Iz torbe sjećanja izvaditi ćemo sva naša lutanja s ciljem da se dopadnemo sami sebi i da se vratimo tamo gdje smo /već/ bili, iz torbe sjećanja nećemo zaboraviti prvu sakrivenu cigaretu, pijanstva koja pamtimo i ona kojih se nikako ne možemo prisjetiti; iz torbe sjećanja ne izlazi makadamska cesta, i tamburaši koji su nas pratili do poznate cure u bijelom, iz torbe sjećanja nema izlaza.
Sakrivena u vječnoj potrazi za izgubljenim, sačuvana na najfinijim mjestima kurtoaznih stajališta, hostela i uzvisina. Sjećanja u torbi prenuti će rijetke goste večernjih plesnjaka, teorije samoće, frustracije i bijega, prenuti će ljubavnike da potraže utočište na kojem će slušati ploče, i vječno će odisati nekim čudnim, nesvakidašnjim mirisom /nemirom/, koji je ostavio tragove prošlosti na vratima finih starih ormara. Sjećanja u torbi popunjena su stvarima koje su stajale preko puta mjesta događaja, kašmirske, putene i meke. Izvalili su se u kut, ona na krevetu i sa jastukom ispod glave, on je /pak/ primjetno nervozno slušajući muziku palio prvu cigaru. Njen je skroviti svijet ostao u torbi sjećanja, otkriven, odvojen od trenutka, ovo je čovjek koga volim, pomislila je, ne tiče me se tko je i što je, volim ga. Zar nije prirodno da vam ponudim cvijeće koje sam izabrao u vašem vrtu, pomislih, koje sam zalijevao željom, noćima punim smijeha isprekidanim nervoznim trzajima. Samo je ona znala za tajnu te borbe.
Iz torbe sjećanja izvadit ćemo trenutak. Urednik izračuna trenutak sa pronicljivošću vična čovjeka, zahvaljujući duševnoj snazi koja ni trenutka nije na izmaku. On se služi čarobnom palicom kojom u trenutku dodiruje torbe sjećanja i uljepšava je /divnim/ svijetom ideala. Najbolji šesti ga dočeka s trenutnim osmijehom u kojem je bilo isto toliko gorčine koliko i blagosti, on osjeća i slika, on umnožava svoje utiske mišlju, utrostručuje sadašnje budućnošću i sjećanjima u torbi na prošlost. Bek pretjeruje u svemu – u svojim nadama, u svojim očajanjima, u svojoj srditosti, u svojoj nirvani i u svojim radostima. Iz torbe sjećanja u trenutku iskaču pravi žandari koji vrebaju nekog nepokorenog vojnika, duboka politika od koje se morao probuditi i besprijekorni način da postane hladan i zakopčan prema ljudima koje drži na odstojanju.
Od torbe sjećanja zatražiti ćemo oprost; za prostačke budalaštine samo nama svojstvene, za zaboravljene rakete bačene u nepoznato poslije lošeg vatrometa, za vrata razvrata koja su /gotovo/ svima otvorena. Za svijet gdje jedni uhode druge, i ne znajući za to, za nebrigu i rasipništvo u tom izuzetnom svijetu, mnogo komičnijem i duhovitijem nego što se to vidi, nego što se to smije vidjeti, nego što se to misli, i nego što se to smije i pomisliti. Zatražit ćemo oprost za iznajmljenu stvarnost, za iznajmljena kola i iznajmljenu prividnu raskoš, za pokvarenu maštu i prljave strasti, za zakopane u strašnim namještenim sobama prepunim oskudice, za ples pod maskama, lijepe trgove obučene u lijepe dane, lopove odane jedni drugima, kako to već biva kada si u nebranu grožđu.
Razbaštine se snovi sredinom travnja, ma kakav on bio… Nepodnošljiva lakoća postojanja ne nudi trenutak slave niti dašak vedrine, torba sjećanja klizi mi iz ruku, na mjestima, dok zaklapam oči. U svakom osmijehu koji se otisne u naš retrovizor, kao golub pušten s lanca, vidi se kako koracima razbijaju ogledala svježe oprane ulice, zaraženi ogromnom količinom ljubavi u obliku pisma. Sjećam se…
kak je i negda bilo, tak se i ovoga leta na Jurjevskomu semnu, v starom gradu vu Lukavcu budu nagodili gospodar i sluga za leto dan. Pravi prikaz kak je to negda bilo dali vam budu isprobani i iskusni glumci Saša Robić i Nenad Lukić. Vse ovo bute mogli videti v nedelu, 24. travnja, iza 4 vure popoldan.
Stjepan pl. Čunčić
Pogodba sluge i gospodara na Jurjevskomu semnu
GOSPODAR (prema publike): Falen Isus i Marija. Je, je, naseveke faljen. Am vi znate i odgovoriti kak se šika. Bome vas je puno došlo, je, kej bi reči, je. I velite, vsi ste došli slavit našega Juru? Lepo je to, lepo. Em je Sveti Jura još navek zaštitnik našeg Turopolskoga banderija, a Banderij je pak odnavek čuval Turopolje. I zato je red dojti sim. Tak pak i ja. Kak i vsako leto, žena mi je pripravila čistu rubaču, čiste gače i torbu, i ja sem tu. Na Jurjevskom semnu. Obišel sem vse, čak sem več i tržil. Kupil sem si meda. Kak i vsako leto. Tu vam je pravi domači med. Je, znam, znam. Morete ga kupiti i v Konzumu, Kauflandu i kej ja znam de vse još. Je, al jel’ je tam pravi domači? Otkud je? Gdo to more znati? I velite da je jeftinejši neg sim? Am ne vse samo v penezi. Bome, ja sem moj med skupo platil. I preveč. Tržila ga nektera mlada sneja, tu, z bregov. Tak mi se lepo nasmejala i ja sem je mam platil kulko je god rekla. Bedak. One svoje doma nam niti rekel kuliko. Gdo zna kaj bi si vse mislila? A kak bi me tek špotala! A vi me najte prepovedati. Vi mladi samo peneze gledite. Dobro, morti nekaj i znate. Jeste li sprobali gde je najbolša kotlovina? I kakovo je vino letos?
Je, pak ne smem pozabiti glavno po kej sem došel. Trebam si najti novoga slugu, drugoga svinara. Je, pitate se zakej nemam svinara? Kakvi je to turopolski gazda kaj nema slugu? I zakej me stari sluga ostavil? Nemrem zameriti dečecu. Oženili su ga i kej bu sad on? Mladu lepu sneju ostaviti samu doma ne red. A i bome je opasno. Od navek, a denes još i gorše. Denes bi ga začas ostavila če nebi bil dosta doma. Tak nek i bu. Tak je i bolše. Ja si bum novoga slugu našel, a on nek bu doma. I nek dela decu, em nas je i onak malo.
A kak bum ja znal gdo bi štel biti moj sluga, gdo išče gospodara, gdo bi se štel pogoditi za službu do drugoga Jurjeva? A kak vi to delate? Kak vi obznanite da ste fraj? Napišete na fejsu status: slobodan. A kak se to negda delalo? Nekteri to morti i neznaju, am fejsbuka ne bilo od navek. A vsejedno se živelo, još i bolše nek denes.
Gdo se je štel pogoditi za službu do drugoga Jurjeva, samo je na škrlak zateknul jorgovan. To je ono vaše: status slobodan. Jel’ morti vidite negde kakvog jakšega dečeca teri ima jorgovan za škrlakom? Gde? Tam dole? Idem ja mam do njega.
Bog dej!
SLUGA: I vami Bog dej dober den.
GOSPODAR: Je, kak vidim, imaš jorgovan. Ti bi se štel pogoditi za službu?
SLUGA: Je, bi. Ne mi više doma za biti, siročija je velika. I ja bi vam mogel biti dober sluga, jak sem, oču vse delati, a i pošten sem. Bolšega sluge od mene na semnu denes ne bute našli.
GOSPODAR: Naj se preveč faliti, to ti ne baš dobro.
SLUGA: A kej bi pak ja pri vami moral delati?
GOSPODAR: Vse kej bi ti se reklo, am kak drukčije. Ja pak trebam svinara, čuval buš moje svine v Turopolskom lugu.
SLUGA: A kuliko bi ja služil na leto?
GOSPODAR: Ti mam o penezi, vas mlade denes samo penezi zanimaju. A kuliko ti vrediš? Kuliko ti znaš? Ajde kuliko svinče ima nog? Jel možda šest? Ili osem?
SLUGA: Mi smo doma negda imeli svine, tak da ja dosti znam. Sad više nemamo, sad vsi kupuju v dučanu, iz uvoza, jeftineše, gdo zna kuliko let zmrznuto. Ali, nes vse pozabil.
GOSPODAR: Dobro, onda reči kuliko nosi prasica? Mislim, kuliko treba čekati pajceke? Otkad ju je bicko podvičil?
SLUGA: Am je to bar lehko. To barem vsi znaju. Tri meseca, tri tjedna i tri dana.
GOSPODAR (prema publike): Bormeš, zna. I veli da vsi to znaju. Ne bi rekel. Gdo je to od vas znal? Nigdo! Tak sem si i mislil. Viš, ovi to zna. Kej vi mislite, jel’ bi ga zeti, jel’ bi se pogoditi?
SLUGA: I te vaše svine, gde bum ja to čuval, v Turopolskom lugu, am je to daleko, i gde bum ja spal?
GOSPODAR: Viš da niš neznaš. Mi pak odnavek v Lugu držimo svine. A i svinar ima svoju hižicu, pravu, trdnu, toplu, z rastove planki.
SLUGA: A kej bum ja jel?
GOSPODAR: Jemput na tjeden ti ja donesem brašno. Kukurizne mele, masti, špeka, bažula, luka, krampera, soli, gajsa. Imaš lonce za kuhati, če neznaš buš se brzo navčil, bu te glad natirala. Gladni brzo vuči.
SLUGA: A za popiti? Sigurno imate i trsje, pak mora i za mene biti kakvoga vina?
GOSPODAR: Gleč njega! On bi pil! Jel ti imaš osemnajst? Ja pak ne bi štel iti vrešt. Denes ti je vse opasno!
SLUGA: Let imam dosta. Nek, valda bu i malo i rakije, mislim če me zub zaboli.
GOSPODAR(prema publike):Pak on. Če ovak nastavi, taj bu začas štel i sindikat.
Dobro, dobro, litru vina na tjeden buš dobil. A rakije samo za svetke.
SLUGA: A kak se bum ja grel? Zima bu skoro došla!
GOSPODAR(prema publike): Jel ovi točen?
Pak gdo je videl drva v šumu nositi. Am ti je šuma puna drvi!
SLUGA: Je, znam ja, znam. Ali znam da lugari denes očeju sešta pitati. Gde mi je dozvola za seči, izvoznica, otpremnica, račun, je li pedeve plačen? Am denes v šume nesmeš nit jednoga vrganja vbrati bez dozvole.
GOSPODAR: Ti lugaru samo reči da si svinar Pavla Čunčića z Mraclina. I vse bu dobro. Kuliko sem put ja litru zval v bertije, i kuliko sam samo svega najbolšega vina im se nanosil. Samo tak reči i ne boj se niš.
SLUGA: A cigaretlini? Pušim kutiju na dan, negda i više!
GOSPODAR(prema publike): Pak on! Jel’ tomu ima kreja?
To se sigurno nebumo pogodili. Barem se denes zna da pušiti ne zdravo. Nu, ovo nesmeš pripovedati. Ima tam semena duhana, buš si zasadil i buš imel za pušiti. Jedino, če te financi vloviju, ja za to niš neznam. A one vaše gluposti, kej vi mladi spelavate, trava, marica, kak vi to zovete, če ti to najdem, to ti bum ja mam spukal. Za to neču ni čuti.
SLUGA: A tam, vu tom vašem lugu, jel tam opče ima kakvoga ženskoga sveta? Znate, mene i to zanima.
GOSPODAR(prema publike): Sad još ovi i za ženske spiteva! Dobro je, moglo bi biti još i gorše.
Je, tam smo mi Turopolci skrčili senokošu još negda, denes se to zove Vratovo. Tam dojdu blaga past i dekle, i sneje, a i bude i vdovic. Samo z deklami moraš paziti, da se nebi ženil i pre nek bi štel. Ze snejami je opasno, kej muži znaju biti fest lubomorni. Jednoga slugu, teri ne pazil, su mi stukli tak da se celu zimu vlekel kej prebit cucek. A z vdovicami se čuvaj da se nebi preveč zaigrali, pak ti svine otideju v kvar. Če bum kakvu škodu moral plačati, skratil ti bum vino na mesec dan, a morti i na tri.
SLUGA: A kletu, za Jurjevo, gda bum i plaču dobil, jel si bum mogel zebrati teroga bolšega lanjščaka, kej bi svojem domom dognal, da se i oni počastiju?
GOSPODAR: Zebrati ne buš mogel, najbolše svine idu za seme, za rasplod. Al ti bum ja takvoga pečenca dal da se ne buš žalil.
SLUGA: Dobro onda, al na koncu konca, oču znati kuliko bu moja plača?
GOSPODAR: Sto forinti kletu na Jurjevo, kak je i odnavek bila plača za dobroga slugu.
SLUGA: Ak’ nemre biti više, nek bu i tak.
GOSPODAR: Dej onda ruku, da manemo.
Gospodar i sluga si čvrsto daju ruku i jako maneju.
GOSPODAR: I znaš kej ti je sad delati?
SLUGA(prema publike): Ovi mam več nekej oče! Jel’ bu to dobro?
GOSPODAR: Sad kad si manul, nesi više fraj. Jorgovan mora proč.
Sluga zimle jorgovan ze škrlaka.
GOSPODAR: Sad idemo nazaj na semen, bum naručil litru vina da se zna da smo se pogodili.
Proljetne akcije deratizacije na području Grada Velike Gorice provodit će se u razdoblju od: 18. travnja do 22. travnja 2016. godine, u vremenu od 8 do 16 sati.
U planiranom razdoblju obavljat će se deratizacija u javnim građevinama (sportskim, kulturnim, odgojno-obrazovnim, upravnim i drugim), na javnim prometnim i zelenim površinama i obalama vodotoka u naseljima te u gradskoj odvodnji (šahtovi) na području Grada Velike Gorice s pripadajućim naseljima: Črnkovec, Lazina Čička, Poljana Čička, Bapča, Kobilić, Mala Kosnica, Novo Čiče, Petina, Velika Kosnica, Velika Mlaka, Kuče, Staro Čiče, Vukovina, Mičevec, Buševec, Donja Lomnica, Gornja Lomnica, Gradići, Lazi Turopoljski, Lukavec, Mraclin, Ogulinec, Okuje, Petrovina Turopoljska, Rakitovec, Turopolje, Bukovčak, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Dubranec, Gudci, Gustelnica, Jerebić, Ključić Brdo, Kozjača, Mala Buna, Markuševec Turopoljski, Petravec, Prvonožina, Šiljakovina, Velika Buna i Vukomerić.
Tvrtka EKO STANDARD d.o.o., Zagreb (Grad Zagreb), Šišićeva 4, provodi predmetne usluge temeljem UGOVORA o obavljanju usluga deratizacije na području Grada Velike Gorice, KLASA: 030-08/16-001/56, URBROJ: 238-31-13/02441-16-9, od 31.03.2016., a sukladno Programu mjera i Provedbenom planu preventivne i obvezne preventivne DDD kao posebne mjere na području Grada Velike Gorice za 2016. godinu.
Deratizacija će se provoditi sredstvima koja su dozvoljena i propisno registrirana i dopuštena za primjenu u Republici Hrvatskoj rješenjem Ministarstva zdravlja.
U preventivnoj i obveznoj preventivnoj deratizaciji primjenjivat će se standardne meke s djelatnom tvari antikoagulantom II. generacije (bromadiolon 0,005 %) u formulacijama: rasuta meka na biljnom nosaču, svježa meka i parfinizirana meka ovisno o vrsti prostora u kojem se deratizacija provodi.
Mamci će se izlagati na skrovita i nepristupačna mjesta na način da su nedostupni za ljude i druge neciljane vrste.
Deratizaciju će provoditi osposobljeni i educirani djelatnici. Svaki će izvoditelj prilikom provođenja deratizacije imati plastificiranu identifikacijsku iskaznicu.
U slučaju promjene najavljenog termina, bit ćete pravovremeno pismeno obaviješteni.
Kontakt osoba za tehnička pitanja:
Zrinka Matić, dipl. ing. biol., GSM: 091/ 784-9867
Upis u prvi razred osnovne škole za školsku godinu 2016./2017. obavljat će se u Osnovnoj školi Vukovina, Gornje Podotočje, Školska 20/A, za djecu iz Vukovine, Starog Čiča, Gornjeg Podotočja, Poljane Čičke i Kuča; za djecu iz Okuja , Mraclina i Turopljskih Lazi u PŠ Mraclin, za djecu iz Buševca i Ogulinca u PŠ Buševec te za djecu iz Turopolja i Rakitovca u PŠ Rakitovec (upisno područje prema mjestu prebivališta odnosno prijavljenog boravišta) prema pozivu Osnove škole Vukovina koji će dobiti pojedinačno svaki roditelj. Upisi će se obavljati od 09.svibnja 2016.
Znate onaj osjećaj kad cijeli život ne možete prežaliti što su vam dali ime Nikola, a ne Martin, iako ste rođeni na samo Martinje. I to samo zato što bi bila sramota da nosite isto ime kao i jedini Martin u selu u doba kad ste rođeni – koji je, naime, bio običan svinjar? Bez brige, znam da ne znate, pitanje je retoričko, to je znao samo Ben. Najčešće se baš ove “priče iz davnine” – iz nepresušne serije “also sprach Ben” o Mraclinu i Mraclincima, kojima nas je znao uveseljavati – sjetim kad pomislim na njega. Ostalih devet stotina devedeset i devet samo nenadano navru tu i tamo.
Možda sam pristran, ali u hrvatskom jeziku fali mi riječi koje bih volio napisati o čovjeku koji je skoro trećinu života bio tajnik NK Mraclin, vatrogasac “od stoljeća sedmog”, Dobra duša, o zaljubljeniku u Mraclin i sve mraclinsko, a u slobodno vrijeme inženjeru elektrotehnike i ocu trojice sinova…
Otkad je preselio u vječnost prošlo je ravno dvije godine. Dva ljeta, dvije jeseni, dvije zime i jedno i pol proljeće. Malo više od sedamsto dana. Preko milijun kratkih minuta. Otkad je preselio na neko bolje mjesto ništa nije isto, a sve je, zapravo, isto. Možda još i istije. Usred našeg sela lipa je i dalje mirisna, tebe Boga i dalje hvalimo, lopta je i dalje okrugla, žice i dalje pucaju… Veselilo bi ga da zna da je u te dvije kratke, a opet tako duge, godinice stigao postati i deda. Japica, po naški.
Ma, zapravo, vjerojatno i zna. Vjerojatno mu se i tam gore nasmije brk kad pogleda na svoj i naš Mraclin dok pretače neke nebeske gemište skupa s Čomijem, Cimerom, Papom, Markom Čikom, Cicibanima….
Sastav: Posavec, M. Cvetnić, Galeković, Đuretić. L, Pavlović, Bradić, J. Cvetnić, A. Dadović, Cvetnić. J, Kos, F. Dadović (Bilanović, Đuran, J. Đuretić i Roginić)
Utakmica je do samog kraja bila neizvjesna. Kad su svi već pomislili da će završiti bez pobjednika, dogodila se velika pogreška u obrani Mraclinaca. Grešku koriste domaćini koji vrlo sretno dolaze do sva tri boda. Gledatelji su ipak bili mišljenja da bi neriješen rezultat bio realniji.
Pioniri Mraclina u idućem kolu, 23. travnja u 10 sati, gostuju u Mičevcu.
Roditelji ili staratelji djece predškolske dobi koji su zainteresirani za upis djece u predškolske ustanove na području Grada Velike Gorice trebaju podnijeti zahtjeve za upis djece u dječje vrtiće. Zahtjevi se podnose od 2. do 13. svibnja 2016. g. na adresi sjedišta dječjih vrtića, ponedjeljkom od 14 do 18 sati, a ostalim radnim danima od 9 do 15 sati.
Zahtjev za upis djeteta može se podnijeti isključivo u jedan dječji vrtić.
U zahtjevu se mogu navesti dvije lokacije unutar jednog vrtića. Radno vrijeme dječjih vrtića navedeno je na web stranicama dječjih vrtića, podložno je promjenama i ovisi o organizaciji rada vrtića.
Dječji vrtić Ciciban
Velika Gorica, Vidrićeva 2 – sjedište
Velika Gorica, Kolareva 39
Velika Gorica, Kolareva 43b
Dječji vrtić Velika Gorica
Velika Gorica, Pucekovićeva 2 – sjedište
Velika Gorica, Kurilovečka 3
Vukovina, Stara cesta 14
Buševec, Trg seljačke sloge 7 Mraclin, L. Galekovića 50
Dječji vrtić Žirek
Velika Gorica, Tomaševićeva 17c – sjedište
Velika Gorica, Koprivnička 2
Velika Gorica, Zagrebačka 124
Velika Gorica, J. Dobrile 8
Velika Gorica, P. Svačića 12
Dječji vrtić Lojtrica
Velika Mlaka, Smendrovićeva 9 – sjedište
Velika Mlaka, Školska 20
Mičevec, Savska 1
Gradići, Lj.Gaja 3
Donja Lomnica, Školska 2
Donja Lomnica, Školska 4
Privatni dječji vrtić Koraci
Velika Gorica, Alojzija Stepinca 12 – sjedište
Velika Gorica, Mate Lovraka 20
Velika Gorica, Mate Lovraka 43
Zahtjevi se podnose za ostvarivanje sljedećih programa predškolskog odgoja i obrazovanja:
1. REDOVITI CJELODNEVNI PROGRAM – SVI DJEČJI VRTIĆI
za djecu u dobi od 6 mjeseci do polaska u osnovnu školu (za djecu od 6 mjeseci do godinu dana organizira se program ukoliko se prijavi dovoljan broj zainteresiranih roditelja, ako postoje uvjeti u dječjem vrtiću i u skladu s Državnim pedagoškim standardom)
2. POSEBNI I ALTERNATIVNI CJELODNEVNI PROGRAMI
DJEČJI VRTIĆ CICIBAN
– za djecu u dobi od tri godine do polaska u školu:
– program ranog učenja engleskog jezika – Kolareva 39 (nema slobodnih mjesta)
– program ranog učenja njemačkog jezika – Kolareva 43b
– dramsko-scenski program – Vidrićeva 2
– Montessori program – Vidrićeva 2
DJEČJI VRTIĆ LOJTRICA
– za djecu u dobi od tri godine do polaska u školu:
– sportski program – Velika Mlaka – Smendrovićeva 9
– program ranog učenja engleskog jezika– Smendrovićeva 9 (nema slobodnih mjesta)
– glazbeno-scenski program – Velika Mlaka – Školska 20
– program ranog učenja engleskog jezika – Gradići, Lj. Gaja 3
DJEČJI VRTIĆ VELIKA GORICA
– za djecu u dobi od tri godine do polaska u školu:
– Montessori program – Pucekovićeva 2
– program ranog učenja engleskog jezika – Pucekovićeva 2 (nema slobodnih mjesta)
– dramsko-scenski program – Pucekovićeva 2 (nema slobodnih mjesta)
– program ranog učenja engleskog jezika – Kurilovečka 3
DJEČJI VRTIĆ KORACI
– za djecu u dobi od tri godine do polaska u školu:
– program ranog učenja engleskog jezika – A. Stepinca 12 (nema slobodnih mjesta)
– sportski program – A. Stepinca 12
DJEČJI VRTIĆ ŽIREK (P. Svačića 12)
– program za djecu s teškoćama u razvoju
– za upis potrebno priložiti Nalaz i mišljenje jedinstvenog tijela vještačenja
3. KRAĆI PROGRAMI
igraonice – strani jezik, ritmika, glazbene, likovne, športske i druge aktivnosti – ponuda kraćih programa bit će objavljena u svakom dječjem vrtiću
4. PROGRAM PREDŠKOLE
Upisi – od 1. do 15. rujna 2016.g.
Obavijest o upisima bit će objavljena 1. rujna 2016.g.
Za upis djeteta u Redoviti cjelodnevni program roditelj ili staratelj predaje sljedeću dokumentaciju:
1. popunjeni i potpisani zahtjev za upis (dostupan na stranici www.gorica.hr i na stranicama dječjih vrtića )
2. rodni list ili izvadak iz matice rođenih ili potvrdu s podacima o rođenju djeteta
3. uvjerenje (potvrdu) o prebivalištu djeteta
4. preslike osobnih iskaznica roditelja ili staratelja
5. potvrda poslodavca o zaposlenju roditelja ili staratelja koje nisu starije od 60 dana
6. presliku medicinske dokumentacije koja potvrđuje posebnu zdravstvenu potrebu ili teškoću u razvoju djeteta
7. potvrde o drugim činjenicama bitnim za ostvarivanje prednosti kod upisa (rješenje o invaliditetu, dokaz o samohranosti – rodni list, smrtni list za premilnulog roditelja ili potvrda o nestanku drugog roditelja ili Rješenje Centra za socijalnu skrb o privremenom uzdržavanju djeteta, rješenje za dijete uzeto na uzdržavanje, za svako dijete mlađe od 18 godina rodni list ili izvadak iz matice rođenih ili potvrdu s podacima o rođenju djeteta, rješenje o dječjem doplatku, i dr.)
Djeca s teškoćama u razvoju ne podliježu postupku bodovanja. O upisu djeteta s teškoćama u razvoju odlučuje Povjerenstvo za upis djece dječjeg vrtića na temelju dokumentacije i procjene stručnog tima.
Uvjerenje o prebivalištu djeteta i potvrde o zaposlenju roditelja moraju biti originali, a ostali dokumenti mogu biti preslike uz predočenje originala.
Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13) propisane su prednosti pri upisu djece u dječje vrtiće. Ukoliko dječji vrtić zbog nedostatka prostora ne može zadovoljiti sve zahtjeve roditelja za upis u redoviti (primarni) program, prednost ostvaruju:
1. djeca roditelja invalida Domovinskog rata i djeca osoba s invaliditetom
2. djeca samohranih zaposlenih roditelja
3. djeca zaposlenih roditelja
4. djeca u udomiteljskim obiteljima, bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi
5. djeca iz obitelji s troje i više malodobne djece
6. djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu.
Stručni tim dječjeg vrtića obavit će inicijalni razgovor s upisanom djecom i roditeljima.
Rezultati upisa djece u dječje vrtiće objavit će se na mrežnim stranicama dječjih vrtića (www.vrtic-vg.hr , www.dv-ciciban-vg.hr , www.dv-zirek.hr , www.dv-lojtrica.hr , www.dvprvikoraci.com )
30. svibnja 2016.g.
Roditelj ima pravo podnijeti prigovor na rezultate upisa Upravnom vijeću dječjeg vrtića u roku od 8 dana od dana objave rezultata upisa.
Djeca upisana slijedom ove obavijesti uključuju se u dječji vrtić početkom pedagoške godine (1. rujna 2016. g.), a tijekom godine ukoliko to želi roditelj i postoji slobodno mjesto.
Sudjelovanje roditelja u ukupnoj cijeni pojedinih programa (osim programa predškole – koji je za roditelja besplatan) utvrđuje se u skladu s odlukama Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, ovisno o vrsti i trajanju programa.
![Vukovina-[448336]](https://i0.wp.com/mraclin.hr/wp-content/uploads/2016/04/Vukovina-448336.jpg?resize=640%2C427)
![ben2-[1950735]we](https://i0.wp.com/mraclin.hr/wp-content/uploads/2016/04/ben2-1950735we.jpg?resize=640%2C351)
![ben3-[1950733]](https://i0.wp.com/mraclin.hr/wp-content/uploads/2016/04/ben3-1950733.jpg?resize=640%2C434)
