Predstavljena peta knjiga prof. dr. sc. Željka Cvetnića

Zagreb, 11. studenog 2015.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u srijedu 11. studenog javnosti je predstavljena knjiga Bruceloza, autora prof. dr. sc. Željka Cvetnića, člana suradnika HAZU, objavljena u izdanju Medicinske naklade iz Zagreba. Kako je u svom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, bruceloza je važan javnozdravstveni i gospodarski problem jer se radi o najraširenijom i najopasnijoj zoonozi koja se prenosi sa životinje na čovjeka. „Možemo biti ponosni da je Hrvatska najuspješnija u suzbijanju bruceloze jer se hrvatski sustav borbe protiv bruceloze pokazao najefikasnijim te može biti uzor drugim zemljama“, kazao je akademik Kusić, podsjetivši i na zasluge prof. dr. sc. Željka Cvetnića kao ravnatelja Hrvatskog veterinarskog centra koji je ocijenjen najboljim institutom u Hrvatskoj. Prema riječima recenzenta akademika Josipa Madića, knjiga je vrlo kvalitetno i zahtjevno djelo koje osim činjenica o brucelozi donosi i smjernice za daljnja istzraživanja. U knjizi su govorili i drugi recenzenti, akademik Slavko Cvetnić, prof. dr. sc. Mile Bosilovski, prof. dr. sc. Boris Habrun, tajnik Razreda za medicinske znanosti akademik Marko Pećina, u ime izdavača Anđa Raič te sam autor.

Unatoč bitnim pomacima u znanosti, tehnologiji i gospodarskim dosezima u 20. i 21. stoljeću, bruceloza je i dalje vrlo rasprostranjena i prilično zanemarena bolest u mnogim područjima svijeta. To se dijelom može pripisati evolucijskim mehanizmima brucela, koji su važni za njihovo preživljavanje i dugotrajni unutarstanični opstanak, a dijelom nedostatku sredstava kojima se financiraju programi iskorjenjivanja i kontrole bruceloze u pojedinim područjima svijeta. Bruceloza se ubraja u najopasnije i najraširenije bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Čovjek se inficira u dodiru sa sekretima i ekskretima bolesnih životinja kroz ozljede kože i sluznica, udisajem i uzimanjem hrane. Najčešće se inficira vrstom Brucella (B.) melitensis, rjeđe B. abortus i B. suis, malokad vrstom B. canis. Brucelozu u čovjeka mogu uzrokovati i vrste izdvojene iz morskih sisavaca B. ceti i B. pinnipedialis. Mnoge spoznaje o brucelozi posljednjih su se desetljeća promijenile, otkrivene su i identificirane nove vrste u rodu Brucella. Postignut je velik napredak u dijagnostici i identifikaciji, čemu je znatno pomogla primjena novih molekularnih postupaka. U knjizi je opisana povijest, etiologija, patogeneza, imunologija i molekularna tipizacija uzročnika bruceloze. Opsežno su opisane vrste iz roda Brucella, zatim bruceloza u divljih životinja i ljudi te dijagnostika bruceloze. Obrađeno je deset poglavlja koja sadrže 96 slika i 28 tablica, a citirane su 573 reference. Knjiga je namijenjena široj čitalačkoj publici, a osim studentima veterine i medicine, može poslužiti kao dodatna literatura polaznicima poslijediplomskih studija te specijalizantima iz područja zaraznih bolesti, infektolozima, mikrobiolozima i biolozima.

Marijan Lipovac

Ured za odnose s javnošću i medije HAZU