Rodio se Mihael Å tuban
Danas, 27. rujna 2018. godine, baÅ” uoÄi poÄetka “miholjskog ljeta”, u bolnici Sveti Duh u Zagrebu rodio se mali Mihael Å tuban. Težak je 3710 g i dugaÄak 53 cm, a veselje s kojim ga Äekaju doma u Mraclinu ne da se izraziti nikakvim mjernim jedinicama.
Promocija monografije “Srce Turopolja”
STARI GRAD LUKAVEC ā Promocijom monografije āSrce Turopoljaā, koju je izdala Zajednica kulturno umjetniÄkih udruga Grada Velike Gorice, zapoÄeli su Dani europske baÅ”tine. “Srce Turopolja” je monografija Zajednice kulturno umjetniÄkih udruga Grada, a posveÄena je 20. obljetnici njezina osnutka i rada. Monografija sadržajno obuhvaÄa rad Zajednice i svih 17 kulturnih i umjetniÄkih druÅ”tava.
OvogodiÅ”nja tema Dana europske baÅ”tine je āUmjetnost dijeljenjaā u sklopu Äega se velikogoriÄka manifestacija bavi neverbalnom komunikacijom tradicijske odjeÄe. U okviru promocije monografije, Älanica Folklornog ansambla āÅ iljakovinaā i studentica etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivana LuÄan pripremila je izložbu i reviju tradicijskog odijevanja u Turopolju. Reviju su nosili predstavnici kulturno umjetniÄkih udruga Grada Velike Gorice.
NaÅ” KUD DuÄec s mraclinskim su noÅ”njama predstavljali Marija i Petar KreÅ”imir Hubak te Josipa VukaÅ”inec i Tomislav KreÅ”imir Hubak.
Ženska turopoljska noÅ”nja iz Mraclina sastoji se od opleÄja bogatih i Å”irokih rukava, izraÄenog od finijeg lanenog platna, bijele rubaÄe Äiji je stražnji dio bogatno i sitno narancan te fertuna koji je ukraÅ”en bogatim svilenim vezom s prevladavajuÄim motivima raznobojnog cvijeÄa. Na noge su se obuvali obujci, a u novije vrijeme bijele Äarape i opanci izraÄeni od Å”tavljene kravlje ili svinjske kože. Od ukrasa MraclinÄice su na prsima nosile crvene svilene maÅ”ne, kraluÅ”e – ogrlice od nanizanih koralja, a one bogatije i Å”kude ā ogrlice od srebrnih kovanica. Mlade, tek udane žene na glavi su u sveÄanim prigodama nosile poculicu (pecelicu), kapicu bogato ukraÅ”enu raznobojnim zrnjem i perlicama. Å to je poculica bila bogatije ukraÅ”ena, to je status njezine vlasnice u druÅ”tvu bio veÄi.
MuÅ”ka plemiÄka noÅ”nja iz Mraclina sastoji se od bijele rubaÄe (koÅ”ulje) koja je nerijetko na prednjici ukraÅ”ena vezom. Menten i gaÄe (hlaÄe) izraÄeni su od tamnoplave Äoje s prepoznatljivim vezenim uzorkom na prednjem dijelu gaÄa i mentena koji je uz to ukraÅ”en zlatnim ili srebrnim gumbima. Uz to ide i remen izraÄen od tamnosmeÄe, a ponekad i crne kože. Na glavi se nosila Å”ubara tamnoplave boje, a na nogama crne kožne Äizme. Oko vrata, pod gutom, mladiÄi su, poglavito u sveÄanim i važnim prigodama vezali crveni rubac ā podgutnicu, koja se smatra preteÄom danaÅ”nje kravate. Bila je jedinstveni ukras, ali i simbol snage i hrabrosti koja odlikuje Turopoljce joÅ” od davnih vremena.
Mraclin u zavrŔnici do bodova
GostujuÄa momÄad iz Novog ÄiÄa zadala je probleme domaÄim nogometaÅ”ima odmah u poÄetku dvoboja. VeÄ u 5. minuti gosti preko GmižiÄa koriste greÅ”ku domaÄe zadnje linije za vodstvo. Neuvjerljiva i nepovezana predstava Mraclina na terenu, s previÅ”e indisponiranih pojedinaca, nastavila se u velikom dijelu utakmice. Zatvorenom igrom gosti su uspjeÅ”no Äuvali prednost do zadnjih desetak minuta utakmice. LoÅ” dotadaÅ”nji dojam domaÄi nogometaÅ”i popravili su golovima Mateja ÄiÄka u zavrÅ”nici. Za poravnanje je spomenuti igraÄ pogodio na asistenciju PetraviÄa, a potom je iz gužve u petercu pogodio i za pobjedu Mraclina. Utakmica za zaborav, najvažnija su tri boda, samo Äe se oni pisati.
MRACLIN – DINAMO HIDREL 2:1
MRACLIN. SRC Nova graba. Gledatelja 100.
Sudac: Kelihar. PomoÄnici: Å ulentiÄ i Mužar (svi iz Velike Gorice).
STRIJELCI: 0:1 – GmižiÄ (5) , 1:1 – ÄiÄak (83) , 2:1 – ÄiÄak (88).
MRACLIN: DražiÄ, Å krinjariÄ, J. DomitroviÄ, M. Kos, PetraviÄ, DolibaÅ”iÄ, JakovljeviÄ, OniÄ (od 89. Äevid), M. Rus (od 77. J. CvetniÄ), I. Kos (od 56. ÄiÄak), A. DomitroviÄ (od 46. JuriÄ). TRENER: Vlado Horvat.
DINAMO HIDREL: FilipoviÄ, JambreÅ”iÄ, ÄoliÄ, Å antek, Å paniÄek (od 55. Å imiÄ), MrÅ”iÄ, PudiÄ, GmižiÄ, JosiÄ, Slivak, Kelava (od 30. Žugaj). TRENER: Jakov MarkoviÄ.
Novi Zavod HAZU poÄeo s radom na prepunoj Zgradi
Ako je novootvoreni Zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zamiÅ”ljen kao “Akademija u malom” – kako je istaknuo voditelj Zavoda, akademik Željko CvetniÄ – onda je sasvim logiÄno da mu je sjediÅ”te Velika Gorica, grad koji danas doista predstavlja Hrvatsku u malom. A Mraclinci i njihovi gosti, koji su sinoÄ na Zgradi popunili Äak i stajaÄa mjesta, sa zadovoljstvom su komentirali Äinjenicu da Zavod s radom kreÄe upravo u Mraclinu, baÅ” u objektu kojim je Andrija Å tampar prije skoro devedeset godina na simboliÄki i stvaran naÄin obilježio pobjedu nad “kužnom barom Krkom” i tako potvrdio novo, asanirano lice naÅ”eg sela.
VeÄ dugo Mraclin nije imao tako ugledne goste kakvi su se juÄer okupili na simpoziju “Selo Mraclin i Andrija Å tampar – susret lokalnog i globalnog”. HAZU i Velika Gorica bili su zastupljeni svojim Äelnim ljudima – predsjednikom, akademikom Zvonkom KusiÄem, i gradonaÄelnikom Draženom BariÅ”iÄem, zagrebaÄko SveuÄiliÅ”te predstavljala je prorektorica prof. dr. sc. Mirjana HruÅ”kar, Ministarstvo zdravstva pomoÄnica ministra prim. dr. Vera KataliniÄ JankoviÄ, medicinski Razred HAZU-a akademik Marko PeÄina, a gradsko VijeÄe predsjednik Neven Karas. U svojim pozdravnim govorima ugledni su gosti podsjetili na djelo Andrije Å tampara te znaÄaj asanacije – kako za Mraclin tako i za svjetsku javnozdravstvenu praksu.
Uvod skupu dao je voditelj, akademik CvetniÄ, a potom je prof. dr. sc. Mirjana KujundžiÄ Tiljak, ravnateljica Å kole narodnog zdravlja āAndrija Å tamparā ukratko predstavila svoju ustanovu. Prof. dr. sc. Željko Dugac iz Akademijinog Zavoda za povijest i filozofiju, govorio je o Rockeffelerovoj zakladi i zdravstvenom prosvjeÄivanju u Mraclinu. Dr. sc. Suzana LeÄek s Hrvatskog instituta za povijest govorila je o opÄim prilikama na selu u meÄuraÄu, a o kulturnoj baÅ”tini sela izlagala je prof. dr. sc. Tihana PetroviÄ LeÅ” sa zagrebaÄkog Filozofskog fakulteta. Akademik CvetniÄ zakljuÄio je simpozij osvrtom na veterinarstvo tijekom asanacije.
Na kraju radnog dijela Željko CvetniÄ odvojio je nekoliko emotivnih trenutaka za uspomenu na prvog mraclinskog akademika Slavka CvetniÄa, kojeg su se biranim rijeÄima prisjetili i drugi njegovi suradnici iz HAZU-a, redom naglasivÅ”i akademikovu snažnu vezanost za rodni Mraclin.
Za glazbeni ukras simpoziju pobrinuli su se ženska vokalna skupina i tamburaÅ”ki sastav DuÄeca, a DuÄecova logistika, uz pomoÄ Mjesnog odbora, i ovaj put je odradila izniman posao u pripremi simpozija, na Äemu je zahvalio i inicijator ovog iznimnog skupa akademik Željko CvetniÄ.
Nakon službenog dijela gradonaÄelnik BariÅ”iÄ uruÄio je gostujuÄim izlagaÄima prigodne poklone, a potom su se sudionici i publika preselili u mraclinski DruÅ”tveni dom. Treba podsjetiti da starogrÄki pojam “simposion” znaÄi gozba, pa se u tom duhu odigralo i drugo poluvrijeme sinoÄnjega programa u kojem je prava mraclinska atmosfera potrajala sve do jutarnjih sati. No, ipak ne treba zaboraviti na pitanje koje se bliženjem stote obljetnice asanacije sve ÄeÅ”Äe postavlja u Mraclinu: hoÄe li Mraclin taj znaÄajni datum doÄekati kao “selo-uzor”, kako ga opisuje struÄna literatura Å tamparova vremena, ili kao selo zrelo za novu asanaciju?
Svi koji su sinoÄ bili na simpoziju mogli bi se složiti da ozraÄje koje je vladalo u Mraclinu daje razloga za optimizam.
Trening prstiÄa i limaÄa
Svi koji žele upisati djecu u naÅ”u Å”kolu nogometa, viÅ”e informacija mogu dobiti kod trenera ZgodiÄa – 098756346.
Uspomene iz tetrapaka
Jedan zanimljiv starinski mraclinski obiÄaj, prema sjeÄanju i opisu Božice KrznariÄ, podsjetit Äe starije generacije na nekadaÅ”nje dane, a mlaÄe generacije otkrit Äe “kak je to negda bilo”. Cijeli tekst gospoÄe Božice dostupan je ovdje.