Kaj si buš oblekla?

Povijest

Objavio

-

13. lipnja 2020.

Nekad je to bilo najčešće pitanje koje su si uoči Vidovskog prošćenja curice postavljale. Jer, na Vidovo biti bez nove obleke, bilo je ravno grijehu. Mame i tate su uvijek našli načina da na taj dan bude ili nova haljinica ili cipelice, u svakom slučaju, nešto još neviđeno.

Vidovo je oduvijek bio važan dan za Mraclin. Svi koji su otišli iz sela, na taj su se dan vraćali k svojima. Djevojke koje su se udale izvan Mraclina, na taj su dan dolazile, jer to je bilo nepisano pravilo. Susreti koji su se najčešće događali od Vidova do Vidova, bili su prepuni emocija i uspomena na prošle dane, mladost, zajedničke događaje i iskustva. Išlo se od štanda do štanda, k popularno zvanim kramarima. Ima jedna poznata uzrečica: kad deca imaju penez, i kramari trže. I tržili su jer se uvijek našao koji dinar za taj dan. Stariji su se zadržavali pod šatorom gdje je mrzli gvirc tekao u potocima. A navečer – zabava! Cijeli dan se čekalo da se začuju prvi taktovi i da krene ples i pjesma do ranih jutarnjih sati. Tu su se upoznavali novi ljudi jer su dolazili mladi iz cijele okolice, tu su se rađala nova prijateljstva i nove ljubavi.

Danas Vidovsko prošćenje više nema tu vrstu šušura. Nova vremena donijela su i nove načine obilježavanja tog dana. Već 15 godina održavaju se Vidovi dani. Tjedan prije Vidova prepun je raznih kulturnih i zabavnih događanja kao uvod u centralnu proslavu u nedjelju. Ove godine u nešto manjem obimu uslijed već svima poznatih razloga.

Zahvaljujući svima koji vole Mraclin, Vidovo je bilo i ostalo važan dio tradicije i štovanja sv. Vida kao nebeskog zaštitnika našeg sela.

Šiclini

Objavio

Božica Krznarić - rođ. Zrnčić

-

12. lipnja 2020.

snicli1 — Stoje: Barica Kos - udata Kos, Vera Kos - udata Petković, Barica Kos - udata Hubak, Sjede: Katica Kos - udata Kos, Franjo Kos, Verica Kos - udata Stepanić, Barica Križanić (foto arhiv Barice Hubak)

Unuci su me iznenadili svojim dolaskom, a ja od sreće i veselja ne znam što bih! Nisam im pripremila jelo kao obično, pa sam predložila da zajedno pečemo palačinke.

– Super, baka! Tvoje palačinke su najbolje!

Ja na brzinu napravim smjesu, pripremim tavu i velim unuci Evi:

– Eva, zlato, stavi si ovaj šiclin da ne zamažeš tu lijepu bluzicu.

– Kaj da stavim, baka? Kaj je to šiclin?

– Evo, vidiš kako vi mene uvijek inspirirate svojim pitanjima! Sad odma imam o čemu pisati.

Fertun, pregača ili u Mraclinu šiclin, je odjevni predmet koji je 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća bio neizostavni modni dodatak odjeće u svim prilikama. Dnevni, kao zaštita da se ne uprljamo – pa ih ima raznih vrsta, veličina i od raznih materijala, ovisno o svrsi: za radove u vrtu, u radionicama, u kući te za dnevne i večernje izlaske.

U Mraclinu je šiclin, nakon presvlačenja iz nošnje u „civilno odijevanje“, bio obavezni modni dodatak prilagođen prilikama u kojima se nosio. Na primjer, na svadbama su djevojke koje su posluživale goste nosile bijele šicline obrubljene čipkom. Stare žene su obavezno nosile crne šicline u svim prilikama, a mlade žene i snahe nosile su preko dnevne odjeće šicline koji su bojom i dezenom bili prilagođeni ostaloj odjeći.

Meni su u posebnom sjećanju ostali svečani šiclini od svile koje su djevojke nosile na bali, tj. zabave u našem parku. Na tim zabavama obavezno su svirali naši Cicibani. Djevojke su stajale (s mamama) na jednoj strani parka, a dečki su bili na drugoj strani. Kad bi muzika zasvirala, dečki su se žurili izabrati partnericu za ples, a mame su pažljivo brojile koliko puta je neki dečko plesao s njenom kćeri. Ako bi koji bio uporan i stalno dolazio po istu djevojku, to je bio znak da se nešto sprema!!!

Djevojke su se uredile, na šos i bluzu stavile bi svileni šiclin u odgovarajućoj boji, a onda… Mi djeca trčali smo po parku između plesača i naglim potezanjem razvezivali brižno vezane mašne na šiclinima plesačica. Ne moram vam ni pričati koliko su one bile ljute na nas jer je sav trud oko vezanja lijepe mašne u trenu propao.

– Baka, baka! Zagorila ti je palačinka! – vikne Eva.

– To se dogodi i staroj kuharici koja puno priča kao ja sada. Ostale su lijepe i fine, pa dođite, idemo jesti dok su još tople. I želim vam dobar tek!

Oživio mraclinski terarij

Događanja

Objavio

Ratko CVETNIĆ

-

12. lipnja 2020.

Ljeto se ipak nekako probija kroz oblake pa je oživio i svijet turopoljskih gmazova: zmije se razgibavaju po vrtovima, okućnicama, firmama… Jedan lijepi primjerak zabilježio je Mikica Cvetnić u krugu svoje tvrtke. Stručnjaci iz redakcije našeg portala nisu sasvim sigurni o kojoj se vrsti radi, ali prevladava mišljenje da je u pitanju ili mraclinska betonarka ili okujska mamba (Dendroaspis okuyensis). Ukoliko se radi o nečijem kućnom ljubimcu izvješćujemo da je ljepotica otpuzala prema Obreži pa je vlasnik može potražiti u tom smjeru.

Dođite u Mraclin na tamburašku večer

Objavio

KUD Dučec

-

12. lipnja 2020.

Danas će se na otvorenom, u Parku Tomislava Hrkovca ispred Zgrade, održati središnje događanje ovogodišnjih Vidovih dana – tamburaško-vokalna večer. Tamburaške večeri spadaju među najposjećenije Dučecove priredbe te su na određeni način postale mraclinski brend. Na pozornici, u prekrasnom ambijentu Parka i Zgrade, ponovno ćemo moći vidjeti 50-ak mraclinskih tamburaša, boljih nego ikad. Nastupiti će TS Lajbeki, TS Alibi, TS Modra Galica, TS društva Dobre duše, veliki orkestar KUD-a Dučec, tamburaški pomladak KUD-a Dučec te vokalna skupina Dučeca. Nakon službenog dijela publiku će zabavljati naši tamburaški sastavi Alibi i Lajbeki.

“Blaž, Žina i Gale” – poziv na 5. memorijalni turnir

Objavio

Goran VUKAŠINEC

-

10. lipnja 2020.

Štete od divljači – obavijest i mjere zaštite

Objavio

mraclin. hr

-

10. lipnja 2020.

U privitku ove vijesti dajemo dva dokumenta koji se odnose na sprječavanje šteta od divljači. Prvi dokument je Obavijest korisnicima zemljišta u zajedničkom lovištu, koju potpisuje predsjednik mraclinskog Lovačkog društva “Stari gaj”, g. Goran Križanić, a drugi dokument su Mjere za sprječavanje štete koji propisuje resorni Upravni odjel Zagrebačke županije.

Što je karmelada?

Vjera i crkva

Objavio

Ratko CVETNIĆ

-

10. lipnja 2020.

karmel200620 — Marija Kirinić / Hrvatska katolička mreža

Nives Opačić, jezikoslovka i spisateljica, svakako je jedan od vodećih hrvatskih intelektualaca klasične škole. Njene kolumne u Vijencu, časopisu Matice hrvatske, uvijek svježe i zanimljive, pokazuju plodove duhovne znatiželje koja se proteže na mnoga životna područja.

U novom broju Vijenca, gđa Opačić nam predstavlja karmeladu – specijalitet karmelićanki iz Brezovice. Obzirom na čvrste veze koje Mraclin ima sa Stepinčevim Karmelom rado prenosimo ovaj tekst, kao i ilustraciju s koje nam se, prva s lijeva, smiješi priorica s. Ilijana Terezija od Karmelske Gospe – ili “po domače” – Ankica Mamulina.

Traže se radnici

Nekategorizirano

Objavio

mraclin. hr

-

10. lipnja 2020.

Tvrtka Ventum gradnja d.o.o, jedan od izvođača radova na aglomeraciji, traži četiri radnika koji bi radili određene građevinske poslove na rok od 6 mjeseci. Mogu se javiti i umirovljenici i studenti. Osoba za kontakt je predsjednik Vijeća MO g. Tihomir Hubak – 098 308 457.