Na dana┼ínji dan obilje┼żavamo dva va┼żna datuma: jedan je drevni nadnevak iz katoli─Źkoga kalendara, blagdan sv. Jurja, ili “po doma─Źe” Jurjevo, a drugi je noviji, ve┼że se uz Svjetski dan knjige i autorskih prava, a u Hrvatskoj se ve─ç desetak godina obilje┼żava kao No─ç knjige. 

Ako u turopoljskoj ba┼ítini potra┼żimo ne┼íto ┼íto bi ujedinilo oba ova povoda, ne─çemo morati daleko tra┼żiti: akademik Radoslav Kati─Źi─ç (1930-2019) i etnolog Milovan Gavazzi (1895-1992) u svojim su strukama bili poznati i priznati daleko izvan granica na┼íe domovine, a nama je na ─Źast da su u svom radu pokazivali i te kakav profesionalni interes za Turopolje, pa i sam Mraclin. Kati─Źi─ç se u vi┼íe svojih knjiga – osobito u “Zelenom lugu” (2010) – bavi turopoljskom jurjevskom tradicijom. Potaknut uo─Źenim podudarnostima izme─Ĺu turopoljskih jurja┼íkih pjesama i usmene knji┼żevnosti drugih slavenskih naroda Kati─Źi─ç rekonstruira pogansku vjeru s kojom su Hrvati do┼íli u ove krajeve te uo─Źava obi─Źaje koji su se s vremenom stopili s kr┼í─çanskom tradicijom. 

A Gavazzi u svojoj najpoznatijoj knjizi “Godina dana hrvatskih narodnih obi─Źaja” (1939), govore─çi o Jurjevu navodi pjesmu koju je zabilje┼żio ba┼í u Mraclinu:

Prošel je, prošel, pisani Vuzem,
Došel je, došel, Juraj zeleni,
Darujte ga, darujte, Juru zelenoga!
Dajte Juri mesa, da se ne bedesa,
Dajte Juri soli, da se Boga moli,
Dajte Juri sira, da vam lepše svira,
Dajte Juri jajec, da vas ne bu zajec.

Iako ni ove godine ne mo┼żemo doli─Źno obilje┼żiti Jurjevo – a proteklih godina se zalaganjem Stjepana pl. ─îun─Źi─ça i njegove obitelji ta tradicija doista vratila u mraclinski pu─Źki kalendar – ipak nam ─Źitanje jo┼í uvijek nitko ne brani. Prema tome, knjigu u ruke – i pazite da vas ne bu zajec.