Reload document 
Open in new tab Ne nazire se kraj loŔih rezultata Mraclina
Po deseti puta ove jeseni igraÄi Mraclina zabilježili su negativan rezultat.
Solidnom igrom nade u pozitivan rezultat pa Äak i vodstvo postojale su pred sam kraj prvog poluvremena kada je Ivan Kos iz kaznenog udarca pogodio vratnicu. A onda u nastavku slijedi ona poznata priÄa o padu koncentracije i nedostatku snage Å”to su u samo Äetiri minute iskoristili gosti preko Antonija i Jure StojanoviÄa. Desetak minuta kasnije Pižir stavlja toÄku na “i” za pobjedu gostiju iz Hrastja. Smanjenje rezultata Mraclina golom Željka CvetniÄa nije promijenilo odnos snaga na terenu, a da frustracija bude veÄa potrudio se gostujuÄi igraÄ Gotal nekoliko desetaka sekundi prije kraja susreta.
MRACLIN – CROATIA (H) 1:4
MRACLIN. SRC Nova graba. Gledatelja 40.
Sudac: BlaževiÄ (Prigorje BrdoveÄko). PomoÄnici: DružanoviÄ i HorvatiÄ (oba iz ZapreÅ”iÄa)
STRIJELCI: 0:1 – J. StojanoviÄ (61), 0:2 – A. StojanoviÄ (65), 0:3 – Pižir (75), 1:3 – Ž. CvetniÄ (84), 1:4 – Gotal (90).
MRACLIN: DražiÄ, D. Rus, M. Kos, J. DomitroviÄ (od 67. J. CvetniÄ), Äevid, OniÄ, Å imun, A. DomitroviÄ (od 46. Ž. CvetniÄ), Hrženjak, Å andor, I. Kos.
TRENER: Nino MatkoviÄ.
CROATIA (H): Pintar, FilipoviÄ (od 73. CrnekoviÄ), Gotal, LukiÄ, Oroz (od 79. BoÅ”njak), A. StojanoviÄ (od 73. Grabovac), Pižir, AntolkoviÄ, Fluka, Peteljak (od 79. Å argaÄ), J. StojanoviÄ (od 68. Zmazek).
TRENER: Dragutin Berdik.
Mraclinci doÄekali svetog Martina
U izletiÅ”tu TrumbetaÅ” na KruÅ”aku brojna i dobro raspoložena mraclinska pajdaÅ”ija proslavila je puÄki svetek Martinja. BiÅ”kup Tomo GalekoviÄ Brko, kum Matija Kos i miniÅ”trant Vinko GalekoviÄ sproveli su obred krÅ”tenja moÅ”ta po starim kajkavskim regulama, uz kotlovinu chefa Zdraveka Å tubana i odliÄno mlado vino Slaveka LitviÄa iz Zeline. Raspoloženje nije padalo sve do jutarnjih sati, u prvom redu zahvaljujuÄi neumornoj Modroj galici koja je podsjetila na svoje zlatne godine.
Pažljiviji Äitatelj na fotografijama Vlade VinetiÄa možda Äe primijetiti ono Å”to su uoÄili i neki od nazoÄnih – naime, da u TrumbetaÅ”ovoj kletici nije bilo ni jedne ženske. Možda je to posljedica “neokonzervativne revolucije”, osnažene i Trumpovom pobjedom na izborima, ali treba priznati da ta Äinjenica nije nimalo naÅ”kodila pravom martinjskom ugoÄaju koji se, vjerujemo, prelio i u mraclinske domove.
Ako je suditi po sinoÄnjoj atmosferi na KruÅ”aku naÅ”a trsja i kleti doista imaju moÄnoga i dobro raspoloženoga patrona.
Bogat nogometni vikend
Rijetko se dogaÄa da sve nogometne ekipe svoje utakmice za vikend odigraju u Grabi, kao Å”to Äe to biti u subotu i nedjelju. Sve poÄinje utakmicom veterana protiv Mladosti iz Obrezine u subotu u 14 sati. Ovo je utakmica jeseni veteranskog prvenstva, a pobjedom bi se naÅ”a momÄad približila prvom mjestu ljestvice. No, bez obzira na rezultat, nakon utakmice sigurno slijedi dobra zabava uz jelo i piÄe.
Nakon toga, u 16 i 17.30 sati na teren izlaze naÅ”i pioniri, a protivnici Äe biti djeÄaci iz Lukavca. MlaÄi pioniri ove jeseni imaju odliÄne rezultate, a novom pobjedom osigurali bi 2. poziciju na ljestvici, te se prvoplasiranom približili na dostižna 3 boda na proljeÄe. Nedjeljno jutro otvaraju kadeti u 11 sati utakmicom protiv Topa. OÄekuje se nastavak pozitivne serije i borba za gornji dom ljestvice.
U 14 sati vikend Äe zakljuÄiti seniori protiv momÄadi Croatie iz Hrastja. Bez obzira na promjenjive rezultate ove jeseni i na kvalitetnog protivnika, oÄekuje se pozitivan rezultat i dobra utakmica.
Možemo li ovaj tjedan ostvariti 5/5? Vidjet Äemo… pomozite svim naÅ”im selekcijama u tome.
Vidimo se u Grabi!
Modra Galica ā K’o nekad u osam
Legende mraclinske tamburice ponovno se, u gotovo punom sastavu, okupljaju danas povodom proslave Svetog Martina. Petorka sa slike potvrdila je dolazak, isto je uÄinio i biskup Tomislav GalekoviÄ – u punoj opremi i naoružan dobrom voljom, dobrim glasom i potezima za notez. Mjesto dogaÄanja je KruÅ”ak, poslije napuÅ”tenog izletiÅ”ta druga ulica zdesna. Destinacija prekrasna, vrijeme nadamo se neÄe biti odviÅ”e hladno i suviÅ”e snježno; neka nam priroda joÅ” jednom bude naklonjena! CjeloveÄernji nastup poÄinje kada se za njega stvore pretpostavke, a zavrÅ”ava kada o tome odluÄi potrebita veÄina. Putnicima dobronamjernicimaā¦
Modra galica, taj danas veÄ legendarni mraclinski tamburaÅ”ki sastav, sa djelovanjem je zapoÄeo 1985.godine; dakako nastali su pod okriljem KUD-a koji se tada zvao Josip GalekoviÄ, danaÅ”nji DuÄec. VeÄ 1986.godine nastupaju kao predstavnici opÄine Velika Gorica na državnom tamburaÅ”kom natjecanju gdje osvajaju pohvale i priznanja, nedugo poslije nastupaju na Hrvatskoj radio-televiziji, Äesti su gosti naÅ”ih iseljenika diljem svijeta, a nastupi na prigodnim manifestacijama, obljetnicama i proslavama dižu ih do statusa ā prepoznatljive kakvoÄe i kvalitete.
S vremenom postaju i sjajan sastav za ‘pod uho’, njihovi nastupi i prepoznatljivi zvuci tamburice obilježili su osamdesete i devedesete proÅ”log nam stoljeÄa. U prvoj postavi, uz starosjedioce i uvijek ‘galiÄare’ Zlatka Kosa, Maria TandariÄa, Olivera Å turma i Mladena Å tubana, bili su i Zlatko MatanoviÄ na bajsu i Milena TandariÄ na braÄu. U to je vrijeme, vrijeme poÄetaka Zlatnih dukata i Ex Panonije, Modra galica bila daleko najistaknutija turopoljska tamburaÅ”ka družina, prepuna elana, zanosa, kvaliteta i ustrajnosti. NiÅ”ta im nije bilo teÅ”ko, bili su vrsni zabavljaÄi i jedan od znakova prepoznavanja Mraclina. Modra galica? Aha, deÄki z Mraclina! Nakon previranja, odlazaka i prestanaka, sastavu se pridružuju Miro BerkoviÄ, Tomislav VinetiÄ, Zvonko VraniÄ i SiniÅ”a KatuliÄ, u raznim vremenima i u raznim okolnostima s razliÄitim vijekom ‘trajanja’.
Jedan od najzaslužnijih za uspjeh Modre galice svakako je njihov uÄitelj Zlatko PotoÄnik. RoÄen 20.srpnja 1932.godine u Zagrebu, skladatelj i folklorist, glazbu je uÄio u privatnim Å”kolama u Zagrebu.
Djeluje kao skladatelj, instrumentalist, aranžer i voditelj tamburaŔkih orkestara i malih ansambala, a od studentskih dana bavi se jazzom i zabavnom glazbom. Godine 1970. postaje djelatnik na Hrvatskoj radio televiziji, a od 1984.-1991. je glazbeni producent.
Tridesetpet godina gospodin PotoÄnik radi kao voditelj u kulturno umjetniÄkim druÅ”tvima u Zagrebu i okolici, od 1979.godine radi i u Mraclinu. Za diskografske kuÄe Croatia Records, Orfej i Suzy snimio je tridesetak LP, kazeta i CD-a. Danas djeluje kao slobodni producent i voditelj ZagrebaÄkog akademskog ansambla.
Iza Modre galice ostale su mnoge svirke, mnogi nastupi, doÄekana su mnoga jutra. Iza Modre galice ostalo je mnogo priÄa. VeÄina ih je viÅ”ekratno ispriÄana. Ima ih kojih se sjeÄaju i posebno i vrlo rado, a nije da nema i onih koje im ne treba ni spomenuti. Sve su legendarne, da ne bi bilo nekakvih dilema. Njihova je svirka uvijek bila ‘na vrhu zgrade’. Ostaje nam tek žal Å”to sve te melodije, svi ti nastupi i sva ‘Äujna mazna kvaliteta’ nije zabilježena na nekom vinilu, nekom zapisu, Å”to nije ostavljen bezvremenski trag godinama lijepo priÄane priÄe uz mraclinsku tamburicu. Modra galica ā 31 godina poslije. Svirke koje se i danas pamteā¦ Tako volim Å”to ih znamā¦
Do vrijednih bodova usprkos brojÄanom hendikepu
6. studenoga 2016, igraliŔte Paukovec
Donja Zelina – Mraclin 2:3
Vrijedni bodovi u neatraktivnoj i rastrganoj utakmici po loÅ”em terenu, u kojoj su kadeti Mraclina s desetoricom doÅ”li do tri boda. PremoÄ u posjedu lopte uobiÄajeno je bio na strani domaÄina, dok su Mraclinci zabijali iz kontri. Nakon vodstva domaÄina sve se okrenulo na mlin gostiju, te Posavec iz penala poravnava. Pero s joÅ” dva prekrasna gola stavlja “sol na ranu” domaÄinima koji su se pred kraj sabrali i zabili joÅ” jedan zgoditak iz penala, nakon Äega se rezultat viÅ”e nije mijenjao.
Od srca velika zahvala NK Donja Zelina, posebno g. LabudoviÄu, ali i svim ostalim Älanovima kluba, koji su domijenkom nakon utakmice poÄastili roditelje i naÅ”e igraÄe. Zahvala zbog toga Å”to se joÅ” jednom pokazalo naÅ”e prijateljstvo izvan terena, i nadamo se nastavku ovako lijepe sportske priÄe.
Martinje na KruŔaku
Ovoga petka ā jedanaestog dana studenog ā mraclinska pajdaÅ”ija okupit Äe se na KruÅ”aku, kako bi Å”to kvalitetnije, Å”to bliže tradiciji, veselo i do jutra ‘doÄekala’ mladog konjanika Svetoga Martina, zaÅ”titnika vojnika, vitezova, gostioniÄara, hotelijera, vinaraā¦ Blagdan svetog Martina slavi se tri dana nakon njegove smrti, a prati ga puÄko veselje, kako u naÅ”im krajevima, tako i na Zapadu. Na Zapadu je Martin dugo vremena bio najpopularniji svetac. Na taj se dan pilo mlado vino, a u Italiji i danas postoji poslovica: ‘Il nuovo vino si beve s San Martino (Mlado vino pije se na Svetog Martina).
U naÅ”im krajevima Sveti Martin se Å”tuje kao zaÅ”titnik vinara i vinogradara, a sam blagdan tradicionalno prolazi u znaku puÄkih obiÄaja i veselica te ‘krÅ”tenja’ mladog vina u ‘biskupskoj odori’. Tako Äe biti i ovoga petka na destinaciji pored Å umarije Velika Gorica na KruÅ”aku, a u ulozi biskupa pojavit Äe se tradicionalno i generacijski ā Tomislav GalekoviÄ Pjesnik. Za kapljicu su zaduženi svi, a za zdravice do jutra legendarna Modra galica.
Prema legendi, kad je Martin kao mladi konjanik u gordoj vojniÄkoj opremi, u kojoj se isticao vijoreÄi crveni plaÅ”t, jahao po studenom vjetru koji je nagovjeÅ”tavao nadolazeÄu zimu, uz rub ceste ugledao je starog siromaha, svog promrzlog, u poderanim krpama kojima se pokuÅ”ao zaÅ”tititi od studeni. Martin je neodluÄno stao pored starca koji je drhtavo pružao ruku tražeÄi pomoÄ. Taj prizor ga je toliko potresao da je maÄem odsjekao polovicu svog crvenog plaÅ”ta i njime zaogrnuo starca. Te noÄi, kad je blaženo usnuo, Martinu se javio Isus, kojeg joÅ” nije ni poznavao, i zahvalio mu se Å”to ga je zaogrnuo polovicom svojeg plaÅ”ta.
Legenda dalje kaže da je ta gesta nesebiÄne dobrote bila popraÄena naglim zatopljenjem vremena, kao da se i nebo smilovalo siromaÅ”nima i spasilo ih od studeni. Zato i danas u nekim krajevima toplije dane pred poÄetak zime zovu āMartinje ljetoā.
S obzirom da je Martinov otac kao vojni zapovjednik u rimskoj legiji Äesto bio premjeÅ”tan zbog posla, puno su putovali i u toku tih putovanja Martin se susreo sa pojmom krÅ”Äanstva, koje ga je oduÅ”evilo, iako su mu roditelji bili Å”tovatelji rimskih bogova. Po izriÄitoj oÄevoj volji zapoÄeo je vojnu karijeru, u kojem razdoblju se i desila epizoda sa crvenim plaÅ”tem i siromahom, ali je nakon dvije godine zatražio otpust iz vojske i posvetio se sveÄeniÄkom pozivu da bi na kraju, nakon smrti svetog biskup Hilarija i sam postao biskup. Epizoda s plaÅ”tem i siromahom proslavila ga je Å”irom krÅ”Äanskog svijeta. Postao je veliki Å”iritelj krÅ”Äanstva, a posebnu pažnju oduvijek je posveÄivao selu, seljacima i siromaÅ”nima, razumijevajuÄi njihove probleme i bijedu. Zato su ga oduvijek posebno voljeli siromaÅ”ni i odbaÄeni ljudi. Umro je 8.studenog 397. godine, a njegov sprovod tri dana kasnije, bio je pravi odraz odanosti i poÅ”tovanja.
Jesen kroz objektiv mraclinskih fotografa
Fotografije: Vesna Tafra, Ana Å tuban, Vlado VinetiÄ