Provale u domove česta su kaznena djela i najrasprostranjeniji su oblik teških krađa kojima bez iznimke može biti oštećen baš svaki građanin. Pomno se planiraju i meta su uvijek slabo zaštićeni objekti u kojima se nalazi vrijedna roba i novac. Zato u vrijeme godišnjih odmora i učestalijih putovanja treba biti dodatno oprezan, samosvjestan i poduzeti neke od mjera samozaštite, koje zasigurno pomažu u sprečavanju počinitelja da provali u dom. Kontakt policajci Policijske uprave zagrebačke 12. srpnja započeli su provoditi preventivnu aktivnost pod sloganom „Dobar susjed – siguran stan“ te će obilazeći teren predstavnicima stanara uručivati letke i brošure „NN počinitelj“ u cilju sprječavanja počinjenja kaznenih djela teških krađa provaljivanjem.

Pozivaju se građani da se međusobno poštuju te da zajedno pridonose većoj sigurnosti gradeći most tolerancije i njegujući dobrosusjedske odnose.

Susjedstvom protiv kriminala
Policija ne može spriječiti sve kažnjive radnje jer fizički ne može biti na svakome mjestu, ali čovjek nije otok i svatko od nas živi u zajednici pa nam susjedi mogu biti dragocjeni i u prevenciji kažnjivih radnji. Neupitno je da kod pažljivih susjeda provalnici i prevaranti imaju minimalne izglede. Imajte svog budnog susjeda, osobu od povjerenja koja će vam prazniti sandučić i obilaziti dom, dok ste duže odsutni.

Poticanje susjedskog, neformalnog nadzora, odnosno građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, koji će joj javljati o sumnjivim pojavama u svojim četvrtima i općinama, bit je prevencije i suradnje zajednice i njezine policije. Na taj način kristalizira se i primarna važnost takvog suživota, koja leži u jednostavnoj činjenici da pomažući policiji, pomažemo sebi i drugima.

Ideja se temelji na preuzimanju odgovornosti za druge, međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge, interveniraju u ime drugih te dojave policiji ako primijete nešto sumnjivo. No, cilj susjedskog nadzora nije samo motrenje i dojavljivanje, već i uočljivost. Aktivnim sudjelovanjem u svom susjedstvu kroz interes za susjede i važne lokalne teme, boravkom i druženjem u obližnjim parkovima, ulicama i dvorištima, činimo naše susjedstvo neprivlačnijim i manje interesantnim za bilo koju vrstu kriminala. Osim na provale u stanove, susjedski se nadzor odnosi i na provale svugdje gdje se nalazi imovina naših susjeda i poznanika (šupe, garaže, vozila na zajedničkim parkiralištima i sl.), kao i na kretanje nepoznatih osoba po stubištima ili dvorištima radi potencijalnih prevara.Jačanjem svijesti da smo okruženi prijateljima, smanjuje se i strah od kriminala te poboljšavaju odnosi s policijom, koja kontinuirano u sklopu svojih preventivnih aktivnosti građane educira, informira, dijeli letke i brošure te individualno savjetuje o preventivnom samozaštitnom ponašanju.

Zaštitite se od provala
Edukacijom i savjetovanjem u policiji, građani često doznaju da vlastitom nepažnjom, nemarnošću i lakomislenošću, stvore priliku lopovu. Činjenica da je nepoduzimanje najjednostavnijih samozaštitnih mjera poput zatvaranja vrata balkona i prozora, jedan od osnovnih čimbenika koji utječe na činjenje ili nečinjenje kažnjivih djela, uvijek izaziva iznenađenje i čuđenje. No, analize pokazuju da se kažnjiva djela događaju u prijepodnevnim i ranim večernjim satima te da ih je najviše počinjeno lomljenjem uloška cilindra brave (uglavnom je i riječ o bravama loše kvalitete), preskakanjem balkona, korištenjem podesnih predmeta u blizini kuća (ljestve, sanduci…). Međutim, činjenica je i da provalnici izbjegavaju mjesta gdje postoji tehnička zaštita (video nadzor i/ili mehanička zaštita) ili pokušaju provaliti i odustanu jer im za provalu treba više vremena i pomagala, stvara se veće buka, što povećava i mogućnost da će ih netko vidjeti. Zorno se time dokazuje da je uvriježeno mišljenje: „Meni se to neće dogoditi, a ako mi je netko i odlučio provaliti u dom, učinit će to i ja tu ništa ne mogu“, samo zabluda, mit koji čak i minimalna dodatna zaštita lako opovrgava.

Također, sve je manje premetačina stvari u domovima, odnosno krade se ono što je nemarno ostavljeno na dohvat ruke, poput nakita, manje tehničke opreme, novca…

Stoga je uz osvješćivanje važnosti dobrosusjedskih odnosa, jednako bitna i vlastita predostrožnost prije dužeg izbivanja iz doma:

– Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni jer sigurnost kreće od njih. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata.
– Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka.
Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, balkoni, velike staklene površine na vratima i slično pa ugradite dodatnu zaštitu. Ako već niste, nadogradite mehaničku zaštitu.
– Prilaze kući ili stanu osvijetlite senzorskim svjetiljkama, a lako dostupne podrumske i garažne prozore osigurajte roletama ili željeznim rešetkama.
– Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, madracem, među rubljem i slično, lopovi znaju da ondje treba tražiti. Najbolje je ne ostavljati ih u domu, već pohraniti u banku ili ovlaštene trezore.
– Ne govorite svima da putujete i ne ostavljajte takve poruke na telefonima ili društvenim mrežama. Nemojte na sva zvona razglasiti da ste upravo dobili plaću, mirovinu, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu.
– Ključ od stana ne ostavljajte ispod otirača, posudama za cvijeće i sličnim mjestima, već ga ostavite susjedu ili osobi od povjerenja, koja će obilaziti stan, prazniti poštanski sandučić, otvarati prozore, dizati rolete…
– Ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete.

Dođe li ipak do provale, mogućnost vraćanja ukradenih stvari je veća ako ih se zna precizno opisati pa se uvijek preporuča zapisivanje serijskih brojeva i fotografiranje vrijednijih tehničkih aparata i predmeta, kako bi ih se lakše identificiralo. Odmah pozovite policiju na 192 i u svom domu ništa ne spremajte i ne dirajte te se krećite samo ako je to nužno kako ne biste uništili korisne tragove koji mogu pomoći otkrivanju provalnika.

Izvor: www.mup.hr