Ovosezonske Du─Źecove spelancije┬á pred dupkom su┬ápunom Zgradom krenule u korizmenom izdanju. Tema, naizgled op─çeg profila, tijekom ve─Źeri pokazala se i te kako ÔÇťdoma─ŹomÔÇŁ. Na┼íi gosti bili su Iva ┼ái┼íak, profesorica religijskih znanosti iz Zagreba, te dva na┼ía gori─Źka sugra─Ĺana ÔÇô Nikola Pejak i Andrija Brckovi─ç. Ono ┼íto povezuje ovo troje mladih ljudi jest da su ÔÇô pje┼íice, svaki svojim putem i sa svojim motivima ÔÇô pro┼íle godine hodo─Źastili u Santiago de Compostelu. Put prema tom sveti┼ítu nosi naziv┬áCamino┬áde Santiago ÔÇô ili kra─çe Camino ÔÇô┬á┬áa Compostela, mjesto u kojem put zavr┼íava, smatra se uz Jeruzalem i Rim jednim od tri najve─ça hodo─Źasni─Źka odredi┼íta kr┼í─çanskoga svijeta. Povod za ovu ve─Źer bila je izlo┼żba koju je Iva ┼ái┼íak priredila u knji┼żnici Zapru─Ĺe predstaviv┼íi fotografije nastale na putu prema tom ┼ípanjolskom sveti┼ítu, a nakon ┼íto smo izlo┼żbu preselili na Zgradu mraclinska se publika, a i podosta zainteresiranih izvan Mraclina, okupila da iz prve ruke ─Źuje o iskustvima ovog hodo─Źa┼í─ça.┬á


Iva ┼ái┼íak dala je uvod u sam pojam hodo─Źa┼í─ça koji poznaju sve abrahamske, ali i neke druge religije, a zatim je govorila o povijesti kr┼í─çanskih hodo─Źa┼í─ça, koja su nastala upravo zbog ┼żelje ranih vjernika da posjete Svetu zemlju, mjesto Isusova ┼żivota, smrti i uskrsnu─ça. Potom je objasnila i nastanak kulta svetog Jakova apostola ÔÇô ili Santiaga ÔÇô kako ┼ápanjolci zovu┬ásvetca┬ákojeg su si izabrali za za┼ítitnika. Na koncu je govorila i o svome┬áputu najstarijim Caminom, dugim oko 320 km, koji vodi prete┼żito gorskim krajevima, a na koji se ovoga ljeta uputila s nekoliko prijateljica.


Nikola Pejak i Andrija Brckovi─ç odpje┼ía─Źili su du┼żu rutu, gotovo tisu─çu kilometara, od Lurda pa do Santiaga de Compostela i u svojim su prezentacijama predstavili karakteristi─Źne to─Źke puta: susrete s ljudima, pejsa┼żima, razmi┼íljanjima, na─Źinima na koji hodo─Źasnici ve─ç stolje─çima dolaze do hrane i preno─çi┼íta. Nikola Pejak upoznao je nazo─Źne sa svojim lurdskim otkri─çem: tamo je naime vidio drevnu kartu hodo─Źasni─Źkih puteva Evrope koji su se kroz povijest slijevali prema Caminu, me─Ĺu njima i put koji od Hrvatske Kostajnice vodi prema Zagrebu i prolazi upravo kroz na┼í kraj. Za┼íto i mi ne bismo imali svoj Camino, zapitao je Pejak, pogotovo ako znamo da se na┼íe vukovinsko marijansko sveti┼íte smatra starijim od Bistrice?


Sna┼żna duhovna privla─Źnost Camina o─Źituje se ne samo u velikom broju hodo─Źasnika nego i u tome ┼íto su me─Ĺu njima ljudi doista svih rasa, vjera, stale┼żaÔÇŽ, ali, kako svjedo─Źe na┼íi gosti, svi hode ili bicikliraju, ─Źak i ja┼íu, obuzeti istom pozitivnom energijom koja se slijeva prema Katedrali sv. Jakova u Composteli. Andrija Brckovi─ç govorio je o tome kako se o─Źekivani problemi ÔÇô ┼żuljevi i upale ÔÇô lije─Źe uz pomo─ç upravo takvog pozitivnog duhovnog ozra─Źja i preporu─Źio to iskustvo svakome.┬á
U glazbenom dijelu ve─Źeri s tri korizmena napjeva sudjelovala je ┼Żenska vokalna skupina Du─Źeca┬áuz pratnju Antuna Kotteka, a po zavr┼íetku jednoipolsatnog, bogato ilustriranog┬áprograma, koji je publika odslu┼íala u jednom dahu, predsjednik Du─Źeca Matija Kos zahvalio je sudionicima, uru─Źio poklone predava─Źima i pozvao sve okupljene na posni domjenak. U nastavku ve─Źeri publika je bila raspolo┼żena za dodatni razgovor s mladim hodo─Źasnicima, pa su svi s ozbiljnim┬áinteresom za odlazak na Camino imali prilike s na┼íim gostima popri─Źati┬áo detaljima.┬á


Rastanak je potekao uz pozdrav ÔÇťBuen CaminoÔÇŁ ili ÔÇťSretan PutÔÇŁ, a o ulozi starih turopoljskih staza u hodo─Źasni─Źkoj mre┼żi Evrope svakako valja razmisliti.


(Foto: Vlado Vineti─ç)