“Debitantska retrospektiva” Cintije Ašperger

Pogled mog djetinjstva

U petak 12. o.m. u velikogoričkoj Galeriji Trumbetaš (Zagrebačka 37) otvara se “Debitantska retrospektiva” Cintije Ašperger, prva samostalna izložba hrvatsko-kanadske autorice koju publika poznaje prvenstveno kao kazališnu i filmsku umjetnicu. Otvorenje je zakazano za 19 h, izložba traje do 29. o.m., a kako je to u karijeri Cintije Ašperger došlo do neobične promjene uloge objašnjava nam uvodni tekst iz kataloga:

“Kao maturantica zagrebačke Klasične gimnazije dvojila je između kazališne i likovne Akademije. Još kao studentica glume postala je jednom od zagrebačkih ikona Novoga vala, a potom i mlada zvijezda hrvatske i jugoslavenske kinematografije. Privatne i profesionalne okolnosti rano su je odvele u Kanadu, premda vezu s Hrvatskom, njenim kazalištem, filmom i televizijom, nikad nije prekidala. U Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama osim glumačke ostvarila je i karijeru sveučilišne profesorice – u prvom redu na Toronto Metropolitan Universityju – potom redateljice, producentice, scenaristice, pjevačice i prevoditeljice, te s tim iskustvima posljednjih godina sve češće djeluje u domovini. 

U svom istarskom atelieru

Krećući se proteklih četrdesetak godina kroz zahtjevne europske i sjevernoameričke umjetničke krugove, Cintija Ašperger nije zanemarivala ni svoje likovne ambicije. Usavršavala se na Art Students League u New Yorku te kroz suradnju s brojnim likovnim pedagozima iz Kanade i SAD.  Izložba u galeriji ‘Trumbetaš’ obuhvaća radove nastale u razodblju od 1975. do danas, a publici predstavlja najčešće motive u njenom slikarstvu – portrete, animalistiku i pejsaže. ‘U svim navedenim tematskim odabirima i motivima’ – kako u svome tekstu primjećuje akademkinja Sanja Cvetnić – ‘ostaje prisutna ista pokretačka snaga: radost slikanja kao prostor slobode, povratka sebi i trajnoga dijaloga između umjetnosti i života.’

Škiljo

Nakon lanjske skupne izložbe u Vrsaru, njena ‘debitantska retrospektiva’, prva samostalna izložba, nije samo pregled onoga dijela njenog umjetničkog života koji se odvijao u tišini sjevernoameričkih, istarskih i zagrebačkih ateliera, nego je prilika da se nakon desetljeća izbivanja Cintija Ašperger sa svojim živopisnim, i u punom smislu trumbetaškim, emigrantskim pinklecom vrati pod ono šantićevsko sunce kojemu doista pripada.” 

Slikarica zdušno poziva Turopoljce i sve ljubitelje umjetničkog i društvenog života da se okupe na otvorenju i prigodnoj afterici.

Dojdete!

Tjedne župne obavijesti

Rodio nam se Ivan!

S velikom radošću javljamo da je na svijet stigao Ivan Remenec! Rođen je 3. lipnja 2026. godine u 9.23 sati u bolnici Sveti Duh. Pri rođenju je bio težak 2320 grama i dug 46 centimetara. Ponosna mama Klara i tata David sretni su zbog dolaska svog dječaka te ovu lijepu vijest dijele s obitelji, prijateljima i svim dragim ljudima.

Malenom Ivanu želimo puno zdravlja, sreće, ljubavi i veselih trenutaka tijekom odrastanja, a roditeljima pregršt radosti i nezaboravnih uspomena.

Dobro došao, Ivane!

Mraclin minimalno poražen od Kurilovca u finalu Kupa NSVG

Kurilovec je pobjednik Kupa Nogometnog saveza Velika Gorica za sezonu 2025./26. U finalnom susretu, odigranom na mraclinskoj Novoj grabi pred 150 gledatelja, momčad Kurilovca svladala je domaći Mraclin rezultatom 1:0 i tako osvojila trofej. Finale nije ponudilo previše nogometne ljepote ni velik broj prilika, a o pobjedniku je odlučio jedan trenutak inspiracije u završnici prvog poluvremena. Igrala se 45. minuta kada je Fabijan Starčević iskoristio svoju priliku i pogodio mrežu domaćina za vodstvo Kurilovca.

Mraclin, koji se natječe u IV. NL Središte Zagreb B, tijekom drugog dijela pokušavao je pronaći put do izjednačenja protiv suparnika iz jednog ranga više – III. NL Centar. Domaćini su u nastavku zaigrali otvorenije, no obrana Kurilovca ostala je čvrsta i koncentrirana te nije dopustila ozbiljniju prijetnju svojim vratima. Kurilovčani su iskustvom i discipliniranom igrom sačuvali minimalnu prednost do posljednjeg sučeva zvižduka te podigli pobjednički pehar.

Nakon završetka utakmice uslijedila je svečana dodjela pehara i medalja koju su predvodili Jurica Mihalj, Dalibor Meić i Ivan Mihalj, a spomenimo i oproštaj Darka Blažinčića od delegiranja seniorskih utakmica.

FINALE KUP NS VELIKA GORICA

MRACLIN – KURILOVEC 0:1

Stadion Nova graba. Gledatelja 150. Sudac: Luka Kelihar. Pomoćnici: Ivan Mirenić i Dario Anđel. Četvrti sudac: Matej Mrkoci. Delegat: Darko Blažinčić. Strijelac: Fabijan Starčević (45).

MRACLIN: Karko Matejčić, David Marjanović, Josip Domitrović, Ivan Rajić, Marko Đurašić, Toni Borovac (od 69. Josip Tokić), Domagoj Matić, Jurica Brdek (od 15. Dominik Smolković), Fran Krilić (od 80. Dominik Hodalin), Igor Hajduk, Ivan Kos (od 72. Ivan Kaurin). TRENER: Marko Pancirov.

KURILOVEC: Dean Vujnović, Jakov Caganić, Fran Vujnović, David Pršir (od 60. Dominik Fumek), Luka Sedlaček (od 72. Ivan Bolješić), Mateo Pršir (od 60. Borna Cindrić), Gozienbah Makouchukwu, Antonio Novak (od 72. Ivan Tomašić), Stjepan Završki, Dario Banić (od 72. Marko Petar Pavlica), Fabijan Starčević (od 60. Marko Kušec). TRENER: Senad Harambašić.

Foto: Vitomir Štuban

Počinju XXI. dani svetog Vida u Mraclinu!

Od 13. do 19. lipnja 2026. Mraclin će kroz XXI. dane svetog Vida ponovno biti mjesto susreta, zajedništva i očuvanja tradicije. Na sedmodnevnoj manifestaciji posvećenoj zaštitniku mjesta, svetom Vidu, u organizaciji KUD-a Dučec i uz sudjelovanje svih mraclinskih udruga posjetitelje očekuje bogat program kulturnih, sportskih, zabavnih i duhovnih sadržaja.

Na programu su vatrogasna i sportska natjecanja, koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, dječje igre, predstavljanje projekta „V Mraclinu se ponovno tke“, obilježavanje 100. obljetnice domaćinskih tečajeva na selu te tradicionalna tamburaška večer. Središnji dio proslave čine proščejne i blagdan svetog Vida.

Pozivamo sve Mraclince, Turopoljce i prijatelje Mraclina da nam se pridruže i budu dio još jednih Dana svetog Vida. Detaljan program donosimo u narednim objavama. Dojdete u Mraclin! 

Tjedne župne obavijesti

Pred brojnom publikom grupa Ego proslavila pola stoljeća

U predvečerje Dana državnosti grupa Ego i prijatelji pred brojnom su publikom, pristiglom od Zagreba do Siska, obilježili pedeset godina od svoga trijumfa na završnici Gaudeamusa 1976. i podsjetili nas na vrijeme “u kojem je država bila san, ali je muzika bila stvarna”. Pola stoljeća starija, ali i dalje jednako odana svojoj publici, grupa Ego izvela je presjek repertoara iz sedamdesetih i početaka osamdesetih godina, podsjetivši na glazbene brojeve uz koje su se začinjale prve ljubavi, ali i mnogi brakovi po svadbenim dvoranama Zagreba i okolice.

Grupa je nastupila u sastavu Darko Anić, Mladen Crnković, Zoran Haraminčić, uz mraclinsko pojačanje Matiju Galekovića Benovog. Nakon prvog, rokerskog bloka uslijedio je i nastup Crystal Thomasa, frontmena kasnije faze grupe, pa su tako brojni okupljeni mogli čuti repru u rasponu od Santane i Allman Brothersa do Šerfezija i Kemala Montena. Posebne gošće Egovaca bile su Crystal Kana i Cintija Ašperger koje su svojim točkama dodatno oraspoložile publiku. Komemorativni trenutak koncerta bilo je podsjećanje na jednog od utemeljitelja grupe, glazbenika i liječnika Livija Kalogjeru, čestog i rado viđenog gosta Mraclina, koji nas je napustio lanjskog studenoga. Ovih dana, kako su tekle pripreme za koncert, misli i razgovori stalno su se vraćali na tu iznimnu osobu i na toplu auru koja ga je pratila gdje god je išao i čega god bi se dohvatio.

Dučec i Egovci zahvaljuju na pomoći Benjaminu Maceniću i Josipu Kasuniću, Stjepanu Vlahovcu i obitelji Herceg te svim susjedima Jančetovog grunta koji su stoički otrpjeli tulum do jutarnjih sati. A na pitanje koje su postavili brojni sinoćnji slušatelji – Kad opet? – iz grupe odgovaraju “Ljudi smo, dogovorit ćemo se”.

Foto: Josip Kos

Cvijeće i lampaš za Dan državnosti

U povodu Dana državnosti članovi Vijeća mjesnoga odbora, Udruge veterana Domovinskog rata i mještani jutros su položili vijenac i zapalili svijeću pred bistom našega viteza Tomislava Hrkovca. Predsjednik Vijeća Tomislav Krešimir Hubak podsjetio je da sjećanje na 30. svibnja 1990. godine, kada je oformljen prvi Hrvatski sabor izabran na slobodnim i tajnim izborima, stoji nerazdvojivo od sjećanja na Domovinski rat i Hrvatsku vojsku. Stoga je Dan državnosti prigoda da se sjetimo onih – poput Tomislava Hrkovca – koji su za obranu te državnosti podnijeli najveću žrtvu. Hvala im i slava!