Večeras u 19 h okupiti ćemo se ispred društvenog doma u Mraclinu kako bi se pomolili i zapalili lampaše u sjećanje na pad grada Vukovara.
Pozivamo sve mještane Mraclina da nam se pridruže. Ako netko ima koji lampaš viška, neka slobodno ponese.
Kao nagrada za kraj još jedne uspješne godine, članovi Dučeca prošlog su vikenda posjetili Slavoniju i Baranju. Prva destinacija bila je Đakovo, srce Slavonije. Najistaknutiji spomenik grada je zasigurno Đakovačka katedrala sv. Petra koja je sagrađena 1882. godine, a za njeno podizanje je najzaslužniji biskup Josip Juraj Strossmayer. Nakon razgleda katedrale, članovi Dučeca obišli su središte Đakova, tzv. Đakovački korzo. Slijedio je posjet Državnoj ergeli Đakovo sagrađenoj 1506. godine, što je svrstava među najstarije ergele u Europi i govori o dugoj tradiciji uzgoja konja na tom području. Brojnim nastupima u svijetu, đakovački lipicanci pronosili su i pronose glas o Đakovu i Đakovštini.
Putovanje je nastavljeno prema Osijeku, najvećem gradu u Slavoniji. Glavni gradski trg – Trg Ante Starčevića, konkatedrala sv. Petra i Pavla, povijesna jezgra Osijeka – Tvrđa, samo su neke od lokacija koje su posjetili. Grad Osijek
Nakon napornog i dobro iskorištenog dana, uslijedio je odmor i druženje u pansionu Piroš čizma u mjestu Suza, nedaleko od Osijeka.
U nedjelju ujutro, nastavili su svoje putovanje prema Kopačkom ritu, jednom od najljepših parkova prirode Lijepe naše. Kopački rit je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Cijelo područje poprima izgled delte, a takav fenomen kod drugih Europskih rijeka u ovakvom obliku nije poznat te daje ovom području svjetski značaj. Velika bioraznolikost od 2.000 bioloških vrsta odraz je bogate flore i faune parka.
Puni dojmovi članovi Dučeca vratili su u Mraclin u kasnim popodnevnim satima.
10 kulturno-umjetničkih društava nastupilo je u Mraclinu na prvom Festivalu tamburaških orkestara i sastava Turopolje 2014. Festival je otvorio domaćin KUD Dučec ‘Čardašem i Pjesmom rastanka’, nakon čega su pozornicom zavladale ‘Polke i drmeši Vukomeričkih Gorica’ Folklornog ansambla Šiljakovina.
Atmosferu Društvenog doma podizali su ‘Gajdaška rapsodija’ i ‘Banatski mađarac’ KUD-a Gradići, a u dobrom ritmu kretalo se i ‘Veliko bačko kolo’ KUD-a Starog grada Lukavca.
– A ima li u Lukavcu interesa među mladima za tamburašku glazbu, pitali smo predsjednika KUD-a Stari Grad Lukavec Stjepana Šajnovića.
– Bit ću iskren, jako malo i čak premalo je interesa. Mi nismo tako malo mjesto, ali jedva smo uspjeli skupiti 14 klinaca u pomladak. Ima tu još nekoliko interesenata, ali jako je teško svake godine počinjati s novim klincima – ispričao je Šajnović.
Na Festivalu je veselo bilo s ‘Moldovanom’ i ‘Jašinim kolom’ KUD-a Velika Mlaka, dok su Lomničani iz KUD-a Nova zora prikazivali ‘Šroteš’, ‘Šestinski drmeš’, ‘Turski marš’, ‘Miglec’, a završili s ‘Hajd na livo’.
Podravskim intermezzom – Kalinovec ‘ Vudri vudri sitna kiša’ nastupio je Ogranak ‘Seljačke sloge’ Buševec, nakon čega je uslijedio i ‘Gajdaški splet’ KUD-a Čiče.
– Publika je doista bila fantastična, podržala ih je pljeskom jer su sjajno svirali. Nadamo se da će motivacija tamburaških orkestara i sastava biti još veća te da će iduće godine na Festivalu nastupiti u još većem broju – dodao je Štarkelj.
Gosti Festivala, KUD Horvati, zaplesali su ‘Subotičko kolo’ i ‘Šroteš’, a zatim su na pozornicu stigli ‘Pokupski motivi’ KUD-a Mičevec. Posjetitelji su cupkali i uz ‘ Kukunješće i kolo iz Banata’ KUD-a Velika Mlaka, no nisu stali niti kad je ‘Zaspo Janko i Bunjevački splet’ KUD-a Čiče stigao na red.
– Ljudi su večeras uživali. Najvažnije je da imamo tamburaša, da se ljudi zabavljaju te da održimo našu tradiciju. Svaki narod ima svoj govor, vjeru, pismo i glazbu po čemu se i prepoznaje. Kamo god dođete i zasvirate svi budete znali od kuda ste – rekao je zamjenik velikogoričkog gradonačelnika Stjepan Kos.
Točku na ‘i’ Festivala stavio je domaćin, KUD Dučec, sa svojim ‘Spletom kola’.
– Smatram da je velika stvar da djeca uče svirati tamburicu, iako mislim da samo zanimanje tamburaš za naše mlade ljude i nije najbolje rješenje. Znanje sviranja tog instrumenta je svakako jedna vrlina – zaključio je predsjednik KUD-a Dučec Vjekoslav Kovačić.
Direktorica velikogoričke Turističke zajednice Milada Mesarić kaže da je Festival tamburaških orkestara i sastava još jedna manifestacija na ponos Turopolja. Ističe kako turisti osobito cijene izvornu glazbu.
– Mi smo već nekoliko puta naše folkloraše zamolili da nastupe organiziranim grupama stranaca. To im je doživljaj, nešto novo što doživljavaju s posebnom pažnjom i s velikim poštovanjem – naglasila je Mesarić.
Tekst i fotografije: http://www.kronikevg.com
KUD “Dučec” šalje pozdrave iz Đakova.
Ovog vikenda članovi Dučeca u posjetu su Baranji. Posjetit će Đakovo, Osijek, Kneževe vinograde, Kopački rit i Slavonski Brod.
Zagreb, 11. studenog 2015.
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u srijedu 11. studenog javnosti je predstavljena knjiga Bruceloza, autora prof. dr. sc. Željka Cvetnića, člana suradnika HAZU, objavljena u izdanju Medicinske naklade iz Zagreba. Kako je u svom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, bruceloza je važan javnozdravstveni i gospodarski problem jer se radi o najraširenijom i najopasnijoj zoonozi koja se prenosi sa životinje na čovjeka. „Možemo biti ponosni da je Hrvatska najuspješnija u suzbijanju bruceloze jer se hrvatski sustav borbe protiv bruceloze pokazao najefikasnijim te može biti uzor drugim zemljama“, kazao je akademik Kusić, podsjetivši i na zasluge prof. dr. sc. Željka Cvetnića kao ravnatelja Hrvatskog veterinarskog centra koji je ocijenjen najboljim institutom u Hrvatskoj. Prema riječima recenzenta akademika Josipa Madića, knjiga je vrlo kvalitetno i zahtjevno djelo koje osim činjenica o brucelozi donosi i smjernice za daljnja istzraživanja. U knjizi su govorili i drugi recenzenti, akademik Slavko Cvetnić, prof. dr. sc. Mile Bosilovski, prof. dr. sc. Boris Habrun, tajnik Razreda za medicinske znanosti akademik Marko Pećina, u ime izdavača Anđa Raič te sam autor.
Unatoč bitnim pomacima u znanosti, tehnologiji i gospodarskim dosezima u 20. i 21. stoljeću, bruceloza je i dalje vrlo rasprostranjena i prilično zanemarena bolest u mnogim područjima svijeta. To se dijelom može pripisati evolucijskim mehanizmima brucela, koji su važni za njihovo preživljavanje i dugotrajni unutarstanični opstanak, a dijelom nedostatku sredstava kojima se financiraju programi iskorjenjivanja i kontrole bruceloze u pojedinim područjima svijeta. Bruceloza se ubraja u najopasnije i najraširenije bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Čovjek se inficira u dodiru sa sekretima i ekskretima bolesnih životinja kroz ozljede kože i sluznica, udisajem i uzimanjem hrane. Najčešće se inficira vrstom Brucella (B.) melitensis, rjeđe B. abortus i B. suis, malokad vrstom B. canis. Brucelozu u čovjeka mogu uzrokovati i vrste izdvojene iz morskih sisavaca B. ceti i B. pinnipedialis. Mnoge spoznaje o brucelozi posljednjih su se desetljeća promijenile, otkrivene su i identificirane nove vrste u rodu Brucella. Postignut je velik napredak u dijagnostici i identifikaciji, čemu je znatno pomogla primjena novih molekularnih postupaka. U knjizi je opisana povijest, etiologija, patogeneza, imunologija i molekularna tipizacija uzročnika bruceloze. Opsežno su opisane vrste iz roda Brucella, zatim bruceloza u divljih životinja i ljudi te dijagnostika bruceloze. Obrađeno je deset poglavlja koja sadrže 96 slika i 28 tablica, a citirane su 573 reference. Knjiga je namijenjena široj čitalačkoj publici, a osim studentima veterine i medicine, može poslužiti kao dodatna literatura polaznicima poslijediplomskih studija te specijalizantima iz područja zaraznih bolesti, infektolozima, mikrobiolozima i biolozima.
Marijan Lipovac
Ured za odnose s javnošću i medije HAZU
” Mošte,
Ja te krstim u vino
U ime Bakusa oca vina
U ime Martina njegvega sina
I duha od kojeg moštek kuha.
