Rezultat utakmice sve govori. Igrači Mraclina svog su protivnika razmontirali, nadigrali u svim segmentima nogometne igre i sasvim zasluženo ostvarili uvjerljiv trijumf. Već nakon prvog poluvremena bilo je pitanje koliko će golova završiti u mreži gostiju. Domaći igrači goropadni i nezaustavljivi, gosti potpuno izgubljeni. Od 10 golova čak 7 strijelaca, što veseli u redovima momčadi s Nove grabe. Kada utakmica završi 10:0 suvišno je podrobnije opisivati odnos snaga na travnjaku i tijek utakmice.
MRACLIN – OSTRNA 10:0
MRACLIN. SRC Nova graba. Gledatelja 50. Sudac: Spudić (Ivanić Grad). Pomoćnici: Anić i Tišljar.
MRACLIN: Marić, Petravić (od 46. I. Kos), J. Domitrović, Babić, Bartolić, J. Dolibašić, J. Cvetnić (od 63. M. Kos), Onić (od 59. Cota), Roginić, Augustić (od 46. Desput), Jurić. TRENER: Marko Pancirov.
OSTRNA: Dominković, Lacković (od 46. Cik), Mandić, Radovac, Šego, Žarko (od 46. Jambrek), Habeić, Nestić, Kojundžija (od 79. Tokić), Mamut (od 73. Vešligaj), Sonarić.
Od 12. do 15. rujna članovi Dučeca sudjelovali su na XII. međunarodnom folklornom festivalu u gradu Riminiju u Italiji. Skupina od 36 članova Dučeca krenula je na put u srijedu iza ponoći, a prva destinacija bila je Bologna. Bologna je prvenstveno veliki studentski grad, ali i jedno od najvažnijih kulturnih, ekonomskih i prometnih središta Italije. Članovi Dučeca imali su priliku vidjeti velik broj srednjovjekovnih palača, fontana i crkava, kao i jedno od najstarijih sveučilišta u svijetu.
Nije slučajno Bologna izabrana kao prva stanica Dučecove turneje. Naime, prošlo je točno 50 godina otkada je KUD Dučec kao pratitelj predstavnika grada Zagreba gostovalo u Bologni u okviru Zagrebačkih tjedana. Davne 1969. godine Društvo je predvođeno Franjo Cvetnićem Esperantom i Vladimirom Cvetnićem Milekom održalo nekoliko nastupa i predstavljalo grad Zagreb i Hrvatsku u Bologni. Koliko je to tada značilo članovima Društva, može se pročitati u izvješće o radu u 1969.:
„Ova godina počela je za nas jednim značajnim nastupom koji nam je
istovremeno značio priznanje za rad u protekle tri godine i poslužio kao
putokaz kojim trebamo nastaviti rad. Bilo je to putovanje u Bolognu. Taj
događaj, uvijek je predmet razgovora kad smo na okupu i prepričavamo zajedničke
nastupe i putovanja…“
Predsjednik Kos je još istaknuo: – Iako ovaj put Dučec nije održao nastup u Bologni, upriličili smo fotografiju na istom mjestu kao i 1969. godine. Zaista je bio poseban osjećaj biti na istom mjestu gdje su ikone mraclinskog društvenog života – Esperant i Milek – vodili tadašnji Dučec, a posebice ove godine kad se obilježava 50 godina, ali i godina u kojoj nas je napustio naš Milek.
KUD Dučec 1969. i 2019. godine u Bologni
Sljedeće odredište bio je Rimini, grad na samoj obali Jadranskoga mora te jedno od najpoznatijih turističkih centara Italije, zahvaljujući nizu pješčanih plaža od 15 km, brojnim hotelima, restoranima, trgovinama, barovima i disko klubovima. U Riminiju se nalaze i važni građevinski svjedoci slavne rimske povijesti, kao što su Augustov luk i Tiberijev most koji dokazuje prometni značaj Riminija u antici koji je tada bio dodirna točka sjevera i juga Apeninskoga poluotoka.
Petak je bio festivalski dan koji je započeo u ranim podnevnim satima spremanjem za nastup, zatim mimohodom kroz Rimini uz obalu mora te samim festivalom. Osim članova Dučeca, nastupala su društva iz cijele Europe te Palestine. Hrvatsku je predstavljalo i društvo iz Mihovljana u okolici Čakovca s kojima su uspostavljeni kontakti za buduću suradnju.
U subotu članovi Dučeca obišli su San Marino, jednu od najmanjih država na svijetu, potpuno okruženu teritorijem Italije. San Marino je jedna od najstarijih država na svijetu, a prema predaji osnovao ju je 301. godine klesar Marin s otoka Raba. Malena i nezavisna zemlja, sa ukupnim stanovništvom oko 33.000 ljudi i brojnim znamenitostima koje su pod zaštitom UNESCO-a, poprilično je oduševila Mraclince.
Nedjeljno jutro označilo je da se polako bliži kraj ove male, ali slatke turneje. U povratku prema Mraclinu, članovi Dučeca stali su u Padovi kako bi malo predahnuli, ali i obišli najvažnije znamenitosti ovog prekrasnog grada. Tamo ih je dočekala bivša Mraclinčica gđa. Marina Kapš te ih nakratko provela kroz Padovu. Prvo odredište u Padovi bilo je Svetište svetog Leopolda Mandića, drugog hrvatskog kanoniziranog sveca, poznatog ispovjednika i promicatelja jedinstva kršćana. U sklopu svetišta nalazi se kapucinski samostan s crkvom, a unutar objekta nalazi se grob svetog Leopolda, njegovi kipovi i slike, kao i ispovjedaonica u kojoj je on 40 godina pomirivao ljude s Bogom. U ispovjedaonici se nalazi velika knjiga zahvala u koju su članovi Dučeca mogli upisati svoje misli, molitve i zahvale.
Sljedeća znamenitost koju su posjetili bila je bazilika svete Justine, po veličini deveta crkva na svijetu, s 14 kapela, 7 kupola i zvonikom visokim 82 metra u kojoj se nalaze ostaci i relikvije mučenika i svetaca, među kojima najvažnije mjesto zauzima sv. Luka evanđelist. Bazilika se nalazi na trgu Prato della Valle koji je jedan od najljepših i najvećih trgova na svijetu. Na kraju, obišli su i baziliku Svetog Antuna koja je glavni padovanski spomenik, jedno od najvećih remek-djela svjetske umjetnosti i najposjećenijih kršćanskih svetišta. Nakon ručka i kraćeg odmora, uslijedio je put prema Mraclinu kamo se sretno stiglo u 21 sat.
– Vrlo lijepo i sadržajno putovanje, bilo je vremena i za odmor, uživanje u moru i suncu, ali i za upoznavanje kulture i znamenitosti prekrasne Italije. Nastup na samom festivalu vrlo je dobro odrađen, a sklopljena su i nova prijateljstva. Ovim prilikom u ime svih članova Dučeca htio bih se zahvaliti našim sponzorima i donatorima bez kojih sudjelovanje na festivalu u Italiji ne bi bilo moguće ostvariti: Ministarstvo kulture, Zagrebačka županija, Grad Velika Gorica, Euroherc osiguranje d.d., Pan-prom d.o.o., Gorica staklo d.o.o., KOVA d.o.o., Microteam d.o.o., LMT Gorica d.o.o. Nadam se da će ovo putovanje ostati svim članovima u posebnom i lijepom sjećanju, te da će, kao i našim prethodnicima 1969. godine, biti predmet razgovora kad na okupu prepričavaju zajedničke nastupe i trenutke – zaključio je predsjednik Kos.
Vrijeme
je berbe, uskoro će i paljenje rakije, naš drevni kalendar ulazi u fazu kad si
težak u predahu između napornih poslova rado popije. To je i vrijeme Krapinskog
festivala koji je ove godine imao retrospektivu svojih najvećih
uspješnica. Među odabranim pjesmama zapažen je i jedan mraclinski doprinos,
koji ima svoju malu povijest.
Naime,
pjesmu “I onda neš pil”, znaju svi kajkavski krajevi, tekst –
uokviren ili otisnut na platnu – često nalazimo po kletima, bertijama i
vjerojatno mnogi misle da je pjesma “narodna”. Istini za volji i jest
narodna, ali stihovi imaju svoga autora – pokojnog podravskog književnika Paju
Kanižaja, koji nas je, između ostaloga, zadužio i tekstovima za evergrine
“Vužgi” i “Moja domovina”.
No, jednog dana na prijelazu tisućljeća Pajo se našao sa Perom Roganom, mraclinskim skladateljem i pjevačem, oba s idejom da se od teksta napravi glazbeni hit. Kad se ovom tandemu pridružio i Siniša Leopold kao aranžer uspjeh je bio zagarantiran. Ova kajkavska šansona koja donosi ironičnu tužaljku ljubitelja čašice, prvi put je izvedena na Krapinskom festivalu 2001., a u međuvremenu je zaživjela među ljubiteljima kajkavske popevke. Upravo stoga našla se na nedavno održanom retrospektivnom koncertu, a mi je, ljubaznošću Pere Rogana, donosimo u zvučnome zapisu.
I
onda neš pil
Negda
sem visoko letel
Zdavnja sem bez kril!
I noge su mi strli!
I onda neš pil!
Kak je, tak je, nem lagal!
I v partiji sem bil!
Još k tomu dvaput!
I onda neš pil!
Bilo je i dobre kaplice
al najviše sem se pelina vžil!
Dosta sem i popušil!
I onda neš pil!
Sem štel ja njega
al je on mene zbil!
Z količom ze planjke!
I onda neš pil!
Vun s te kože nemreš
a kam bi se i skril!
Jebem ti i politiku
I onda neš pil!
Sem negda tak lepo senjal
kak letim sam snil
A snočka kače i svoj sprevod
I onda neš pil!
Samog sebe znutra žderem
a dobil sem šest kil
viš ve kak z litre kila zide!
I onda neš pil!
Sam Bog zna
kulko sem toga vu se zlil
a doktor mi ne da piti
I onda neš pil!
Koli glave se španceraju
kak kolo od vil!
Lepi beli mišeki!
I onda neš pil!
Pripovedaju da stalno pijem
od snočka sem ni ništ spil!
A duša je navek žeđna!
I onda neš pil!
Obavještavamo
i pozivamo sve zaljubljenike i igrače pikada o početku lige pikada koja kreće
od 1. listopada u Caffe baru Calypso. Prijave igrača su već krenule, a
prijaviti se možete u Calypsu uz kotizaciju od 50 kn po igraču, uplaćena
kotizacija ide u fond nagrada za prva tri mjesta. Svi mečevi se održavaju u
Calypsu po sistemu svako sa svakim, po dogovoru. Igra se na dvije
dobivene partije (npr 2:0, 2:1 ili 2:1,0:2 0:2, itd.), a igrač koji
izgubi dužan je platiti uloženi novac u pikado. Sudjelovati mogu igrači i i
igračice isključivo iz Mraclina i Okuja. O detaljnim pravilima lige bit će
upoznati svi igrači prije početka lige.
U 4.
kolu 1. ŽNL Istok Mraclin je gostovao u Dubravi, te na dalekom gostovanju
ostvario četvrtu prvenstvenu pobjedu.
Naša
momčad od početka susreta pokušala je voditi igru, što joj u ponekim trenucima
nije dao dosta neravan teren, no naša želja i kvaliteta rezultirali su mnoštvom
napada i opasnih situacija pred vratima domaćina. U vodstvo dolazimo pred kraj
poluvremena kada Augustić na polovici gostiju presjeca ispucavanje sa vrate,
gura loptu prema Juriču koji ulazi u šesnaesterac i prizemnu loptu šalje u
suprotni vratarev kut.
Na
početku drugog poluvremena u igru ulazi naš novi igrač Ladislav Roginić koji se
odmah pokazao odličnom igrom. U jednoj situaciji prolazi obranu domaćih, te
nesebično asistira Augustiću koji podebljava vodstvo. Za 0:3 ponovno zabija
Jurič kada koristi gužvu u 16 metara i loptu špicom zakucava u rašlje. Bilo je
tu još nekoliko sjajnih prilika za našu momčad koje su ostale neiskorištene.
Domaća momčad imala je dvije situacije koje je sjajno obranio golman Marić. Uz
prvi nastup Roginića za našu momčad potrebno je izdvojiti povratak na teren
našeg Ivana Kosa, nakon ozljede.
Velika
zahvala našim navijačima koji su nas pratili na ovom dalekom gostovanju, našim
dečkima i trenuru na trudu. Svoju podršku možete im pružiti već ove srijede
kada nam u Grabu dolazi Ostrna, a u nedjelju i Posavec. Utakmica u srijedu
počinje u 17:00, a u nedjelju u 16:30. Vidimo se u Grabi!
Gradsko vatrogasno natjecanje A i B ekipa održano je jučer na terenima NK Polet u Buševcu. Mraclin je nastupio sa dvije ekipe: ženska B-ekipa bila je druga, a muška B-ekipa treća. Natjecanje je održano u oranizaciji Vatrogasne zajednice Grada.
Društvo žena „Anđela Lovreković“ u ponedjeljak 9. rujna 2019. ugostilo je 46 članica više društava žena iz Slovenije, te njihove voditeljice, gđe Vesnu Mihalič, Andreju Marguč Kavc i Irenu Kos. Gošće iz Slovenije zajedno sa „Anđelama“
bile su dočekane od strane djelatnica Savjetodavne službe iz Ministarstva poljoprivrede RH gđe Anđelke Pejaković i Dragice Tresk Penezić, koje su održale kratko predavanje o vođenju OPG-ova, te izmijenile iskustva s gošćama.
„Anđele“ su suradnju sa ženama iz Slovenije započele prošle godine, kada su ugostile članice iz DPŽ Meta Vojnik, uz koje su u ponedjeljak u posjeti Mraclinu bile još i članice iz DK Oplotnica, DK Zarja Slovenske Konjice, DPŽ Šaleška Dolina, DK Ajda Šmarje, DK Celje Štore, DK Rosa Laško, DK Mavrica Šentjur, DK Žalec te DK Lipa Vitanje.
Gošćama je priređen doručak oko kojeg su se „Anđele“ potrudile kako one to već znaju, a prezentirana su jela s mraclinskog stola, uz nezaobilazne štrukle, sir i suho meso. Posjetiteljice su mogle uživati u pekmezu od šljiva kojeg „Anđele“ spremaju svake godine. Nakon
doručka, predsjednica Društva Vesna Tafra, povela je gošće u kratko razgledavanje sela, ispričala najznačajnije crtice iz njegove povijesti, te u sklopu toga pokazala prekrasno uređenu kuću na Drevovom gruntu, kapelu svetog Vida, te Zgradu.
– Ovom bih se prigodom željela zahvaliti našoj književnici Dariji Žilić koja nas je kontaktima povezala sa Slovenijom, Domagoju Kovačiću, koji nam je omogućio da naše gošće posjete etno-zbirku na Drevovom gruntu, te OPG-u Cvetnić i Luki Cvetniću, koji nas podržava u svim našim događanjima. Također hvala našim gošćama iz Slovenije na posjeti, u nadi da su se u Mraclinu osjećale dobrodošle. Sa obje strane izražena je želja za nastavkom suradnje između slovenskih društava žena te našega Društva. Nadamo se da je ovo početak jednog lijepog prijateljstva i suradnje – istaknula je Vesna Tafra.
KUD Dučec sutra kreće na put u Italiju. Naši folkloraši sudjeluju na međunarodnom folklornom festivalu u Riminiju, poznatom ljetovalištu na talijanskoj strani Jadrana. – Osim nas, na ovom festivalu gostuju društva iz cijele Europe, pa čak i iz daleke Indonezije – napomenuo je predsjednik Društva Matija Kos. – Ide 40-ak članova Dučeca, vokalna skupina, folklorna skupina i tamburaši. U programu od petnaestak minuta izvest ćemo turopoljski splet pjesama i plesova. Osim Riminija, naši će folkloraši – dodaje predsjednik Kos – ovom prilikom obići Bolognu, potom San Marino, a u povratku i Padovu.
Rimini je, inače, jedno od najpoznatijih talijanskih ljetovališta, pa dijelom i zbog toga ima posebno mjesto u povijesti talijanske kinematografije. Tu svakako moramo spomenuti antologijsku komediju poznatog režisera spaghetti-vesterna Sergija Corbuccija “Rimini, Rimini” iz 1987., koja je okupila najpopularnije talijanske glumce toga vremena, među kojima možemo spomenuti i dvije zvijezde s naše strane Jadrana – Puležanku Lauru Antonelli i zagrebačku Splićanku Silvu Košćinu.
Ali kad se govori o filmu i Riminiju onda prije svega treba spomenuti da je Rimini rodno mjesto jednog od najvećih imena sedme umjetnosti – redatelja Federica Fellinija. Njegov najpoznatiji film – i jedan od najvećih autorskih doprinosa filmskoj baštini uopće – jest “Amarcord” – nostalgična, na momente tužna, a na momente zabavna priča o djetinjstvu i odrastanju u tome mediteranskom gradiću. Mnogi ljubitelji filma i danas se dobro sjećaju živopisnih likova iz filma – ludog strica, bujne trafikantice, školskih nastavnika i školaraca… Nadamo se da će nešto od atmosfere iz Amarcorda zateći i naši folkloraši ovih dana, a isto se tako nadamo da će i nešto od našega turopoljskoga kolorita ostaviti traga na pješćanim plažama Riminija.