko Kustec
6. Vlado Å akiÄ
7. Marijan Å akiÄ
8. Zdravko Å tuban
Organizator Nikola CvetniÄ ovim putem zahvaljuje svim sudionicima turnira, kao i onima koji su dali logistiÄku podrÅ”ku, a to su: cijela obitelj pokojnog Nikole GalekoviÄa – Bena, s naglaskom na gospoÄu Maricu i neizostavne delicije iz njene kuhinje, obitelji TursunoviÄ koji su zajedniÄkim snagama pripremili izvanrednu veÄeru, te svojoj supruzi Barbari koja je najveÄi teret iznjela na svojim pleÄima.
JoÅ” jednom hvala svima, i ako dragi Bog da, vidimo se i slijedeÄe godine.
Tekst: Stjepan GalekoviÄ
Foto: Stjepan GalekoviÄ i Marijan Å akiÄ
U PuÄkom otvorenom uÄiliÅ”tu Velika Gorica u nedjelju 7. travnja održana je DjeÄja smotra folklora na kojoj su se predstavile 23 folklorne skupine s podruÄja Grada Velike Gorice te opÄina Orle i Kravarsko. Mali folkloraÅ”i svojim igrama, pjesmom i plesom proveli su nas kroz cijelu Hrvatsku, a dvosatni program oduÅ”evio je sve prisutne.
NajmlaÄi Älanovi DuÄeca, djeca od 4 do 8 godina, predstavili su se toÄkom āPasel sem, paselā , pjesmama i plesovima Hrvatskog zagorja. ToÄku su pripremili njihovi voditelji Doriana CrniÄ Vlahovac i Dejan PilatuÅ”. Upravu DruÅ”tva veseli brojnost ove skupine od 34 djece, od kojih je nekima ovo bio i prvi nastup. Srednja skupina izvela je koreografiju āPerjato, rasperjatoā ā pjesme i plesove Like. Koreografiju je pripremio i uvježbao Dejan PilatuÅ”.
FolkloraŔi nastavljaju sa probama, slijede im nastupi za Jurjevo u Mraclinu i Lukavcu.
NadolazeÄeg vikenda svoje nogometne vjeÅ”tine pokazat Äe sve nogometne selekcije, od onih najmlaÄih pa sve do najstarijih. U subotu 6. travnja u 10 sati na domaÄem terenu pioniri Äe odmjeriti snage protiv Vatrogasca iz KobiliÄa, istog dana u 14 h limaÄi gostuju u MeÅ”trici, a prstiÄi u 10 h u Velikoj Gorici protiv Gorice 03. Veterani u subotu u 17 h na Grabi ugoÅ”Äuju Klas iz MiÄevca dok naÅ”a seniorska momÄad ide u goste u Obrezinu kod Mladosti, a tekma je u nedjelju u 16.30. Vidimo se na nogometnim terenima.
DuÄecove spelancije i ove korizme posvetit Äe se jednoj prigodnoj, ali i pomalo ekskluzivnoj temi. Naime, ovih je dana, dva stoljeÄa nakon nastanka – i nakon dugogodiÅ”njeg pomnog truda prof. emeritusa Alojza Jembriha – svjetlo dana ugledala “kajkavska Biblija” Ivana Ruperta GusiÄa. U petak, 12. travnja, s poÄetkom u 20 sati na Zgradi Äemo saznati kaj je to z jena kniga?
Ivan Rupert GusiÄ (1761.-1821.) bio je ŽumberÄanin, Äak zagrebaÄke KlasiÄne gimnazije, benediktinac, potom sveÄenik zagrebaÄke biskupije, kojeg je biskup Maksimilijan Vrhovec zadužio za prijevod Biblije na “narodni”, dakle kajkavski, jezik. Na tom je poslu veÄ radila skupina sveÄenika, a GusiÄ se, stigavÅ”i meÄu njih, posvetio prijevodu Novog zavjeta. Prof. Jembrih napominje:
– Kajkavski prijevod Novoga zavjeta nastao je u doba kada u ZagrebaÄkoj biskupiji nije bilo cjelovita prijevoda Biblije i biskup Vrhovac je htio nastaviti s tradicijom koriÅ”tenja materinskoga jezika i u evangelizaciji domaÄega vjerniÄkoga puka.
Stoga je danaÅ”nja pojava “Svetog pisma Novoga zakona u horvatskom prijevodu” izniman izdavaÄki i bibliÄki dogaÄaj, iza kojeg kao nakladnici stoje Hrvatsko književno druÅ”tvo sv. Jeronima, Hrvatsko biblijsko druÅ”tvo i Matica hrvatska.
Prof. emeritus Jembrih, urednik knjige, rodom Varaždinac, nakon KlasiÄne gimnazije na BeÄkom je sveuÄiliÅ”tu studirao slavensku filologiju i doktorirao 1977. godine. Njegov znanstvenoistraživaÄki rad obuhvaÄa povijest hrvatske književnosti i jezika te leksikografije, a osobito kajkavsko narjeÄje, književnost i gramatiku. U Mraclinu smo ga veÄ imali prilike pozdraviti kad je, u sklopu Dana sv. Vida 2015., predstavio svoju knjigu āTragom turopoljske povijestiā.
U glazbenom dijelu programa, koji Äe takoÄer biti u korizmenom tonu, pozdravit Äemo sve uspjeÅ”niju mladu mraclinsku flautisticu Antoniju Jurin, te nezaobilaznu Žensku vokalnu skupinu KUD-a DuÄec. PodsjeÄamo da je ulaz slobodan, a GusiÄeva “kajkavska Biblija”, sveta kniga za saki turopolski dom, moÄi Äe se na predstavljanju nabaviti po prigodnom popustu.
American Medical Association (AMA) je 2013. godine debljinu proglasilo boleÅ”Äu koju treba lijeÄiti i protiv koje se treba boriti. I mnoge druge ameriÄke zdravstvene organizacije su podržale ovu odluku, neke su Äak i ranije tako odluÄile, iako je ova odluka za mnoge joÅ” i danas kontroverzna. Postoje mnogi koji misle drukÄije.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu kao prekomjerno nakupljanje masnoga tkiva koje predstavlja rizik za zdravlje. Najpopularniji kriterij je Indeks tjelesne mase ili Body Mass Indeks (BMI), koji se dobije kada se težina u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. Osoba s BMI veÄim od 30 smatra se debelom, od 25 do 30 s prekomjernom težinom.
U Americi je debelo skoro jedna treÄina odraslih i 17% djece u dobi od 2 do 19 godina. Procjenjuje se da je 2010. u svijetu bilo 500 milijuna debelih i oko 1,4 milijarde ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. Ako mislite da je 500 milijuna mnogo, Å”to kažete na 700 milijuna 2015.? A koliko ih je tek danas?
Debljina je veliki zdravstveni rizik, poveÄava opasnost za cijeli niz bolesti kao Å”to su dijabetes tipa 2, srÄano-žilne bolesti, visoki tlak, moždani i srÄani udar, rak dojke i debelog crijeva, degenerativni artritis. Debljina smanjuje kvalitetu života i funkcionalnost te poveÄava smrtnost. LijeÄenje debljine kao i bolesti uzrokovanih debljinom financijski ugrožava zdravstvene sustave mnogih zemalja. Epidemija debljine danas je veÄi problem od gladi u svijetu. Glad bi se mogla iskorijeniti, samo je pitanje novca. No, s debljinom oÄito ne znamo kako, jer su brojke iz godine u godinu sve gore.
Gdje smo tu mi?
U Hrvatskoj je debelo 18,7 posto, dok prekomjernu težinu ima 57,4 posto stanovnika. Zabrinjava Å”to broj debele Å”kolske djece zadnjih godina naglo raste. Hrvatski sabor je odredio Hrvatski dan osvijeÅ”tenosti o debljini koji se ove godine obilježavao 16. ožujka. O tome je održana i konferencija u hotelu Dubrovnik pod nazivom āDebljina ā uzroci, posljedice, prevencija i lijeÄenjeā.
OÄito je da je situacija ozbiljna. OÄekuje se da Äe u mnogim zemljama generacija djece po prvi puta živjeti kraÄe od svojih roditelja, i to baÅ” zbog debljine. OÄito je i da se puno toga poduzima. Ili barem pokuÅ”ava poduzeti, jer je takoÄer oÄito da se ne uspijeva jer je debelih sve viÅ”e. Možda nisu prepoznati uzroci debljine? U nekim osvrtima s konferencije u Zagrebukao glavne uzroke se navelo premalo kretanja i preveliki unos hrane. To znaÄi da smo si, ako smo debeli, sami krivi.
Mnogi se ne slažu s ovime. Kako može biti bolest neÅ”to Å”to nastaje samo ako se jede previÅ”e? I može se izlijeÄiti odlukom da se jede manje. Neki vele da je konaÄno izmiÅ”ljena bolest koja ne boli, od koje se ne umire, koja je neizljeÄiva i izmiÅ”ljena je samo zato da se Å”alju raÄuni osiguravajuÄim kompanijama. Veli se takoÄer: debljina je bolest koja ubija milijune, koÅ”ta milijarde, a lijek je besplatan. Jesti manje. Äesto je i miÅ”ljenje da debljina nije bolest, veÄ samo potiÄe razvoj nekih drugih bolesti. Isto tako, imamo ljude koji su debeli a potpuno zdravi. I BMI nije baÅ” neki kriterij. Ovisi jako o konstituciji tijela. Je li možda zbog BMI 30 Mirko FilipoviÄ bolestan? Ne bih baÅ” rekao. ZnaÄi li da nekoga tko je debeo ne morate zaposliti jer je bolestan?
Zagovornici debljine kao bolesti imaju protuargument. Ako neÄiju debljinu ne želimo lijeÄiti zato jer je dotiÄni postao debeo svojom voljom, to je isto kao da odbijemo lijeÄiti rak pluÄa jer je oboljeli svojom voljom uvlaÄio dim cigarete?
Na naslovno pitanje neÄu dati odgovor, jer ja osobno nemam o tomeĀ jednoznaÄni stav. Radije Äu za sljedeÄe javljanje najaviti drugo pitanje: Jesu li si debeli ljudi sami krivi ili su možda žrtve? Tu imam vrlo jasno miÅ”ljenje i rado Äu ga podijeliti s vama.