Smeće

Ove nedjelje poslije obiteljskog ručka pitala sam svoje unuke kako se snalaze s odlaganjem smeća u Zagrebu, jer su radnici „Čistoće“ u štrajku, a one kažu:

– Baš je ružno u Zagrebu! Još nikada nismo vidjele toliko smeća po ulicama! Blago vama, vi nemate tih problema.

E, drage moje, i mi smo imali problema sa smećem i smetlištem, ali srećom sve je dobro završilo pa vam nikada nisam pričala o tome. Sada ću vam ispričati kako je bilo kod nas.

Odmah poslije Nove godine, točnije 3. siječnja 1991., u novinama je objavljena vijest da će se u Mraclinu graditi kompostana i odlagalište otpada za cijeli grad Zagreb. U to vrijeme Velika Gorica bila je administrativno u sastavu Grada Zagreba, pa je tadašnja Skupština Grada bila nadležna za donošenje takve odluke, ali to nisu mogli provesti bez ikakve obavijesti i pitanja stanovnika Mraclina. Mraclince je to baš razljutilo te su ogorčeno i odlučno rekli „NE!“ toj ideji.

Složni mještani stavili su lokot na smetlište, zatvorili ga i za velikogoričko smeće. Oformili su straže, a zbog velike hladnoće tih dana, do -15°C, dežurstva su se mijenjala svaka tri sata. Pozvali su i Televiziju Zagreb i za Dnevnik izjavili da neće otvoriti smetlište dok netko iz Gradske skupštine ne dođe na pregovore. Jednostavno nisu željeli dozvoliti da se samovoljno tone i tone smeća dovoze u Mraclin, a smrad, dim i kamioni sa smećem vrate Mraclin na rub ekološke katastrofe, u kakvoj je bio prije asanacije 1926. god. kada je stanovnicima Mraclina život zagorčavala mutna bara Krka. „Nova Krka“ u obliku smetlišta nam ne treba i zato su bili uporni i dosljedni u odluci da to ne dozvole. Smetlište je bilo zatvoreno osam dana dok se Velika Gorica nije „zatrpala“ smećem i tek tada su reagirali iz Grada Zagreba. Sazvan je skup mještana Mraclina u Društvenom domu. Dvorana je bila puna ljudi, a iz Grada Zagreba je došao gospodin Đuro Perica, tada vijećnik u Skupštini Grada i član Predsjedništva HDZ-a koji je tada bio na vlasti u Gradu.

Uz ostale govornike iz Mraclina koji su obrazlagali zašto ne želimo gradsko smetlište u blizini Mraclina, ja sam osjetila potrebu pročitati tatine zapise o asanaciji u Mraclinu gdje on detaljno opisuje kako je do nje došlo, kako je na inicijativu dr. Štampara provedena sredstvima iz Rockefellerove zaklade, čime je Mraclin uređen kao uzorno selo u tadašnjoj državi i šire.

Gospodin Đuro Perica obećao je da će taj zapis predati tadašnjem predsjedniku Gradske skupštine, gospodinu Mladenu Vedrišu i da će skupština o svemu još raspravljati. Ne znamo koliko je sve to utjecalo na odluku Skupštine Grada Zagreba, ali znamo da se odustalo od ideje da se gradi kompostana u Mraclinu.

Kada je 20. rujna 1995. god. Velika Gorica dobila status samostalnog grada, u Gradskoj skupštini bili su i delegati iz Mraclina koji su svojim čestim istupanjima tražili uređenje smetlišta u Mraclinu. Konačno je tim zahtjevima udovoljeno i u Mraclinskoj dubravi izgrađeno je moderno odlagalište otpada za Veliku Goricu. Zbog utjecaja odlagališta na kvalitetu života, mještani Mraclina i Buševca dobili su pravo na zbrinjavanje komunalnog otpada – bez naknade.

Od 1. ožujka 2022. VG Čistoća podijelila je svim mještanima Grada Velike Gorice spremnike za odvojeno odvajanje otpada što znači da su učinjeni vidni pomaci na bolje – barem u tom segmentu života ljudi u Velikoj Gorici i okolici.