Kako stoji na stranicama HEP-a, u četvrtak 17. siječnja dio našeg naselja bit će bez električne energije. Od 9,00 do 12,00 sati bez struje bit će Ulica braće Radić od kućnog broja 26 do 110, zatim Ulica Ladislava Galekovića od kućnog broja 1 do 50, te Ulica Vladimira Nazora od kućnog broja 1 do 71 te od kućnog broja 2 do 44.
O kojoj je točno godini riječ znati će sigurno više Zlatko Cvetnić Šeki, legendarno krilo Mraclina. Iz njegove je arhive izdvojena ova fotografija, u vrijeme kada smo Šnelfotograf Vito i ja – više on nego ja – radili na dokumentarnom filmu o mraclinskom nogometnom mezimcu. Na čuvenom Metalčevom dvorištu, pri Obdini i na Obroži, održao se malonogometni turnir mraclinskih nogometaša u najboljim godinama. Nogomet je u to vrijeme bio nešto više od igre, bio je način života i način druženja. Na fotografiji slijeva: Miloš Šikanić, Marijan Mrkoci, leđima okrenut Marijan Vinetić, plava potkošulja Zlatko Cvetnić Šeki, leđima okrenut Juraj Kapš, iza njega Vlado Kovačić Keksov. Plava donja trenirka Vlado Augustić, iza njega Antun Galeković Rudan. Štopanje izvodi legendarna lijeva spojka Dragutin Krizmanić, a desno od njega su Zlatko Galeković Đo i Franjo Štuban Tombrek.
Jedini čovjek, ovom prilikom malonogometaš, koji ima gornji dio odjeće na sebi je Šeki. Plava potkošulja, a svi znamo da mu je omiljena boja bila – crvenka. Na kraju je, kao i uvijek, pobijedilo druženje, cuga se hladila pri bunaru uz samu cestu, uvijek se priredila kotlovina, a pala je pjesma koju je vodio legendarni duet Vincek-Tandarić. Najviše su voljeli onu, laskala si, laskala…’. A brojno stanje početkom 2019.godine – 5 ih ne ga, 6 ih je ga. O vremena, o običaji, tako je lijepo prisjetiti se.
Početak nove kalendarske i proračunske godine prilika je da s predsjednikom našega Mjesnog odbora, g. Tihomirom Hubakom, popričamo o godini koja je prošla i onoj koja je pred nama. Što se učinilo, što se planira?
– Kad smo kod 2018. godine, zabilježili smo dosta aktivnosti, ali i obavljenih radova. Na prvo mjesto stavljam završetak obnove na Vatrogasnom domu – fasada, krovište i stolarija.
Djelomično je uređen i Društveni dom – sanitarne prostorije – a nabavljena je i profesionalna perilica suđa. Nabavkom traktorske kosilice riješili smo košnju poligona oko Vatrogasnog doma, te košnju parka Tomislava Hrkovca i škarpe u Dolencu. Krenuli smo i s uređenjem prostora bivše mljekare za potrebe naše udruge žena. Za sada je izvršena zamjena ulaznih i balkonskih vrata.
Društveni život u Mraclinu u posljednje je vrijeme sve življi. Kako MO reagira na narasle potrebe u tom dijelu?
– Mjesni je odbor lani sudjelovao u dosta kulturnih i stručnih događaja u našem mjestu, više kao Iogistička, a ponekad i kao financijska potpora našim društvima i udrugama. Nabavkom 20 pivskih stolova i 40 rasklopnih klupa riješili smo potrebe naših udruga, a ovdje imam u vidu laki transport i mali prostor skladištenja, što nam omogućuje da programe priređujemo gdje god to udrugama treba.
Ove godine je gradski proračun Velike Gorice impresivan i prelazi 400 milijuna kn, s tim da su izdvajanja za mjesnu samoupravu gotovo udvostručena. Gdje je Mraclin u toj priči?
– Od kapitalnih projekata posebno nas veseli da su u proračunu Grada osigurana sredstva za izgradnju alternativne ceste za odlagalište otpada Mraclinska dubrava, a u budućnosti i za nastavak prometnice za industrijsku zonu Mraclin.
Kanalizacija, kao neizbježno podpitanje?
– Da, cesta i kanalizacija su naši najveći problemi. Rješenje bi ove godine konačno trebalo krenuti. Nadamo se i veselimo se tome, iako na to nemamo izravnog utjecaja.
Nastavljaju se i radovi započeti 2018?
– Svakako. Za ovu godinu imamo ambiciozan plan, a prioritet je preuređenje kotlovnice na igralištu NK Mraclina. Investicija će biti dosta velika, jer sve treba raditi iznova. Zatim, imamo plan za izmjenu krovišta na prostorijama Stare grabe, koje je u dosta lošem stanju. Završetak obnove prostora bivše mljekare (instalacije, krečenje, podovi, te nabava klima-uređaja za taj prostor). Tu je i uređenje prostora koji je dodijeljen Udruzi branitelja “Tomislav Hrkovec” – prozori, informatička oprema i namještaj. U Društvenom domu radimo etapno i ove godine očekujemo nabavu profesionalne plinske peći, velikog frižidera, te, po mogućnosti, namještaja.
Mraclinske udruge i ove godine očekuju da MO bude jedan od glavnih programskih partnera?
– Toga smo svjesni. Imamo vrlo korektne odnose i nema nikakvih prepreka da svaki put kad zatreba sjednemo za stol i dogovorimo suradnju oko bilo kojeg projekta. Stoga će MO, uz sve navedene aktivnosti, i ove godine logistički i aktivno pomagati programe u našem mjestu, a sva raspoloživa financijska sredstva preusmjeriti na rad naših društava i udruga.
Sa stranica Sportskih novosti prenosimo jučerašnji tekst glavnog urednika Maria Zorka o medijskom tretmanu najboljeg nogometaša svijeta. Odabrao Davor Štuban.
U slučaju jedne druge krvoločne fotke skočili su baš svi! Važni i prevažni bernardići i beljakići…
‘Tko je zaboravio, to je onaj Luka koji je najbolji nogometaš svijeta, prvi u povijesti koji je u istoj godini proglašen najboljim u četiri izbora (Svjetsko prvenstvo, UEFA, FIFA i Zlatna lopta). Isti Luka najbolji je sportaš svijeta 2018. u izboru sportskih novinara (AIPS) te je dvaput izabran za najboljeg sportaša Hrvatske (HOO i Sportske novosti).
To je onaj Luka koji je kao kapetan vodio Hrvatsku do finala Svjetskog prvenstva i na kraju, kad prima pojedinačni trofej za najboljeg igrača u Moskvi, ima izraz najtužnijeg dečka na svijetu jer s momčadi ne može slaviti pobjedu u finalu.
Hrvatski narod, u domovini i dijaspori, slavi ga i ponosan je što je njegov sin, mali pastir s velebitskog krša i ratni izbjeglica, postao najbolji na svijetu, ali država kao institucija vlasti nešto je drugo.
To je isti onaj Luka Modrić kojeg je ta država razvlačila po sudovima stvarajući o njemu sliku kao o prevarantu, utajivaču, krivokletniku, isturivši ga kao optuženika na stup srama da ga se vrijeđa i udara, tjera iz reprezentacije i iz Hrvatske.
Sve DORH-ove optužbe protiv Modrića kasnije su odbačene, slučajno baš kad je postao najbolji na svijetu, jer država može što hoće: i tužiti i optužiti i sve odbaciti i zaboraviti.
Aktualni primjer državne moći ekspresna je reakcija na morbidnu objavu sina etabliranog člana vladajuće stranke na Facebooku. Nedozreli momak bahato je na svom profilu objavio glupu, primitivnu poruku s perverznom, krvoločnom fotografijom i suočio se sa zasluženom javnom osudom i policijskim privođenjem u roku od nekoliko sati.
Podignuo se odmah cijeli državni aparat, od Vlade, policije i Državnog odvjetništva do opozicijskih političkh stranaka i marginalnih udruga koje su sve obilato financirane iz državnog proračuna i svoje postojanje opravdavaju upravo reagiranjima i priopćenjima za koje povod i nije naročito važan.
Unisono su skočili baš svi, i HDZ, SDSS, SDP, HNS, HSS, i svi važni i prevažni bernardići i beljakići, neki su odmah izrekli i primjerenu kaznu, tri godine zatvora, neki imperativno zatražili i osnivanje internetske policije.
Neki drugi bahati i priglupi momak možda će se toga prisjetiti kad mu padne na pamet na društvenim mrežama objaviti morbidnu poruku s ciljem da bilo koga ponizi i uvrijedi ili mu prijeti.
Prije samo pola godine, točno 14. lipnja 2018., na dan otvaranja Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, preko društvenih mreža lansirane su takve slične perverzije – nož pod vratom Luke Modrića i njegova kartonska fotografija u hrvatskom dresu na vješalima. Perverzni i priglupi primitivac koji ih je objavio nije sankcioniran niti ga je tko tražio. Šaljivdžija, što ćete, tko bi se bavio neslanim šalama i pošalicama.
Tko je zaboravio, te gnjusne fotografije i sad stoje na portalima – Net.hr drži ih pod naslovom “Procurile uznemirujuće fotografije”, RTL-ov portal Vijesti.rtl.hr drži ih uz objašnjenje u tekstu da je to “vrhunac neukusa navijačkog puka, bez obzira na njihovo nezadovoljstvo”, a portal Index.hr vispreno je zaključio da je “fotografija obješenog Modrića prikupila više od dvije tisuće lajkova”.
Na tom istom portalu, uzgred, stoji i “stručna analiza” nekog anal-itičara bukača da Modrić nije zaslužio baš nijednu pojedinačnu nagradu za 2018. godine, pa da nije bio ni najbolji igrač Hrvatske na Svjetskom prvenstvu, a ima i anal-itičkih tekstova da je Modrić “najgora Zlatna lopta u povijesti” i slično…
Nisu to jedini portali koji su zadržali fotografije Modrića pod nožem i na vješalima pozivajući se na izvore, stranicu Di su pare? na Facebooku i profil Balkanski navijači na Instagramu. Žalosno je što su portali iz susjedstva te monstruozne fotografije puno oštrije opisali kao govor mržnje i kao prijetnje smrću nego hrvatski javni prostor, koji to smatra “pretjeranom navijačkom reakcijom”.
I otada, od 14. lipnja 2018. do danas, nitko iz institucija pravne države, ni Vlada, DORH, MUP, ni HDZ, SDSS, SDP, HNS, HSS, ni svi glasni i preglasni bernardići i beljakići i svi koji su se već u srpnju 2018. dično naslikavali u kockastim dresovima nisu javno osudili ni reagirali ili pokrenuli bilo kakve istrage protiv “nepoznatog počinitelja”. Ne daj Bože da se bilo tko barem ispričao Modriću i njegovoj obitelji za širenje fotografija koje pozivaju na otvoreni linč.
Modrić s nožem pod vratom i na vješalima za svoju državu nije bio ni prijetnja ni govor mržnje.
Svi ti državni faktori mogu reći da nisu za te sramotne objave ni krivi ni dužni jer država i vlast mogu što hoće, i u pravu su tek utoliko da hrvatska država ni kriva ni dužna ima najboljeg nogometaša i sportaša svijeta.
Nije se pomučila da ga s velebitskog kamena usmjeri i omogući mu igranje nogometa, nije ni uložila u njega da se igrački i sportski razvija, pa što bi ga onda štitila kad mu stavljaju nož pod vrat i guraju na vješala?
To što su te fotografije i dalje javno dostupne neka svima koji su na tome brojali “lajkove” bude na ponos i diku.’
Mario Zorko, glavni urednik Sportskih novosti, 10. siječanj 2019.
U prošlom članku lijepo smo prikazali kako loši savjeti mogu biti štetni. Naime, savjet da su masti uzrok srčano krvožilnih bolesti i da ih u prehrani treba izbjegavati, imao je za cijenu milijune oboljelih od debljine i ostalih bolesti vezanih uz debljinu. No, postoje valjda savjeti o prehrani koji su sigurno dobri i kojih se treba pridržavati. Uzimati češće, ali manje obroke. Ovdje se, reklo bi se, svi slažemo. Pa, to se zna. Pa to su rekli i na televiziji. Pa to i doktori vele.
E, odsada ne vjerujte svemu što čujete i vidite na televiziji. Vjerujte radije portalu Mraclin.hr.
Zapravo, od kada vrijedi pravilo da treba jesti češće i manje? Je li napravljena neka medicinska studija o tome? Ako znate neku takvu studiju, koja je rađena na ljudima, kontrolirana, slijepa, slučajna, dvostruka ili kakvi su već kriteriji za studije čiji se rezultati mogu uzimati za ozbiljno, molim da mi javite. Takve studije nema.
Pa odakle onda taj savjet da treba jesti češće i manje? Nije baš jasno, zar ne?
Kada si nešto ne možete objasniti, možda pomogne pravilo: slijedi novac (follow the money). Probajte otkriti kome to financijski paše, pa ćete znati uzrok. Kome bi mogao koristiti savjet: jedite manje, ali češće? Odgovor je jasan: industriji brze hrane. Trebalo je nagovoriti potrošače da u prolazu na brzinu uzmu neki burger, hotdog, čokoladicu, keksiće, grickalice ili već nešto od procesuirane hrane pune šećera. Kako ćete ljude nagovoriti na to? Tako da ih uvjerite da je to zdravo. Pa to je energija koja im je potrebna. I nema masnoća. A ima možda i vitamina. Bez toga vam pada metabolizam, osjećati ćete se bez snage, bezvoljno itd. I opet su milijuni poslušali. Dovoljno je nešto ponavljati puno puta, i mnogi to prihvate kao istinu.
Koja je zemlja izmislila brzu hranu (fast food)? Amerika. Koja zemlja ima najviše debelih? Amerika. Mislite li da je ovo slučajno?
Protuargument bi glasio da treba jesti češće, ali ne procesuiranu hranu, već zdravu. Potrebno je dnevno imati barem pet obroka koji sadrže voće ili povrće. Naravno, uz tri glavna obroka. To je već osam obroka. Ovo su savjeti koje daju zdravstvene ustanove koje bi se trebale brinuti za zdravu prehranu. Ako tome dodamo još kavicu s malo šećera, i to je obrok. Pa keksić dok se gleda televizija. Došli smo do desetak obroka dnevno.
Jesmo li mi genetski stvoreni za desetak obroka dnevno? Jesu li naši praprapradjedovi imali desetak obroka dnevno? Ujutro, čim su se probudili, otvorili su frižider? Sigurno nisu.
Ako smo mi genetski definirani kroz razdoblje od nekoliko stotina tisuća godina, naravno da se nismo mogli u ovako kratkom roku prilagoditi da jedemo ovoliko često, ovoliko puno, toliko ugljikohidrata i toliko šećera, a da se toliko malo krećemo. Za bolesti novoga doba (a to su debljina, dijabetes, visoki tlak, srčana oboljenja, rak…) treba optuživati hranu novoga doba (uglikohidrati i šećeri) i navike novoga doba (česti obroci), a ne hrane staroga doba (masti) i mijenjati stare navike (2-3 obroka dnevno).
Koji bismo onda savjet trebali slušati?
Izgleda da našem tijelu više odgovara da se ima razdoblje hranjenja i razdoblje mirovanja, odnosno posta. Zadnjih godina pojavila se dijeta pod nazivom „Intermittent fasting“ (IF). Možemo to prevesti kao prekidani post ili kao dnevni post. Dnevno treba imati post barem od 15, 16 sati. To najlakše postižemo tako da preskočimo doručak. Ili možda večeru.
Preskakati obroke? Je li to uopće zdravo?
Naravno, postoje izuzeci. Ovo ne bi trebalo vrijediti za djecu, trudnice, bolesne… Koliko je ova dijeta popularna, lako saznate guglajući na primjer „Intermittent fasting celebrities“. Ili probajte saznati kako su smršavili naš predsjednik Vlade i naša Predsjednica. Vidjet ćete da se tu preskaču obroci. I ne izbjegavaju masnu hranu.
Toliko za ovaj put. Očekujte još razmatranja o Mraclinskoj špek-dijeti.
Ovih dana Hrvatska se oprašta od jednoga od najvećih naših filmskih, televizijskih i kazališnih glumaca Ive Gregurevića. Tim povodom slobodni smo prisjetiti se njegove veze s Mraclinom: u filmu svoje stalne suradnice Snježane Tribuson “Sve najbolje”, koji je prije tri godine dijelom snimljen u našem mjestu, Ivo Gregurević imao je manju ulogu. U sjećanje na te dane donosimo scenu snimljenu u Jančetovom čardaku, u kojoj Gregurević igra zajedno sa svojim cijenjenim slovenskim kolegom Jernejom Šugmanom. Danas, nažalost, obojice više nema među nama.
U subotu 6. siječnja 2019. župni vikar, velečasni Marko, pohodio je naš Vatrogasni dom u Mraclinu povodom blagoslova obitelji. Članovi DVD-a Mraclin okupili su se ispred Doma te dočekali svećenika. Prilikom blagoslova župni vikar je naglasio kako je pomagati svojoj braći, ljudima u nevolji, lijep način kako se služi Bogu te je zahvalio vatrogascima na njihovom zalaganju i zazvao na njih zagovor sv. Florijana i Božji blagoslov.
