NK Mraclin ponovo ima selekciju juniora

Foto: Josip Kos

U srijedu 1. srpnja 2020. na igralištu NK Mraclina održan je sastanak sa igračima, koji će u idućoj sezoni nastupiti za juniorsku selekciju. Uglavnom će to biti igrači iz Mraclina te nekolicina iz drugih sela. Dečki su spremni trenirati i svojim dokazivanjem na utakmicama pokucati na vrata seniorske momčadi. Potencijal je vidljiv kod nekolicine koji će već iduće sezone sasvim sigurno dobiti priliku da odigraju koju minutu u seniorskom sastavu. Nakon dvije godine pauze u trenerske vode vraća se Krunoslav Kos – Kićo koji će voditi selekciju juniora.

Vidimo se na jesen i to subotom poslijepodne kada će se odigravati utakmice!

Pranje rublja

Zagrebačke pralje s rubljem (izvor nepoznat)

Nakon odigrane utakmice na dedinom travnjaku povikala sam unucima Filipu i Lovri:

– Joj, kak ste se zamazali! Ko bude to sad opral?

– Baka, samo staviš veš u mašinu, dodaš malo praška za pranje i pritisneš gumbić „Start“! – nasmije se Lovro.

– Zvučiš kao reklama za perilicu i sve je jako lako i jednostavno, ali nije uvijek bilo tako.

Baš suprotno, pranje rublja bio je jedan od najtežih ženskih poslova. Zato nije ni čudo da su u Šestinama 2017. god. podigli spomenik „Šestinskim praljama“ u znak sjećanja na žene koje su nekada u bistrim sljemenskim potocima prale rublje zagrebačkim gospama.  Spomenik je izradio naš Turopoljac, akademski kipar Vid Vučak iz Starog Čiča.

Spomenik „Šestinskim praljama“ Vida Vučaka (izvor nepoznat)

Još jedan lijepi spomenik praljama zabilježen je u filmu „Jedan dan u turopoljskoj zadruzi“ u kojem su prikazani svi poslovi u zadružnom domaćinstvu u Mraclinu, pa tako i pranje rublja. Scena s praljama na potoku Obdini ocijenjena je od strane stručnjaka kao jedna od najljepših u filmu.

Scena iz filma „Jedan dan u turopoljskoj zadruzi“ (izvor: https://www.youtube.com/watch?v=3saYC9FBbus )

Prati rublje trebalo je uvijek tijekom cijele godine. Ljeti je to bilo čak zabavno i osvježavajuće u čistoj i bistroj obdinskoj vodi, ali zimi je bilo teško. Voda se zaledila pa su morali doći muževi sa sjekirama, razbiti led, a žene su prale u toj ledenoj vodi.

No, u Mraclinu je i u tom dijelu života Higijenski zavod nastojao olakšati posao. Za vrijeme Asanacije (1930-ih godina XX. st. ) izgrađeni su higijenski bunari sa čistom, pitkom vodom, a na dva mjesta u selu izgrađena su perila za pranje rublja. Onoga u Augustićevoj ulici više nema, ali ono pred kućom Josipa Galekovića (Joke Blaževoga) još i danas prkosi vremenu, samo što u njemu raste cvijeće.

Perilo pred kućom Josipa Galekovića (Joke Blaževoga) (foto Božica Krznarić)

Sjećam se da je moja mama prala rublje u našem dvorištu kod pumpe za vodu. I ona je danas obrasla cvijećem.

Zrnčičova pumpa (foto Božica Krznarić)

Ja sam pumpala vodu u veliki vandl kojeg nam je izradio naš mraclinski kovač (zvani Pujcek), a mama je udaranjem u drveno korito ispirala rublje. Rublje se najprije nasapunalo domaćim sapunom koji smo sami doma radili od masti (kasnije smo kupovali „Plavi radion“), zatim se neko rublje iskuhavalo na peći, rifljalo na rifljaču i tek tada ispiralo.


Rifljača (izvor: http://www.drvena-galanterija.com/images/catalog/daska_za_pranje.jpg

Prije su ljudi za pranje rublja koristili i lug – prosijani i očišćeni pepeo koji su posipali po odjeći koju su stavili u veliki kotao i prelili kipućom vodom kako bi mrlje otpustile, a rublje bilo bijelo.

Sušilo se na štriku u dvorištu ili na gajnku, a peglalo se velikom željeznom peglom u koju se stavljao žar iz peći. Tek kasnije pojavile su se pegle na struju, a zatim i one na paru.

Sušenje veša (izvor: https://www.youtube.com/watch?v=3saYC9FBbus )

Ma baka, ovi naši dresovi su od takvog materijala da se ne moraju peglati i lako se peru – veli Lovro.

Turopoljsko narječje u Danima europske baštine

U tijeku su pripreme za ovogodišnje Dane europske baštine u Velikoj Gorici koji za temu imaju turopoljski dijalekt, koji je – podsjećamo – od 2017. godine upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Grad Velika Gorica tim povodom šalje jedan poticajni poziv ustanovama, udrugama i pojedincima zainteresiranim za rad na baštini da dostave video-snimke izvornih govornika turopoljskoga narječja. Vjerujemo da će poziv naići na odziv i u našem selu koje je još davnih dana poslužilo jezikoslovcu Antunu Šojatu da napravi prvu gramatiku i rječnik turopoljskih govora. Poziv i pripadajuću Izjavu o suglasnosti objavljujemo u privitku.

“Jer kad sam slab, onda sam jak” – mlada misa fra Antuna Radovanića

Foto: Snježana Hojan

Nakon mnogo godina Mraclin ponovo ima mladomisnika. U našoj župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini prošle nedjelje je u svećeničku službu stupio fra Antun Radovanić, iz reda franjevaca konventualaca. Uz nazočnost velikog broja župljana, redovničke braće, pripadnika svoje obitelji i drugih vjernika, fra Antun je prvu misu slavio pod svojim svećeničkim geslom “Jer kad sam slab, onda sam jak”, izabranim iz II. poslanice sv. Pavla Korinćanima. U koncelebraciji s fra Tomislavom Glavnikom, vikarom provincije, i našim župnikom vlč. Sabolekom mladomisnik i nazočni zahvalili su Bogu na ovom daru, koji je dugo zaobilazio naše mjesto, poželjevši fra Antunu da ga blagoslov prati na njegovom pastoralnom putu.

Foto-galerija: Snježana Hojan

Posebne zahvale idu onom velikom broju ljudi, koji su se – kako je u završnoj zahvali istakao fra Antun – svaki sa svoje strane angažirali oko prirednje ovoga velikog događaja: svojoj obitelji, roditeljima, sestri i bratu, subraći franjevcima, našem župniku vlč. Saboleku i kapelanu vlč. Vragoviću, župljanima… Posebno na svoj doprinos mogu biti ponosni i župljani iz fra Antunovog Mraclina, obreške gospođe koje su primjereno uredile crkvu, naši banderijalci… Nakon svete mise druženje je nastavljeno uz našu župnu crkvu gdje je obitelj Radovanić priredila prigodni domjenak, a mladomisnik se podružio s nazočnima uz zajedničku poruku: molimo jedni za druge, to je najbolji način da očuvamo zajedništvo,  veliki dar Duha Svetoga.

Foto-galerija: Snježana Hojan i Matija Kos

U sjećanje na gospara Banca

Ivo Banac i supruga Andrea na jednom Martinju u Jančetovom čardaku

Vijest o smrti Ive Banca, povjesničara, političara i pisca, profesora emeritusa Sveučilišta Yale, nije, naravno, zaobišla ni Mraclin. Prof. dr. Banac, Dubrovčanin i građanin svijeta, ali prije svega Hrvat, bio je čest i rado viđen gost našega mjesta, u koje je dolazio godinama, osobito rado na Dučecove spelancije, koje nije propuštao kad god bi bio u Zagrebu. O značaju ovoga iznimnog intelektualca u javnom životu Hrvatske u Jutarnjem listu piše naš redaktor Ratko Cvetnić.

45 godina svećeničke službe vlč. Saboleka

Na Petrovo 1975. godine u Rimu je papa Pavao VI za svećenike zaredio dvadesetoricu đakona iz čitavog svijeta. Među njima bio je i Đuro Sabolek, mladić iz Hrvatske, koji će u kolovozu te godine svoju mladu misu služiti u rodnom Mađarevu nedaleko Novog Marofa. 

Vlč. Đuro Sabolek, naš župnik i dekan Odranskoga dekanata, danas je u Mraclinu obilježio uistinu velik jubilej – 45 godina svećeničke službe – a od toga je 33 godine, čitav jedan Isusov život, na službi u našoj župi. Biti svećenik nije profesija, nego poziv. Profesiju bira čovjek, a onaj koji zove je Bog, pa stoga kad navodimo sve te godine, ne zaboravimo da služba podrazumijeva doista svaki dan. 

Našem župniku, kojem su mraclinski župljani na današnjoj misi skromnim poklonom zahvalili na proteklim desetljećima, želimo obilje Božjega blagoslova te da ga i dalje prati ono što si je i sam često znao poželjeti: radost svećeničkog poziva.

Živnuo okujski Hrastik

Foto: Katarina Golubić

Dok sportski tereni diljem svijeta vape za natjecateljima i gledateljima, okujski je Hrastik živnuo usred korone. Zasluge pripadaju mladim nogometnim entuzijastima koji su najprije uredili zapušteni teren, a onda organizirali i kvartovsko prvenstvo svoga mjesta, ugostivši i selekciju Markuševca Turopoljskog. Međugeneracijska solidarnosti pokazala se i na terenu i oko njega o čemu svjedoče i fotke Katarine Golubić. Inicijativa za svaku pohvalu, a opširnije o turniru i rezultatima na stranicama cityportal.hr-a.

Foto-galerija: Katarina Golubić

Uoči mlade mise fra Antuna Radovanića

Izvor: google.com/photos/

Jučerašnjem svećeničkom ređenju za Zagrebačku nadbiskupiju održanom na spomendan Bezgrešnog Srca Blažene Djevice Marije u Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, nazočili su – što na licu mjesta, što uz program LaudatoTV-a – brojni Mraclinci. Razlog je jednostavan – naš sumještanin fra Antun Radovanić, a k tome i i Petar Galeković, trešnjevački odvjetak mraclinske loze, primili su sveti red prezbitera, postali su, dakle, svećenici.

Dugo već Mraclin čeka na svećenika iz svoga dvorišta, pogotovo kad se uzme u obzir da su nekad naše obitelji znale dati više pripadnika klera u istoj generaciji. Stoga ovo doživljavamo kao dar koji nas ponovo veže za davnu povijest, za opata Martina kojeg je 641. godine papa Ivan IV poslao u svoju rodnu Dalmaciju da narodu koji se upravo pojavio na istočnoj obali Jadrana prenese evanđeosku poruku. Hrvati su tako prvi među slavenskim narodima primili Božju riječ i do danas je s koljena na koljeno prenose kroz svoju tešku povijest. Naši svećenici, redovnici i redovnice od samih su početaka na narodnom jeziku navještali tu poruku kojom su Hrvati priključeni zajednici kršćanskih naroda što je danas još uvijek zovemo Evropom.

Fra Antun Radovanić, pripadnik velike franjevačke obitelji konventualaca, svoju će mladu misu slaviti u našoj župnoj crkvi u Vukovini 28. lipnja u 11 sati. Zbog svega toga na nedavnom neformalnom sastanku okupili su se predstavnici mraclinskih udruga, Pastoralnog vijeća, Mjesnog odbora  i drugi mještani s idejom da svi zajedno podržimo našeg mladomisnika fra Antuna u njegovim prvim koracima na pastoralnom putu. Stoga se pozivaju svi Mraclinci i drugi župljani da se bilo preko svojih udruga, bilo kod naše zvonarice, gospođe Vere, priključe ovoj inicijativi. A naravno najveća pomoć i fra Antunu i vlč. Petru i svim zaređenima bit će naše molitve, u koje ćemo ugradit i želju da Mraclin više ne čeka tako dugo na novi dar duhovnog zvanja među svojim mladićima i djevojkama.

Izvješće iz Marije Bistrice i snimka ređenja dostupni su na stranicama LaudatoTV-a.

Foto: obiteljska arhiva, Google fotografije