Karlovac – NeobiÄan povod doveo je u petak naveÄer tamburaÅ”e i Älanove uprave DuÄeca u karlovaÄku Gradsku knjižnicu. Naime, udruga Zraka iz DraganiÄa pobrinula se da jedna važna obljetnica hrvatske filmske kulture – pola stoljeÄa od nastanka filma Breza režisera Ante Babaje – ne proÄe bez odgovarajuÄeg spomena. Stoga je u Gradskoj knjižnici, u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom, prireÄena izložba, projekcija filma i susret s glavnom glumicom, svojedobno velikom zvijezdom jugoslavenskog i slovenskog filma, Mancom KoÅ”ir.
Mraclin je u ovu priÄu uÅ”ao veÄ tijekom samoga snimanja filma. Naime, kako je režiser Babaja želio Å”to viÅ”e autentiÄnog materijala u svome filmu, meÄu mnogima naturÅ”Äicima i statistima angažirani su i mraclinski tamburaÅ”i, legendarni Cicibani. NaÅ”ih Cicibana, dakako, viÅ”e nema meÄu živima, kao ni veÄine onih koji su stvarali Brezu, ali je Zraka zamolila za sudjelovanje njihove nasljednike, Äemu se DuÄec sa zadovoljstvom odazvao.
Vrlo ugodna – i pomalo nostalgiÄna veÄer – protekla je u znaku neobiÄno zanimljive i temperamentne goÅ”Äe iz Ljubljane Mance KoÅ”ir, koja je nakon svoje glumaÄke epizode, u Zagrebu doktorirala filoloÅ”ke znanosti, a kao profesorica novinarstva ostvarila zapaženu javnu i akademsku karijeru u Sloveniji. Svojim sjeÄanjima i raznorodnim interesima Å”armirala je radoznalu publiku.
TamburaÅ”ki sastav DuÄeca lako se uklopio u ovu veselu veÄer s nekoliko toÄaka iz svog rasporeda, a s predstavnicima uprave DuÄeca, koji su predvodili predsjednik Vjeko KovaÄiÄ i tajnik Matija Kos, dogovoreno je da se izložba o filmu Breza nakon zatvaranja preseli u Mraclin, pa je uz tu ideju upuÄen i poziv gÄi KoÅ”ir da posjeti mjesto iz kojeg potjeÄu tamburaÅ”i koji su je prije pedeset godina ispratili u hrvatske filmske vjekopise.
U Äetvrtak, 26. listopada 2017., s uÄenicima Äetvrtih razreda PÅ BuÅ”evec i PÅ Mraclin održana je edukacija i radionica pod nazivom Moj svijet medija.
Osnovni cilj projekta je potaknuti kritiÄko razmiÅ”ljanje kod djece o medijskom prostoru koji nas okružuje te im kroz pozitivne modele uÄenja i primjere pružiti potrebno znanje pomoÄu kojeg oni mogu razumjeti sadržaj s kojim se svakodnevno susreÄu preko svojih mobitela, tableta ili raÄunala. Iznimno je važno da djeca osvijeste brojne prednosti koji im danaÅ”nji medijski prostor pruža ali i rizike i opasnosti s kojima se veoma lako mogu susresti.
Ljetno raÄunanje vremena zavrÅ”ava tako Å”to se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata ujutro raÄuna kao 2 sata.
Zimsko raÄunanje vremena trajat Äe do posljednjeg vikenda u ožujku iduÄe godine.
Povratkom na zimsko raÄunanje vremena elektriÄna energija utroÅ”ena od 7 sati do 21 sata obraÄunava se prema viÅ”oj tarifi (VT), a energija utroÅ”ena u razdoblju od 21 sata do 7 sati prema nižoj tarifi (NT).
TakoÄer, za zimskog raÄunanja vremena vozaÄi moraju i za vrijeme vožnje danju na svojim vozilima upaliti dnevna, odnosno kratka svjetla.
Nepoznati poÄinitelj ukrao je dijelove trafostanice HEP-ovog pogona Velika Gorica u Mraclinu. KraÄa se dogodila unutar posljednjih mjesec dana, izmeÄu 26. rujna i 26. listopada.
ā Nepoznati poÄinitelj doÅ”ao je do reÅ”etki za prozraÄivanje gdje je prikladnim alatom podigao zaÅ”titnu reÅ”etku, kroz nastali otvor uÅ”ao u unutraÅ”njost te izvrÅ”io kraÄu pet metalnih podnih ploÄa ā rekli su u PP Velika Gorica.
PoÄinitelj je trafostanicu napustio s plijenom i otiÅ”ao u nepoznati smjer. Iza sebe ostavio je Å”tetu od oko Äetiri tisuÄe kuna.
Kako prenose Kronike Velike Gorice, policijski službenici Službe opÄeg kriminaliteta dovrÅ”ili su kriminalistiÄko istraživanje nad 38-godiÅ”njakom i 42-godiÅ”njakom zbog sumnje da su poÄinili tri kaznena djela razbojniÅ”tva, krivotvorenje isprave, prisilu prema službenoj osobi te oÅ”teÄenje tuÄe stvari, javlja PUZ.
Sumnja se da su u ponedjeljak, 23. listopada oko 20 i 50 sati u KaÅ”ini, u Ulici Ivana MažuraniÄa, poÄinili razbojniÅ”tvo u trgovini. Pri bijegu s mjesta dogaÄaja, 38-godiÅ”njak je poÄinio i kaznena djela prisile prema službenoj osobi i oÅ”teÄenja tuÄe stvari tako da se nakon izdane zapovijedi policijskog službenika da zaustavi automobil, zaletio u službeno vozilo u kojem su se nalazili policijski službenici.
ā Tijekom kriminalistiÄkog istraživanja utvrÄeno je da su osumnjiÄeni u listopadu ove godine poÄinili joÅ” dva razbojniÅ”tva i to 13. listopada u trgovini Mlin i pekare u Mraclinu,Ā u Ulici BraÄe RadiÄ, gdje su od zaposlenica uz prijetnju vatrenim oružjem i uporabu tjelesne snage otuÄili oko 16 tisuÄa kuna. TakoÄer se sumnja da su 4. listopada u Vrbovcu, Dubravi, u Ulici Sv. Margarete, na isti naÄin ā uz prijetnju vatrenim oružjem i uporabu tjelesne snage, od zaposlenica trgovine otuÄili novac i cigarete, priÄinivÅ”i Å”tetu od oko 7720 kuna ā objasnili su iz PUZ-a.
Nakon dovrÅ”enog kriminalistiÄkog istraživanja osumnjiÄeni su predani pritvorskom nadzorniku, a policijski su službenici nadležnom državnom odvjetniÅ”tvu podnijeli kaznenu prijavu i posebno izvjeÅ”Äe.
Dva smo dana svadbovali, ponedjeljak nas je, s pravom i po zaslugama, doÄekao prepun kiÅ”nih kapi. Jer uopÄeno je i Ā svima znano da sve Å”to je lijepo ā kratko traje. U nedjelju nam je bilo malo muka od stalnog ljuljanja, ali svima nam je jasno da mirno more nikada nije iskovalo pravog mornara, pa tu pronaÄemo nit utjehe. Imao sam drukÄiji scenarij za ovaj tjedan, no Bablje ljeto je nestalo jednako brzo kako je i doÅ”lo, odnijelo one prave boje jeseni i natjeralo me da radim druge planove. Postoje ljudi kojima ide sve po planu. Ja nisam taj.
Negdje u subotu oko iza dva, barem mi se Äini da je tako bilo, ‘ubili’ smo se na Zenica blues. Tri minute, ali kvalitetne, sasvim dovoljno. A onda je RoÄo posjetio dežurne, krenulo je sa Halidom i Miroslavom, naprosto teÅ”ko je u to doba noÄi i u pripadajuÄem raspoloženju svirati baÅ” Radetzky marÅ”, Led Zeppelin, Azru, Hendrixa ili na Na lijepom plavom Dunavu. Jutro nam je žestoko zamirisalo na domaÄu gibanicu z makom, sjajni gulaÅ” i ‘cukorovo vino’ golicali su tamo gdje treba. Nakon tolikih godina oženio se jedan Å tuban. E to je trebalo doÄekati i doživjeti. Hvala ocu, hvala majci; Magdalena i Nikola sretno Vam bilo!
Sivi, nedovrÅ”eni, oronuli i tužni oblak doÄekao nas je ovoga jutra, ponudio nam je drugu krajnost, pa sad ti zraÄi optimizmom i vjeruj u bolje dane. Äuvajte se ponedjeljka! To je dan kada ljudi na vas najviÅ”e navaljuju, kad se poslovi javljaju sa svih strana. To je, Äesto, dan prenagljenih zakljuÄaka i suviÅ”e brzih odluka. Dan koji je tek idealna prilika za zaskoÄiti poznanika i trgnuti neÅ”to ‘malo sa Å”anka’, pa se sjetiti poveznica izmeÄu proÅ”losti i buduÄnosti, i ako me netko može kupiti na prvu ā neka to i uÄini. Äesto nas zavaravaju nekim neobjaÅ”njivim premisama u tim svakodnevnim razgovorima. Upru prstom u koncept sreÄe i tvrde da je to poimanje neÅ”to nestvarno, da se dogaÄa samo izabranima i sasvim neoÄekivano upadnu u zamku vlastitih predrasuda. Njima koÄe jedino svoj napredak. Äetvrtina Kulmerovih dvora? Nemojte, molim vas, ne ovoga jutraā¦ Ne ni onog iza, neā¦
Foto: Ema CundekoviÄ
Dragi su mi ljudi koji vjeruju u neke nove poÄetke. Bezvremenski svjedoci klase optimist. Oni i danas vjeruju da nam odabrani mogu izlijeÄiti gard i da smo zajedno sposobni ā svemu usprkos ā prihvatiti Äinjenicu da postajemo hrpa bez smisla i bez strukture. I lajemo na zvijezde; danju, u neka poslijepodneva, u gluho doba noÄi, uvijek lajemo, zavijamo i kitimo se optimizmom svih fela. DobroÄudno prepriÄavamo, Å”apuÄemo na uho dok besciljno hodamo tim njihovim ploÄnicima, iza teÅ”kih drvenih vrata viÅ”e ne nalazimo draga lica, osjeÄaj za vrijeme se sasvim poremetio. Gazi nas sat. Mjere nam otkucaje, minute, ure i navike, tjeÅ”e nas da imamo samo jednu, baÅ” tu opciju. I nema drugih. Nema. Netko u svojoj tragediji od života uzme bocu, netko kocku, netko Å”pagu. Netko Äetvrtinu Kulmerovih dvora. Nastojim uzeti osmijeh. NiÅ”ta ne koÅ”ta.
Sloboda je jedan od najdivnijih osjeÄaja koje obožavamo jesti velikim žlicama. Opija nas i ispunjava, Äini hrabrim i snažnim, moÄnim i nježnim. Sloboda da budemo to Å”to jesmo, i malo viÅ”e od toga baÅ” to! Sloboda da svaki dan nosimo plavo ako nam se nosi. I u ljubavi je najvažnije kada vaÅ”e slobode zajedno kliknu.
Foto: Vitomir Å tuban
Vikend je brzo proÅ”ao. Doslovno smo s petka doÅ”li do ponedjeljka pitajuÄi se gdje su bili subota i nedjelja. Vikend je bio predivan. Toliko smo tulumarili da smo shvatili da ga zapravo nismo ni imali. Ponedjeljak je opet ponudio jutro.
Mraclin, igraliŔte Stara graba 23. listopada 2017.
NK MRACLIN – NK KUPA POKUPSKO 7-1 (4-1)
Strijelci:TandariÄ 3, Kos, L. ÄuretiÄ, J. ÄuretiÄ i RupÄiÄ
Sastav: PavloviÄ, M. CvetniÄ, GalekoviÄ, L. ÄuretiÄ, Äuran, J. CvetniÄ, Kos, A. DadoviÄ, BradiÄ, TandariÄ, J. ÄuretiÄ (RupÄiÄ, LevaÄiÄ, BilanoviÄ, F. DadoviÄ, KraÄun)
Trener – Krunoslav Kos – KIÄO
Odigrali su Mraclinci joÅ” jednu odliÄnu utakmicu. Sam poÄetak nije obeÄavao, jer su gosti poveli veÄ u prvoj minuti. Slabo je reagirao golman PavloviÄ kojem je lopta proÅ”la kroz noge i zavrÅ”ila u mreži. Bilo je to sve Å”to su pokazali gosti u ovoj utakmici. Nakon primljenog gola domaÄini kreÄu punom snagom i sa sedam pogodaka u mreži gostiju iz Pokupskoga dolaze do zaslužene pobjede. IduÄu utakmicu pioniri Mraclina igraju u Donjoj Lomnici protiv NK MeÅ”trica, 28. listopada 2017. u 14 h.
Nakon utakmice igraÄi i njihovi roditelji poÄastili su se fino peÄenim kestenima, koje nam je ispekao naÅ” Zvonko FabijanÄiÄ – FABIO.
Ovih dana obilježava se 50 godina od nastanka filma “Breza”, Å”to ga je prema noveli Slavka Kolara te po vlastitom scenariju snimio poznati hrvatski režiser Ante Babaja. Film je odmah po premijeri doÄekan s nepodijeljenim komplimentima i do danas se zadržao u najužem krugu klasika naÅ”e kinematografije. BirajuÄi glumce za film Babaja je, inzistirajuÄi na autentiÄnosti, angažirao velik broj naturÅ”Äika, ali je pridodao i neke od vodeÄih glumaca tadaÅ”nje jugoslavenske kinematografije. Za ulogu Jože Svetog angažirao je veÄ afirmiranog Fabijana Å ovagoviÄa, a za lik Janice odabrao je mladu slovensku manekenku Mancu KoÅ”ir koja Äe poslije postati istaknuta slovenska novinarka, sociologinja i teoretiÄarka medija.
Ovog petka 27. listopada, u Karlovcu i okolici, upriliÄiti Äe se velika obljetnica filma. U posjet lokacijama gdje je sniman film doÄi Äe glumica Manca KoÅ”ir, bit Äe organiziran posjet Osnovnoj Å”koli u DraganiÄu gdje Äe se održati sveÄana projekcija filma, a potom Äe, u 17.30 h, biti otvorenje izložbe “Breza” u Gradskoj knjižnici Ivana Gorana KovaÄiÄa u Karlovcu.
Na otvorenju izložbe sudjelovati Äe i tamburaÅ”ki sastav naÅ”eg KUD-a DuÄec. Veza DuÄeca i filma “Breza” ne mora Äuditi jer je režiser Babaja u filmu angažirao mraclinski tamburaÅ”ki sastav āCicibaniā, koji se provlaÄi kroz cijeli film, pa su organizatori obljetnice odluÄili pozvati naÅ”e tamburaÅ”e, nasljednike legendarnih “Cicibana”, da uveliÄaju ovaj sveÄani dogaÄaj.
TamburaÅ”ki sastav Cicibani osnovan je poÄetkom pedesetih godina proÅ”log stoljeÄa od veÄ poznatih mraclinskih glazbenika, u okviru mraclinskog Kulturno umjetniÄkog druÅ”tva DuÄec. DruÅ”tvo je tada nosilo ime Ivana Gorana KovaÄiÄa. Sastav je pod vodstvom Å”kolovanog glazbenika Franje CvetniÄa Esperanta (1917-2001) djelovao u sljedeÄoj postavi: Stjepan GalekoviÄ Bekrija (beglajt), Vid KovaÄiÄ Vujec (drugi prim, violina), Franjo GalekoviÄ Å truca (G-braÄ), Drago CrniÄ (D-braÄ), Josip GalekoviÄ Pimpek (bajs). Prim je svirao sam Franjo CvetniÄ Esperant.
1966. – snimljeno pred Katedralom, za vrijeme Smotre folklora, s lijeva: V. KovaÄiÄ, F. CvetniÄ, plesaÄi Bartolin, D. CrniÄ, F. GalekoviÄ i J. GalekoviÄ. Nedostaje S. GalekoviÄ.
Pedesete – s lijeva, stoje: F. GalekoviÄ, J. GalekoviÄ, S. GalekoviÄ, D. CrniÄ; sjede: V. KovaÄiÄ, A. GalekoviÄ Ivekov, F. CvetniÄ.
Cicibani su bili stožer kulturno-umjetniÄkog, ali i zabavnog života Mraclina, a ostvarili su veliku popularnost u Turopolju te nastupili na prvoj Smotri folklora, u Zagrebu 1966. godine. Njihov nastup u Babajinoj Brezi,a potom i u filmu Družba pere Kvržice, bio je na odreÄeni naÄin kruna njihove glazbene i folklorne karijere.
JESTE LI ZNALI?
Prema priÄama starijih Älanova KUD-a āDuÄecā, postoji jedna zanimljivost vezana uz sudjelovanje tamburaÅ”kog sastava Cicibani u filmu Breza. Naime, u 74. minuti filma, u sekvenci seoske svadbe, postoji kadar u kojem se bajsist Josip GalekoviÄ Pimpek, sam sa svojim bajsom, teÅ”kom mukom penje na brijeg te vidno zaostaje za svatovima i ostalim Cicibanima. Prema priÄi, toga u originalnom scenariju nije bilo, no kadar se toliko svidio režiseru Babaji da ga je odluÄio ostaviti u filmu.
