Sastav pionira Mraclina: Pavlović, M. Cvetnić, Galeković, Dadović, Đuran, Roginić, J. Cvetnić, Bilanović, Đuretić, Kos, Tandarić (Rupčić, Kračun, Levačić i Hadžić)
Odigrali su pioniri Mraclina najlošiju prvenstvenu utakmicu u ovoj sezoni. Slabo kretanje po terenu rezultiralo je malim brojem prigoda za postizanje pogotka. Najbolje prilike promašili su Tandarić – čak tri prigode – te Bilanović i Rupčić po jednu. Kada su svi mislili da će utakmica završiti bez pobjednika, nakon slobodnog udarca sa dvadesetak metara L. Kos postiže pogodak za pobjedu pionira Mraclina.
U posljednjem kolu prvenstva, 12. o.m., u goste dolaze pioniri Lukavca.
Udarnička mraclinska brigada pod ravnanjem Ive Brozinčević danas je s lakoćom odradila radove na potezu novog sjevernoga drvoreda. Predvođeni neumornom trojkom u sastavu Vjeko Kovačić, Mladen Galeković i akademik Željko Cvetnić, članovi i simpatizeri Dučeca odradili su hortikulturni dio posla i time za duga ljeta uredili buduću pejsažnu sliku centra Mraclina.
Svoj su doprinos dali i ostali sponzori drvoreda, a da entuzijazam ni u jednoj fazi ove Dučecove spelancije ne splasne pobrinuli su se Zlatko Kovačić Mamićin i obitelj, koji su na Drevovom gruntu ugostili udarnike i cjelokupnu logistiku projekta. Ne smijemo zaboraviti ni Dasovu kotlovinu kojom je nagrađen trud svih angažiranih na ovoj akciji, a da su tijekom radova nove ideje frcale na sve strane, o tome ne treba posebno dužiti.
Na fotografijama Vlade Vinetića zabilježena je dobrodošlica kojom je jedanaest lipa primljeno u našu mjesnu zajednicu, a tim povodom bilježimo da nije bio mali broj nazočnih koji su ustvrdili da lipe već mirišu. Posebno skrećemo pozornost na zajedničku, “milenijsku” fotografiju koju su na svoj način uokvirili mali Tonček, koji još nije proslavio ni prvi rođendan i veteran Tonča koji ih je odvalio već devedeset.
Dobro došli, pl. Sučija Mraclin, stoji u natpisu na pozornici. Fotografija iz arhive pok. Stjepana Galekovića Jurige
U svibnju 1862. godine radovi na pruzi Zagreb – Sisak su otežani i nesigurni jer Mraclinčani ometaju radnike, ruše objekte i uništavaju instrumente. Stanovnici sela nisu bili protiv željeznice već protiv izvlaštenja vlasništva i ometanja posjeda. Oduzimano im je zemljište uz vrlo slabu naknadu. Interveniraju carevi oružnici, a naročito protiv zadruge Crnića.
31. kolovoza 1862. godine kroz Mraclin je prošla prva parna lokomotiva. Za povratnu kartu Mraclin-Zagreb trebao je težak raditi 6 dana a radnik 2 dana.
4. rujna 1862. godine prvi vlak iz Zagreba za Sisak prošao je kroz Mraclin (lokomotiva i dva vagona). Bila je to probna vožnja.
15. kolovoza 1888. godine na Veliku Gospu,utemeljeno je u Općinskoj hiži u Mraclinu Dobrovoljno vatrogasno društvo Mraclin po sljedećim utemeljiteljima: Franjo Crnić Preceptor (Precektor), Stjepan Galeković Gospon (zapovjednik), Janko Galeković (zamjenik), Janko Cvetnić Jančetov (penjački vođa), Mijo Kos Miškecov (štrcaljski vođa), Lacko Kovačić (rizničar) i Stjepan Galeković Stari Pepić (blagajnik). Počelo je doba vatrogastva u selu.
1889. godine mraclinski vatrogasci kupuju ručnu štrcaljku čime mokrokrpno i kantarsko vatrogastvo odlazi u povijest. Ta štrcaljka danas ima vrlo veliku novčanu i kulturnu vrijednost. Ona je neprocjenljivi dokaz mraclinske vatrogasne kulture te ga danas DVD ne želi prodati.
1906. godine na gospodarskoj izložbi u Beču braća Galeković, Stjepan i Franjo, su svijetu Austro – Ugarske monarhije prezentirali najunosniji proizvod svinje domaće pasmine i visoke kakvoće kojom su osvojili tržište i nagrade. Požnjeli su uspjeh i priznanje u obliku srebrnog pehara. Te iste godine braća su osvojila zagrebačko tržište jer su na Hrvatsko – slavonskoj zemaljskoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu dobili nova priznanja: srebrnu kolajnu i diplomu. Tako je mraclinsko svinjogojstvo postalo tržišno poznato i priznato.
1908. otvorena je prva škola u Općinskoj hiži. Učiteljica Anka Vrbančić je prva misionarka mraclinačke prosvjete. Nakon četiri misionarskog prosvjećivanja, zdušno pomagana od kovača Vukovića i mraclinskih konja, odlazi iz misijske postaje. Ankica je posijala sjeme iz kojeg će izrasti puno intelektualaca. Vremena ništa bez motike i pleti kotec ko i otec polako ali sigurno odlaze u nepovrat.
Jeste li znali?
Mraclinci su u 19. stoljeću između ostalog plaćali porez i na pečenje (destilaciju) rakije. Svećenici su smatrali da im je bilo lakše kad su Mraclinčani živjeli u zadrugama.
U rječniku i govoru Mraclinaca koristi se puno riječi iz njemačkog jezika: cuk, štrik, štreka, štrof, špicnamet, cajt, cajtungi, curik itd.
Financi su hodali Mraclinom u drugoj polovini 19.stoljeća ne bi li pronašli posađeni duhan (mraclinački baguš). Tko je želio pušiti, trebao je i kupiti duhan te tako financirati državu.
Nezahvalni Mraclinci častili su cara, Josipa Jelačića i policijske doušnike raznim kletvama i pogrdnim povicima. Zločeste i kletvi sklone batinala je žandarmerija.
Izvor: Stjepan Cvetko, Davor Štuban: Mraclinački nogometni memento, 2002.
Kriminalist Kuzmanović- Nemoguće je da netko dođe u selo ili naselje i izvrši provalu u kuću, a da nitko to ne čuje niti vidi. Ne može se spustiti s neba, doći, provaliti i otići!
Ovog tjedna na širem području Velike Gorice provaljeno je u četiri obiteljske kuće, među kojima je i obiteljska kuća u Mraclinu gdje je ukraden novac i nakit vrijedan 58 tisuća kuna
Iz Policijske postaje Velika Gorica pozvali su građane na samozaštitno ponašanje. – Molim sve građane da sva zapažanja sumnjivih osoba i vozila u njihovom susjedstvu dojave policiji na broj 192 ili dođu osobno. Diskrecija je zajamčena. Nemoguće je da netko dođe u selo ili naselje i izvrši provalu u kuću, a da nitko to ne čuje niti vidi. Ne može se spustiti s neba, doći, provaliti i otići! Nigdje na svijetu policija ne može raditi svoj posao bez suradnje s građanima pa ne možemo niti mi. Bez suradnje s građanima mi smo nemoćni – poručio je Niko Kuzmanović iz Policijske postaje Velika Gorica.
Ovim putem apeliramo i na mještane Mraclina – sve šetače, bicikliste, prolaznike – koji su se kretali na blagdan Svih Svetih u vremenu između 17 i 18 sati u smjeru kvadrane u Ulici Braće Radić te primijetili nešto neuobičajeno, da se jave u policijsku postaju Velika Gorica.
Neki vele da je bolje da propadne selo, neg’ običaji. Niti bu propal Mraclin, niti budu propali običaji. Sesvetski ogenj je letos bil vekši i lepši nek igdar. Dobrotom više njih dobili smo drva kaj su dugo v noč gorela. Bilo je i vina, črnoga pinota, a i mladoga mošta. Pive kak i obično: nedovoljno.
Kostajni su otprli večito pitanje: je li veličina bitna. I pak nesmo dobili odgovora. Bili su drobni kak nikdar. Ali zato nesu bili pišljivi. Tak da su se svi pojeli. I onda, jel’ veličina bitna? I to nam je došlo dobrotom nekih. Pak ne bumo rekli gdo. Da bi bilo po one: neču politiku vu moju butigu. Nema politike dok je sesvetski ogenj. Znači, to je jedna lepa selska manifestacija, lepo okupljanje da bi se sačuvali naši običaji. I to jedinstveni, nigde drugde toga nema.
Zakaj nas je bilo tak puno, vele prek dvesto? Da se potvrdi snaga medija. Pozvali smo i na ovom portalu, a i drugde. I mediji su došli, kak nigdar. Slikalo se kak da je olimpijada. Vele da se bu sve moglo videti v subotu u pol šest na Z1. I na kraju, opet najvažnejše: molitva. Ocjena: minus dva. V cirkve ih je bilo malo. Kletu moramo i to popraviti.
U subotu 5. studenog ”TS Lajbeki” nas pozivaju u Caffe bar Calypso da skratimo duge zimske noći uz zvuke tamburice i okrijepimo se uz bambus. Bambus party počinje u 22:00.
Cijena bambusa: 0,2 l – 10 kn ; 0,3 l – 12 kn
Sukladno dogovoru s gradskim vlastima i gradonačelnikom Barišićem, danas je VG Komunalac izvršio pripremu terena za subotnju sadnju lipa. Kako se vidi i na fotografijama Zvonimira Šafara, povađeni su panjevi, sanirani “krateri” preostali iza moćnih strojeva i iskopane rupe za mladice koje u rasadniku Zrinjevca, pretpostavljamo, već nestrpljivo čekaju polazak za Mraclin. Ovom prilikom navodimo i sponzore svih jedanaest novih članova mraclinskog arboretuma (abecednim redom): obitelj Cvetnić Jančetovi, obitelj Željka i Luke Cvetnića Pavlinovih, Stjepan Čunčić, Jasnica Čunović, Branko Galeković Ožinov, Miroslav Galeković Filčekov, Mladen Galeković, obitelj Kreše Hubaka, Vjekoslav Kovačić, Zlatko Kovačić Mamičin te – dakako – KUD “Dučec” Mraclin.
Ali kad govorimo o pripremi terena najmanje pri tome mislimo na zemljane radove. Mnogo je važnija, kako naglašava predsjednik Dučeca Vjeko Kovačić, logistička priprema koju su za ovu Dučecovu akciju svojom inicijativom već bili odradili Mjesni odbor, na čelu sa predsjednicom Sandrom Crnić, te dogradonačelnik Stjepan Kos, tako da momčadi koja u subotu u 14 h s lopatama istrči na teren, zapravo ostaje najlakši dio posla. Mraclin je, dakle, nastupio kao tim, a to i jest glavna svrha Dučecovih spelancija.
