Foto: Matija Kos

Današnjom stručnom ekskurzijom po Turopolju završili su Dani europske baštine u Velikoj Gorici, što ih je u četvrtak u dvorani Pučkoga otvorenog učilišta otvorila ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek. Bila su to dva veoma dinamična i zanimljiva dana u kojim je veći broj stručnjaka iz različitog područja govorio o pitanjima održivosti kulturne baštine, s osobitim osvrtom na nasljeđe kontinentalne Hrvatske. Skup su suorganizirali resorno Ministarstvo, Grad Velika Gorica, HAZU te Institut za turizam, pa su čelnici ovih institucija – gradonačelnik Ačkar i glavni tajnik HAZU Vretenar – također pozdravili nazočne.

U obilju vrlo informativnih predavanja bilo je tema koje bi mogle biti posebno zanimljive mraclinskoj publici. Štoviše, Mraclin je bio zastupljen i kao tema, i kao odredište stručne ekskurzije, a i kadrovski jer su u organizaciji skupa, u ime goričkog Zavoda HAZU, sudjelovala oba mraclinska akademika, Željko i Ratko Cvetnić, a tehničko potporništvo za voditeljskim stolom čitavo je vrijeme osiguravao tajnik Zavoda Matija Kos. 

Prvoga dana skupa izlaganje pod naslovom “Mraclin – od asanacije preko kulturne baštine do održivog razvoja” održala je arhitektica dr. Jasenka Kranjčević iz Instituta za turizam navevši u zaključku da Mraclin predstavlja prvi, najpoznatiji i najuspješniji primjer unaprjeđenja javno-zdravstvenih prilika kod ruralnih naselja u Hrvatskoj. To danas predstavlja specifičnu kulturnu baštinu i svakako može biti primjer za planiranje održivog razvoja. Autorica je posebno naglasila da je u tome velikom zahvatu ipak očuvan prostorni identitet, što je primjer održivosti koristan za širu edukaciju. Dr. Kranjčević izrazila je želju uspostave čvršće suradnje s Mraclinom, pa su kontakti već uspostavljeni.

Dr. Jasenka Kranjčević i Matija Kos

Turopoljcima dobro poznata konzervatorica Ana Mlinar prikazala je primjere dobre prakse iz Velike Gorice, Mraclina i Buševca, vezane uz održavanje tradicijskog graditeljstva. U svom izlaganju kao važan poticaj za obnovu naglasila je određene prednosti života u drvenim kućama. Kustosica Muzeja Turopolja Maja Ergović usredotočila se na pitanje dokumentiranja tradicijskog turopoljskog graditeljstva navodeći također nekoliko primjera iz našeg sela.

Iz izlaganja Maje Ergović, primjer dokumentiranja

Turopoljske teme bile su i inače dosta zastupljene na skupu – napomenimo i osvrt na održivost turopoljskog dijalekta Margarete Biškupić Čurla i Vesne Župetić – a kao što smo spomenuli, program je završio tematskim izletom po Turopolju, koji je u Mraclinu uključio obilazak “Crnićevog čardaka”, danas Villu Turopolje, vlasnika Siniše Bačića, koji je uzet kao primjer stavljanja čardaka u novu, gospodarski održivu funkciju. Nakon rakijice i razgovora s vlasnikom sudionici su nastavili izletničkom rutom.

Na kraju, za naše potrebe možemo samo ponoviti zaključak koje se u različitim formama ponavljao kroz gotovo sva izlaganja: u pitanjima čuvanja i održavanja nasljeđa od velike su pomoći i svijest EU o baštinskim vrijednostima i doprinosi države i nižih proračunskih razina, no održive baštine nema bez ključnog doprinosa lokalne zajednice.

Foto: Matija Kos

Facebook komentari

Komentiraj

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.