Naslovnica Povijest

Povijest

Mraclin

Mraclin
Mraclin na karti Hrvatska

Mraclin
Mraclin
Mraclin na zemljovidu Hrvatske
┼Żupanija Zastava zagrebacka zupanja.gif Zagreba─Źka ┼żupanija
Op─çina/Grad Velika Gorica (grb).gif Velika Gorica
Najbli┼żi (ve─çi) grad Velika Gorica
Površina 12,93 km²
Nadmorska visina 105 m
Zemljopisne koordinate 45┬░40ÔÇ▓01ÔÇ│N 16┬░05ÔÇ▓53ÔÇ│EKoordinate: 45┬░40ÔÇ▓01ÔÇ│N 16┬░05ÔÇ▓53ÔÇ│E
Stanovništvo (2001.)
┬á– Broj doma─çinstava 371
Stanovništvo (2011.)
┬á– Ukupno 1074
┬á– Gusto─ça 83 st./km┬▓
Pošta 10410 Velika Gorica
Pozivni broj +385 (0)1
Autooznaka ZG
Mraclin panorama.jpg

Mraclin iz zraka

Mraclin je naselje u administrativnom sastavu grada Velike Gorice smje┼íteno u Zagreba─Źkoj ┼żupaniji. Nalazi se 15 km ju┼żno od Zagreba izme─Ĺu dr┼żavne ceste D30 i autoceste A11 koja jednim svojim dijelom prolazi kroz naselje. Mraclin se nalazi u srcu kulturno-povijesne regije Turopolja, a svrstava se u najve─ça i najmnogoljudnija turopoljska naselja. Naselje je vrlo dobro povezano sa Zagrebom (┼żeljezni─Źkom prugom) i Velikom Goricom (┼żeljezni─Źkom prugom te izravnom autobusnom linijom koja vozi 11 puta dnevno). Vo┼żnja vlakom do Velike Gorice traje oko 6, a autobusom 12 minuta. Redovnom linijom vlaka za Zagreb koji vozi 14 puta dnevno dolazi se na Glavni kolodvor u ZG za oko 20 minuta, a automobilom vo┼żnja do ulaska u glavni grad traje 20-ak minuta.

Sadr┼żaj

Osnovno o Mraclinu

  • Broj stanovnika: 1074 prema posljednjem popisu stanovni┼ítva iz 2011. godine [1]
  • Prija┼ínji nazivi: Mrascin, Mrachlin, Merclin, Mrwchlin, Mraczlynye…

Stanovništvo

U Mraclinu je prema popisu stanovni┼ítva iz 2011. ┼żivjelo 1074 stanovnika u 340 ku─çanstava.[2] Prosje─Źna starost stanovnika je 37,03 godine. Gusto─ça naseljenosti iznosi 82,6 st./km┬▓.

Veliku ve─çinu stanovni┼ítva Mraclina ─Źine Hrvati (99%).[3]

Prirodni prirast mjeri se u promilima. O─Źekivani ┼żivotni vijek je kao i u ostalim dijelovima Hrvatske oko 75 godina, a pismenost je 99,5%.

Prema popisu stanovni┼ítva iz 2001. g. najzastupljenija vjeroispovjest je katoli─Źka (99%). Sve ostale vjeroispovjesti zajedno pokrivaju manje od 1% stanovni┼ítva.[4]

Stanovni┼ítvo Mraclina je uglavnom orijentirano prema gradovima (Zagrebu i Velikoj Gorici), a manji dio se bavi poljodjelstvom (uglavnom za vlastite potrebe). Glavne gospodarske grane u naselju su prerada drva, prerada plastike, proizvodnja opeke i gra─Ĺevinskog materijala, trgovina, cvje─çarstvo i dr.

Uglavnom se govori kajkavskim dijalektom iako on pomalo izumire.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[5]

Stari vijek

Mraclina─Źki prostor naseljen je ve─ç u mla─Ĺem kamenom dobu, o ─Źemu svjedo─Źi kameni privjesak s izbu┼íenom rupom te kamena sjekira.

U 4. stolje─çu pr. Kr. na podru─Źje Mraclina dolaze Kelti ili Gali. Lug, lugar i Obdina (dana┼ínji potok) su keltske rije─Źi. ┼Żivjeli su na podru─Źju dana┼ínjeg Ja┼íeva i Golaka (Galaka). Ime mraclinskog polja Podumica je galsko i ozna─Źava polje koje se prostire pod nanosom (dina).

Krajem 2. stolje─ça pr. Kr. vojska Rimske Republike ulazi u mraclina─Źki prostor u ratnom pohodu na Segesticu (Sisak).

Oktavijan, budu─çi rimski car August, oko 35. pr. Kr. prolazi kroz Mraclin u ratnom pohodu na Segesticu. Rimska vojska staru galsku cestu modernizira prema rimskim standardima. Po─Źela je ┼że┼í─ça romanizacija mraclina─Źkog prostora o ─Źemu svjedo─Źi i danas vidljiva centurijacija obradivih povr┼íina na centurije, a svaka centurija je imala 50 hektara zemlje.

Na rimskoj cestovnoj karti nastaloj oko 340. godine ucrtan je starorimski grad Ad Fines na 20 rimskih milja od Sisciae prema zapadu, ┼íto je (29 kilometara i 600 metara). Neki povjesni─Źari smatraju da je to prostor dana┼ínjeg Mraclina. Arheolo┼íkim istra┼żivanjima mogu─çe je na─çi ostatke Ad Finesa u sredi┼ínjem i ju┼żnom Mraclinu. Sredi┼íte Mraclina i danas ima sve karakteristike rimskog planiranja prostora. Ipak, postoji mogu─çnost da ostatci Ad Finesa le┼że i na podru─Źju dana┼ínjeg Gornjeg Hru┼íevca na kojem je otkriveno postojanje ostataka velikoga rimskoga grada na ┼íirokom prostoru ┼íumskog lokaliteta Gradi┼í─çe.

U 3. i 4. stolje─çu iz Sisa─Źke biskupije, poznate po sv. Kvirinu, ┼íiri se kr┼í─çanstvo te se ukorjenjuje u mraclina─Źkom prostoru. Rimska cesta koja je prolazila mraclina─Źkim prostorom smjerom Laze-Kobilnak-Dobla─Ź-Ma─çkovec-Obro┼ż-Podumice-Okuje, pogoduje ┼íirenju kr┼í─çanstva. Prema legendi, sveti Vid, dana┼ínji za┼ítitnik Mraclina, podnio je mu─Źeni┼ítvo za Dioklecijanovih progona kr┼í─çana po─Źetkom 4. stolje─ça.

Kamena sjekira iz mla─Ĺeg kamenog doba prona─Ĺena u Mraclinu.

378. godine Goti pusto┼íe mraclina─Źki rimski prostor. To su u─Źinili i Vizigoti.

Srednji vijek

Dolaskom dvono┼żnih zvijeri Huna u 5. stolje─çu, mraclina─Źki rimski prostor je u sastavu hunske dr┼żave. Stanovni┼ítvo rimskog Ad Finesa (Mraclina) bje┼żi prema Vukomeri─Źkim goricama tra┼że─çi sigurno skloni┼íte.

Krajem 5. stolje─ça germanski vojskovo─Ĺa Odoakar vlada Panonijom, dakle i mraclina─Źkim prostorom. Ubrzo nakon toga Ostrogoti su zavladali Mraclinom, tj. Ad Finesom.

Po─Źetkom 6. stolje─ça mraclina─Źki prostor je u bizantskim rukama.

U 7. stolje─çu dolaze konjani─Źka ratni─Źka plemena Avara i Slavena. Me─Ĺu Slavenima su i hrvatska plemena.

Stvaranjem hrvatskih kne┼żevina ranosrednjovjekovni Mraclin je u sastavu Posavske Hrvatske ─Źije je sredi┼íte Sisak. Frana─Źki povjesni─Źari tu hrvatsku kne┼żevinu nazivaju Panonia Inferior (Donja Panonija).

U ratnom pohodu na Sisak i kneza Ljudevita Posavskoga frana─Źka vojska prolazi dvadesetih godina 9. stolje─ça kroz Mraclin.

Slomom Ljudevita Posavskog Mraclin ulazi u sastav frana─Źke dr┼żave.

Ujedinjenjem Hrvatske za vrijeme kralja Tomislava (910.928.) Mraclin je u sastavu Hrvatskog kraljevstva.

Dolaskom ma─Ĺarske dinastije Arpadovi─ça 1102. godine mraclina─Źki prostor je dio hrvatsko-ugarske dr┼żave.

u 12. stolje─çu spominje se Dobla─Źko polje. To je prvo poznato mraclinsko polje. Vlasnik Dobla─Źa (ma─Ĺarski: Doblachmezew) bio je prvi poznati Mraclin─Źanin Djed Dobla─Źki. Dobla─Źko polje i njegov vlasnik Djed Dobla─Źki su nedvojbeni dokaz da Mraclin postoji ve─ç u 12. stolje─çu. Potomci Djeda Dobla─Źkog su su Stanislav i Vratislav (Stani┼íko i Vrati┼íko). To su prva poznata mraclina─Źka imena.

Dobla─Źki Mraclin je gra─Ĺen od hrastovih oblica. Nalazi se u Zagreba─Źkom polju pod vla┼í─çu Zagreba─Źke biskupije kojoj rod Dobla─Źkih daje odre─Ĺenja davanja u naturi.

Gospodarstvo dobla─Źkog Mraclina temelji se na poljodjelstvu, govedarstvu i svinjogojstvu.

1249. godine u povelji slavonskog bana Stjepana spominje se terra Mrascin ili ÔÇ×zemlja MraclinÔÇť. Smatra se da je taj naziv nastao od imena Martin ili Marcel (Martinus, Marcellus). Mo┼żda je to bio posjed kakvog Martina ili Marcela, ili je opet neko─ç tamo bila crkva posve─çena jednome od ovih svetaca. Od imena zemlje Mrascin izvedeno je dana┼ínje ime Mrac(l)in.

Nema dvojbe, da nije ve─ç u 13. stolje─çu Mraclin bio odve─çe turopoljsko naselje. Iz jedne povelje napisane 1360. godine doznajemo da je predak Mraclin─Źana bio Stani┼íko, sin Vrati┼íka i njegovi ro─Ĺaci. Ovaj se prvi put spominje 1258. godine.

1255. godine se u povelji bana Stjepana spominje aqua Obdina ili potok Obdina. Obdina je keltska rije─Ź koja ozna─Źava vodu ┼íto te─çe niz brijeg ili nanos.

1268. godine je Bela, sin hrvatsko – ugarskog kralja Bele IV. Arpadovi─ça, kaznio mraclina─Źkog plemenita┼ía Stanislava Dobla─Źkoga da nosi drva zagreba─Źkoj gospodi. Stanislav se nije najbolje sna┼íao u politi─Źkim igrama na ugarskom dvoru jer je stao na stranu gubitnika Stjepana V. Arpadovi─ça.

1271. godine kralj Stjepan V. Arpadovi─ç osloba─Ĺa Stanislava (Stani┼íka) Dobla─Źkoga drvono┼íenja zagreba─Źkome gradu. Kaptolu i biskupu Tomi daje desetinu svinja. Dobla─Źki ne idu na tlaku i imaju svoje Dobla─Źko polje, ┼íto im garantira slobodu.

1360. godine ┼żelinski (Sellin) ka┼ítelan poku┼íava prigrabiti mraclina─Źku zemlju i pokmetiti Mraclin─Źane tvrde─çi da nisu plemi─çi.

Dominus De Medwe (gospodar Medvedgrada) Juraj Brandebur┼íki i njegov kapetan Benedikt Sthooz (┼átos) plja─Źkaju Mraclin (Mrachlin) i odnose vino, ┼żitarice, volove i svinje. Volovi slu┼że za vu─Źu i oranje.

Novi vijek

16. stolje─çe

Podupiratelj mraclina─Źkog plemi─çkog sitni┼ía, mladi i golobradi hrvatsko – ugarski kralj Ludovik II. Jagelovi─ç osloba─Ĺa 4. prosinca 1524. godine Mraclince od davanja da─ça.

Stvari su se ubrzo promijenile na lo┼íije, a to su bitno osjetili nobiles de Mrachlin (plemi─çi Mraclina). 1526. godine kada je na Moha─Źu poginuo (utopio se) njihov podupiratelj Ludovik II. Jagelovi─ç. Ivan Karlovi─ç Krbavski, novi vlasnik Medvedgrada vra─ça stare da─çe: voj┼í─Źinu, ban┼í─Źinu i desetinu svinja.

Mraclina─Źki plemi─çi pripadaju najni┼żem obliku nobiliteta koji se ne temelji na gospodarskoj tj. posjedovnoj zemlji┼ínoj mo─çi ve─ç na kraljevskoj odluci da su slobodni u nekim segmentima feudalnog dru┼ítvenog ustrojstva.

1546. godine Mraclin─Źani dobivaju suprotiva sebe novog mo─çnika i magnata, hrvatskog bana Nikolu ┼áubi─ça Zrinskog. On ─çe poku┼íati pokmetiti Mraclin─Źane. Zrinski plja─Źka klijeti, otima krave, volove, konje, svinje i ┼żitarice. Do danas su ti njegovi postupci ostali nerazja┼ínjeni. To je radio vjerojatno zbog osobnih interesa te dokazivanja mo─çi i vlasti. Oplja─Źkana dobra koristio je i za obranu Hrvatske od Turaka.

Valvasorov prikaz bitke kod Siska iz 1689. godine. Zahvaljuju─çi toj bitci Mraclin je (kao i veliki dio Hrvatske) obranjen od Turaka.

1550. godine Mraclin─Źani su oru┼żjem otjerali Zrinskoga.

1553. godine Nikola ┼áubi─ç Zrinski Mraclinu i ostalim turopoljskim plemi─çima opra┼íta da─çe. ┼Żestoki sukob s Turopoljcima dakle i Mraclin─Źanima je jednostavno napustio jer se morao usredoto─Źiti na glavni problem – Turke koji su zaprijetili njegovim posjedima i Hrvatskoj.

Nobiles de Mrachlin se gr─Źevito bore za o─Źuvanje feudalnog poretka. Stoga su 1573. godine sudjelovali u gu┼íenju Selja─Źke bune Ambroza (Matije) Gubca boje─çi se ukidanja pravnih razlika na socijalnom planu jer bi izgubili svoje privilegije. To im se ipak dogodilo 1848. godine.

Po─Źetkom 16. stolje─ça nastaju problemi s Vukovinom. Posjed Vukovinu dr┼że Alapi─çi kao i okolna kmetska sela: Okuje, Bunu i Obre┼ż (danas dio Mraclina). 1538. godine oni ┼żele prisvojiti mraclina─Źku zemlju. U tome ih je podr┼żavao ro─Ĺak Zrinski.

27. rujna 1592. godine Mraclin je do┼żivio ali i pre┼żivio naj┼że┼í─çu tursku provalu. Plja─Źka┼íki odredi (akind┼żije) Hasan – pa┼íe Predojevi─ça pretvorili su Mraclin u zgari┼íte. Ipak, selo nije zatrijelo jer su ga Mraclin─Źani vrlo brzo obnovili.

1592. godine su Turci razorili vukovinsku tvr─Ĺavu jer je bila slabih obrambenih mogu─çnosti. Tvr─Ĺava ┼Żelin (Sellin) je opstala.

Turopolje ne─çe spasiti ni dvorac Lukavec ni Medvedgard ve─ç Karlovac i ┼Żelin iz kojeg je u ranu zoru 22. lipnja 1593. godine krenuo prema Sisku ban Toma Erdody.

22. lipnja 1593. Turopolje je odahnulo. Toma Erdody pobje─Ĺuje Turke u Bitci kod Siska. Tako je mraclinska molitva┬á: da bi na┼íi moguti (mitska bi─ça velike mo─çi) bili jak┼íi nek turski, postala stvarnost.

Od svih hrvatskih krajeva Turci u 16. stolje─çu naj┼że┼í─çe napadaju Turopolje.

18. stolje─çe

Grb Plemenite op─Źine turopoljske

U sedmogodi┼ínjem ratu (1756.1763.) 16 mraclina─Źkih mentena┼ía ratuje za interese kraljice Marije Terezije protiv pruskoga kralja Fridrika II. U bitkama kod Hochkircha 1758. godine u Saskoj te 1760. godine kod Legnitze u ┼áleskoj vojska Marije Terezije je pora┼żena. Mraclina─Źke kosti ostale su na bojnom polju Njema─Źke i Poljske.

1743. godine u Mraclinu se koriste srebrnjaci s likom Marije Terezije, a 1787. godine srebrne kovanice s likom Josipa II.

1785. godine Josip II. ukida kmetstvo. Mraclina─Źko sitno plemstvo je ogor─Źeno jer su njihovi malobrojni kmetovi postali slobodni. Zato ne vole Josipa II. te se orijentiraju na Ugarsku i ─Źine veliku pogre┼íku jer utr─Źavaju u veliku Ma─Ĺarsku.

19. stolje─çe

1809. francuska vlast ulazi u Mraclin. Mraclin─Źani ne vole Francuze jer ukidaju plemi─çke privilegije.

1816. godine glad u Mraclinu. U srpnju i kolovozu padao je snijeg. Pojavljuje se kuga i kolera. Siva pra┼íina je uni┼ítila urod zbog erupcije vulkana u ju┼żnoj Aziji.

Oko 1840. godine u Lazima lon─Źar Nunkovi─ç proizvodi raznolike kerami─Źke i porculanske predmete za ku─çnu uporabu te velike kerami─Źke posude za ─Źuvanje ┼żita i pe─Źenje mesa.

Ime Mraclina je ma─Ĺarizirano u Mraclynye.

┼áestorica Mraclinaca prisiljena su ratovati 1848. godine u ma─Ĺarskim konvendima (domobranima) protiv Jela─Źi─ça: Janko Crni─ç, Lacko Koos (pre┼żivio je ma─Ĺarsko – hrvatski sukob, ro─Ĺen 1821. godine), Mi┼íko Kova─Źi─ç (pre┼żivio, ro─Ĺen 1830., Tomo Kova─Źi─ç, Josip Kri┼żani─ç (pre┼żivio sukob, ro─Ĺen 1827.) i Mijo Kova─Źi─ç. Stjepan Koos je bio poznati politi─Źki emigrant u Ma─Ĺarskoj. U 20. stolje─çu Ma─Ĺarska ─çe opet primiti hrvatske politi─Źke emigrante na Janka Pusti.

1848. godine mogut Hrvatskog narodnog preporoda Josip Jela─Źi─ç pobje─Ĺuje cara svih turopoljskih kossuthovskih velikoma─Ĺarskih dou┼ínika Antuna Danijela Jozipovi─ça. Habsbur┼íka monarhija utemeljuje novi dru┼ítveni poredak koji se temelji na gra─Ĺaninu koji pla─ça porez i financira dr┼żavu. Vrijeme plemi─çkih privilegija oti┼ílo je u nepovrat.

1848. godine se u ┼żupnom dvoru u Starom ─îi─Źu obrazuje prvi poznati mraclina─Źki u─Źenik Franjo Crni─ç Precektor. U─Źitelj mu je kapelan J. Cerovski.

1852. godine je po─Źeo raspad zadruga u Mraclinu. Te godine je Be─Ź uveo gra─Ĺanski zakonik koji je ozakonio jednakost svih gra─Ĺana i privatno vlasni┼ítvo s nakanom da gra─Ĺani financiraju dr┼żavu. Raspadom zadruge svaka obitelj pla─ça porez.

Jela─Źi─ç je zabranio podjelu zadru┼żne imovine jer se bojao nezaposlenosti i gladi (kao 1816. godine). Zadruge su se ipak potajno podijelile pa je Mraclin dobio mno┼ítvo Kova─Źi─ça, Galekovi─ça, Cvjetni─ça, Kosa, Kri┼żani─ça (najstarije plemstvo i prezime), Crni─ça, ┼átubana, ─îun─Źi─ça, Matanovi─ça itd. Da bi se razlikovali stvoreni su nadimci (┼ípicnameti).

Mraclinci su u 19. stolje─çu izme─Ĺu ostalog pla─çali porez i na pe─Źenje (destilaciju) rakije.

Sve─çenici su smatrali da im je bilo lak┼íe kad su Mraclin─Źani ┼żivjeli u zadrugama.

1857. Mraclinci su gra─Ĺani i du┼żni su pla─çati prirez za rat.

P┼íenica, ra┼ż, je─Źam, zob te od 1851. godine pove─çana proizvodnja kukuruza, bile su glavne poljodjelske kulture u selu. Krumpir se upotrebljava u malim koli─Źinama. Prosena i zobena ka┼ía je hrana siroma┼ínih, a p┼íenica imu─çnijih. Kravlje mlijeko je nezamjenjivo u prehrani.

1857. godine je u porastu uzgoj svinja. Konj jo┼í uvijek nije bio glavna vu─Źna i radna ┼żivotinja ve─ç volovi i krave.

1860. godine glad u Mraclinu i Zagreba─Źkoj ┼żupaniji. Dr┼żava je odobrila zajam za gladne na ┼íestogodi┼ínju otplatu. Nakon ┼żetve glad je jenjavala.

U rije─Źniku i govoru Mraclinaca koristi se puno rije─Źi iz njema─Źkog jezika: cuk, ┼ítrik, ┼ítreka, ┼ítrof, ┼ípicname – t, cajt, cajtungi, curik itd.

1851. godine u Mraclinu ┼żivi 593 austrijskih podanika, a 1866. godine njih ─Źak 625. Do kraja stolje─ça Mraclin postaje najmnogoljudnije selo u Turopolju.

Financi hodaju Mraclinom ne bi li prona┼íli posa─Ĺeni duhan (mraclina─Źki bagu┼í). Tko je ┼żelio pu┼íiti, trebao je i kupiti duhan te tako financirati dr┼żavu.

Mraclin je u nadle┼żnosti ┼íefa zagreba─Źke policije Eduarda ┼áadeka. Odlukom tada┼ínjeg Ministarstva pravosu─Ĺa policijski dou┼ínik (zada─ça mu je bila ┼ípijunirati biv┼íe plemi─çe) ostaje anoniman. Du┼żnost je policijskog povjerenika prijaviti one Mraclin─Źane koji i dalje misle o plemi─çkim vremenima, nose zelenu odje─çu atilu ili odjevaju plavi (modri) prsluk (zobun) kao simbol plemi─çkih vremena, ili promrmljaju: Eljen Kossuth! (┼Żivio Ko┼íut!).

Nezahvalni Mraclinci ─Źastili su cara, Josipa Jela─Źi─ça i policijske dou┼ínike raznim kletvama i pogrdnim povicima. Zlo─çeste i kletvi sklone batinala je ┼żandarmerija.

Od 1851. godine Mraclin─Źani pla─çaju ove poreze: zemljarinu, ku─çarinu i glavarinu (za svakog ─Źlana obitelji starijeg od 16 godina). Ljubitelji alkohola pla─çaju poreze na vino, pivo i rakiju. Za ovisnike o nikotinu tu je bio porez na duhan. Jo┼í neki porezi koji su gotovo izludili Mraclince: biljegovina, cestarina, mostarina, skelarina, maltarina te namet na izravni porez – prirez.

1850. godine ljubitelji rakije su ┼íokirani: uvodi se porez na pe─Źenje iste. Bilo je potrebno prijaviti kada netko ┼żeli pe─çi rakiju kako bi financi nadzirali pe─Źenje i naplatili potro┼íarinu.

To su bile jedne od najte┼żih godina za Mraclin─Źane ikada, a sve se svodilo na tri rije─Źi: tlaka, porez, car!

1851. godine selo Obro┼ż postaje sastavni dio Mraclina.

31. kolovoza 1862. godine kroz Mraclin je pro┼íla prva parna lokomotiva. Za povratnu kartu Mraclin-Zagreb trebao je te┼żak raditi 6 dana a radnik 2 dana.

Jedan od o─Źuvanih starih mraclina─Źkih ─Źardaka. ─îardaci su postali za┼ítitini znak naselja.

1855. godine car Franjo Josip dopu┼íta gradnju ┼żeljezni─Źke pruge do Siska jer je to zahtijevalo vojno zapovjedni┼ítvo.

U svibnju 1862. godine radovi na prugi Zagreb – Sisak su ote┼żani i nesigurni jer Mraclin─Źani ometaju radnike, ru┼íe objekte i uni┼ítavaju instrumente. Stanovnici sela nisu bili protiv ┼żeljeznice ve─ç protiv izvla┼ítenja vlasni┼ítva i ometanja posjeda. Oduzimano im je zemlji┼íte uz vrlo slabu naknadu. Interveniraju carevi oru┼żnici, a naro─Źito protiv zadruge Crni─ça.

4. rujna 1862. godine prvi vlak iz Zagreba za Sisak pro┼íao je kroz Mraclin (lokomotiva i dva vagona). Bila je to probna vo┼żnja.

1. listopada 1862. godine uspostavljen je stalni teretni i putni─Źki promet. Tako je Mraclin dobio vezu sa svijetom. Za povratnu kartu Mraclin – Zagreb trebao je te┼żak raditi 6 dana, a radnik 2 dana. Za tre─çi razred u vlaku trebalo je platiti oko 100 dana┼ínjih kuna (75 gro┼ía).

Ma─Ĺari ma─Ĺariziraju ┼żeljeznicu te ona postaje Magyar Allamvasut – Ma─Ĺarske dr┼żavne ┼żeljeznice. Ma─Ĺari kr┼íe nagodbu, a Mraclin─Źani zbog neznanja ma─Ĺarskog jezika putuju do Lekenika.

1857. godine mraclina─Źki u─Źenici pje┼ía─Źe u ┼íkolu u Vukovinu. ┼ákola u Vukovini je bila pu─Źka trivijalka skromnih zahtjeva. Imala je konfesionalni karakter jer su u─Źenici katolici.

1875. godine modernizator i reformator Hrvatske ban Ivan Ma┼żurani─ç izvr┼íio je reformu pu─Źkog ┼íkolstva. Njegov ┼íkolski zakon opismeniti ─çe generacije Mraclin─Źana odgajanih u katoli─Źkom ─çudore─Ĺu. U─Źitelj je stru─Źni ravnatelj, a ┼żupnik vjerou─Źitelj jer je vjeronauk obavezan za svu djecu. U─Źitelj je iste vjere kao i u─Źenici, dakle rimokatolik.

┼ákolovanje je obavezno za djecu svih stali┼íah ako selo ima 40 dje─Źaka i djevoj─Źica ┼íkolskih obveznika. Mraclin ispunjava zakonske uvjete ali nema ┼íkole. Op─çinska blagajna je ko─Źnica u tome.

15. kolovoza 1888. godine na Veliku Gospu,utemeljeno je u Op─çinskoj hi┼żi u Mraclinu Dobrovoljno vatrogasno dru┼ítvo Mraclin po sljede─çim utemeljiteljima: Franjo Crni─ç Preceptor (Precektor), Stjepan Galekovi─ç Gospon (zapovjednik), Janko Galekovi─ç (zamjenik), Janko Cvetni─ç Jan─Źetov (penja─Źki vo─Ĺa), Mijo Kos Mi┼íkecov (┼ítrcaljski vo─Ĺa), Lacko Kova─Źi─ç (rizni─Źar) i Stjepan Galekovi─ç Stari Pepi─ç (blagajnik). Po─Źelo je doba vatrogastva u selu.

1889. godine mraclinski vatrogasci kupuju ru─Źnu ┼ítcaljku ─Źime mokrokrpno i kantarsko vatrogastvo odlazi u povijest. Ta ┼ítrcaljka danas ima vrlo veliku nov─Źanu i kulturnu vrijednost. Ona je neprocijenjivi dokaz mraclinske vatrogasne kulture te ga danas DVD ne ┼żeli prodati.

1890. godine je zemaljska vlada u Zagrebu odobrila pravila društva.

1895. izgra─Ĺena je crkva sv. Vida, za┼ítitnika Mraclina. Prilikom kopanja temelja prona─Ĺena je velika lubanja.

Najnovije doba

20. stolje─çe

Razglednica iz Mraclina, po─Źetak 20. stolje─ça

1906. godine na gospodarskoj izlo┼żbi u Be─Źu bra─ça Galekovi─ç, Stjepan i Franjo, su svijetu Austro – Ugarske monarhije prezentirali najunosniji proizvod svinje doma─çe pasmine i visoke kakvo─çe kojom su osvojili tr┼żi┼íte i nagrade. Po┼żnjeli su uspjeh i priznanje u obliku srebrnog pehara. Te iste godine bra─ça su osvojila zagreba─Źko tr┼żi┼íte jer su na Hrvatsko – slavonskoj zemaljskoj gospodarskoj izlo┼żbi u Zagrebu dobili nova priznanja: srebrnu kolajnu i diplomu. Tako je mraclinsko svinjogojstvo postalo tr┼żi┼íno poznato i priznato.

1908. otvorena je prva ┼íkola u Op─çinskoj hi┼żi. U─Źiteljica Anka Vrban─Źi─ç je prva misionarka mraclina─Źke prosvjete. Nakon ─Źetiri misionarskog prosvje─çivanja, zdu┼íno pomagana od kova─Źa Vukovi─ça i mraclinskih konja, odlazi iz misijske postaje. Ankica je posijala sjeme iz kojeg ─çe izrasti puno intelektualaca. Vremena ni┼íta bez motike i pleti kotec ko i otec polako ali sigurno odlaze u nepovrat.

1911. izgra─Ĺeno je vatrogasno spremi┼íte u blizini nekada┼ínje mo─Źvare Krke koja se nalazila u samom centru sela. Danas je spremi┼íte skladi┼íte Mercatora.

Zbog te┼íkih ┼żivotnih prilika za vrijeme Austro – Ugarske monarhije uo─Źi Prvog svjetskog rata mnogi Mraclin─Źani odlaze u SAD, zemlju snova. Poma─Ĺarena Hrvatska, visoki porezi, sitno selja─Źko nemo─çno i tradicionalno gospodarstvo uzrokuju odlazak. Ameri─Źki kapital ih je primao jer su bili jeftina radna snaga. Iz tradicionalnog poljodjelstva sko─Źili su u industrijsko dru┼ítvo. Mnogima je Kip slobode postaogrobnicom.

1913. godine Austro-Americana linija iz Zagreba otprema putnike za New York i Philadelphiju svakog ─Źetvrtka, subote i ponedjeljka. Tom linijom oti┼íao je Lacko ┼átuban i dvije Lazin─Źice: Barbara i Jutka Kri┼żani─ç.

1914. godine mraclina─Źki domobrani trpe i ginu na boji┼ítima Prvog svjetskog rata za interse Austro – Ugarske. Mirni, pitomi i siroma┼íni poljodjelci neupu─çeni u svjetsku politiku ba─Źeni su u rovove i bespu─ça isto─Źnog ruskog fronta. Domobran Nikola ┼átuban Mikek umro je poko┼íen tifusom u ruskom zarobljeni┼ítvu. Njegovo tijelo, polo┼żeno u jamu s vodom, prona┼íli su domobrani iz Odre. Ruska bespu─ça pre┼żivjeli su: Mijo Matanovi─ç Brucin, Nikola Kova─Źi─ç ─Éurin, Antun Galekovi─ç Antonek (predsjednik vatrogasaca) i Stjepan Crni─ç ┼átefan (tako─Ĺer predsjednik vatrogasaca). Antonek je u zarobljeni┼ítvu prevozio ┼żito i radio na imanju nekog plemi─ça. Kad su 1917. godine na vlast do┼íli bolj┼íevici┼żil se gladi i strojnoga ulja“.

1922. godine je u─Źiteljica Marija Grandovec osnovala ┼żenski pjeva─Źki zbor. Probe su se odr┼żavale u staroj ┼íkoli u Op─çinskoj hi┼żi.

1923. godine u─Źitelj Stjepan Majsec vje┼żba mraclina─Źke pjeva─Źe te stvara mje┼íoviti zbor koji ima probe u novoj (dana┼ínjoj) ┼íkoli. Zbor je nazvan “Vjen─Źi─ç”, a to ime mu je dao onda┼ínji ┼żupnik Karlo Vidmar. Kao prva narodna pjesma uvje┼żbana je “Zeleni se gaj”.

1923. izgra─Ĺena je nova (dana┼ínja) ┼íkola nazvana Bijelim labudom.

1923. godine proslavljena je 35. obljetnica DVD-a Mraclin. Zastavu je nosila (kumovala) Marija Minka Lu─Źi─ç, ┼żena turopoljskog ┼żupana.

1925. godine dru┼ítvo “Vjen─Źi─ç” nastupa ispred vatrogasnoga spremi┼íta na proslavi tisu─çite godi┼ínjice Hrvatskog kraljevstva.

4. travnja 1927. godine vo─Ĺa hrvatskog nacionalnog pokreta Stjepan Radi─ç je na sjednici Oblasne skup┼ítine Zagreba─Źke odobrio asanaciju mraclina─Źkog prostora.

20. lipnja 1928. godine u Beogradu je smrtno ranjen miljenik mraclina─Źke svjetine Stjepan Radi─ç. Mraclin─Źani su ogor─Źeni i tu┼żni. U kolovozu Radi─ç umire. Novi vo─Ĺa HSS-a je Vladko Ma─Źek. Mraclin ostaje vjeran i odan Radi─çu i Ma─Źeku.

Ga─çari” (ma─Źekovci) su jedina politi─Źka i narodna mo─ç sela. Vode ih Josip Galekovi─ç O┼ża Na─Źelnikov i Josip Galekovi─ç Bu┼íev─Źi─çin koji dobro govori esperanto.

Crkva sv.Vida u Mraclinu

5. lipnja 1932. godine utemeljeno je ┼áportsko dru┼ítvoÔÇ× Jela─Źi─çÔÇť Mraclina i Vukovine, dana┼ínji Nogometni klub Mraclin. Pokreta─Ź osnivanja bio je blagajnik vukovinske op─çine Bolto Matkovi─ç. U Jela─Źi─çu igraju prvi mraclina─Źki nogometa┼íi: Drago Crni─ç, Juraj Galekovi─ç Du┼íekov i Vjekoslav Galekovi─ç Pepekov. Po─Źelo je inkubalno razdoblje mraclina─Źkog nogometa. Igrali┼íte je u Gajicama, izme─Ĺu Mraclina i Vukovine. Dragutin Galekovi─ç Na─Źelnikov je bio podupiraju─çi ─Źlan.

1932. godine u politi─Źku emigraciju odlazi Franjo Kos Talijan. Tek mu je 18 godina. Odlazi k liparima u Italiju.

1933. godine asanator Drago Chloupek u Mraclinu snima dokumentarni film. Ne─Źijom inicijativom je dospio na Drugi me─Ĺunarodni festival etnografskih i socijalnih filmova u prosincu 1960. gdje je pod talijanskim naslovom “Grandi famiglie croate” izazvalo svojevrsnu senzaciju na festivalu i zasjenilo nove filmove snimljene tada superiornom tehnikom pod vodstvom svjetski poznatih autora. Filmu je dodijeljena najve─ça nagrada festivala, a me─Ĺu onima koji su dobili sporedne nagrade bila su i takva imena kao poznati dokumentarist Vittorio de Sea i glasoviti Roberto Roselini.

1934. godine Drago Chloupek osnovao je mu┼íki pjeva─Źki zbor. Predsjednik je bio Josip Galekovi─ç Bu┼íev─Źi─çin.

1935. godine Mraclin─Źani su osnovali svoj ┼áportski klub Radi─ç. Predsjednik je bio Drago Kos ─îik, a blagajnik Drago Crni─ç. Radi─çevci igraju na Gosponovom igrali┼ítu smje┼ítenom uz potok Obdinu i prugu. Poslije rata otvorena je po┼íta.

1937. godine odigrala se jo┼í jedna tu─Źnjava (“boj”) za ┼Żivice (polje izme─Ĺu Mraclina i Bu┼íevca). Mraclin─Źani i Bu┼íev─Źani su se ┼żestoko potukli za taj komad zemlje. Kako je rekla jedna gospo─Ĺa iz Mraclina:

Wikicitati ÔÇ×To vam se onda sve skupilo i z lopatama i z roglami dr─Źalo na cestu i tam se tuklo i svadiloÔÇŁ

(ÔÇĽ)

1938. godine iz emigracije (Italije) se vra─ça Franjo Kos Talijan na temelju sporazuma Kraljevine Jugoslavije i Mussolinija. Netko poku┼íava likvidirati Kosa, no on je brz na pi┼ítolju i jednog napada─Źa ranjava.

1938. godine Mraclinom hara u epidemijskim razmjerima nepoznata bolest konja. Oboljelo je oko 200 plemenitih ┼żivotinja, a 20 ih je uginulo. O bolesti je pisao akademik Slavko Cvetni─ç. Do danas uzro─Źnik bolesti ostao je nepoznat! Tajna jo┼í uvijek traje. Tko ─çe je odgonetnuti, pitaju se mnogi?

8. prosinca 1938. osnovano je Hrvatsko selja─Źko pjeva─Źko dru┼ítvo “Kopa─Ź”. Predsjednik je Josip Cvetni─ç ─Éi─Ĺek. On je 1945. godine postao tragi─Źna figura mraclina─Źke povijesti. Zauvijek je ostao na tragi─Źnom putu nade – Bleiburgu.

Drugi svjetski rat

26. kolovoza 1939. godine ga─çari su presretni. Ma─Źek je stvorio Banovinu Hrvatsku. No, sre─ça je kratkotrajna jer je ve─ç 1. rujna po─Źeo Drugi svjetski rat koji ─çe Banovinu progutati. Kos je bio ┼żestoki protivnik Banovine Hrvatske.

Poznati mraclina─Źki ga─çari (ma─Źekovci) uo─Źi II. svjetskog rata bili su: Josip Glekovi─ç Na─Źelnikov, Franjo Galekovi─ç Pepi─Źov, Nikola Kova─Źi─ç Maleni, Franjo ┼átuban Pujcek, Janko Cvetni─ç Pavlinov, Stjepan Galekovi─ç Bekrija, Cvetni─ç Sinko, Matija Stip─Źi─ç Babi─Źin, Matija Cvetni─ç Lukanov, Franjo Cvetni─ç Mamulin, Josip Cvetni─ç Gango, Nikola Kova─Źi─ç Rackov, Lacko Galekovi─ç Bokotov, Stjepan Galekovi─ç Pepec.

U rujnu 1940. godine u ku─çi Nikole Paripovi─ça odr┼żan je tajni sastanak malobrojnih ljubitelja bolj┼íevi─Źkih ideja. Do ku─çe Nikole Paripovi─ça je “bunker”. To su ostaci neizgra─Ĺene mljekare.

1941. godine se Mraclin raskolio na tri dijela: ga─çare, lipare, i hazjajine.[nedostaje izvor]

10. travnja 1941. godine austro-ugarski domobranski ─Źasnik Slavko Kvaternik je proglasio NDH. Mraclina─Źki malobrojni lipari i njihov vo─Ĺa Kos Talijan su zadovoljni. Ga─çari se boje jer ih lipari ne podnose. Stoga odlaze u pasivnost, a njihov vo─Ĺa Ma─Źek u koncentracijski logor Jasenovac. Ljubitelji Hazjajina se potajno pripravljaju za obra─Źun s liparima. Po danu Mraclinom gazduju lipari, a no─çu gospodari Vukomeri─Źkih gorica. Oru┼żjem kucaju po prozorima i tra┼że bra┼íno, mast, sol i ostale namirnice. Robu treba odnjeti Nikoli Paripovi─çu odakle se prevozi u Gorice. Miroljubivi Mraclin─Źani govore:

Wikicitati ÔÇ×Banda bandu bije, a seljaka obadvijeÔÇŁ

(ÔÇĽ)

Podjela NDH na ┼żupe, prije pada Italije

U toku Drugog svjetskog rata u selu djeluje tajna bolj┼íevi─Źka organizacija “PPK” (Protiv pete kolone).[nedostaje izvor] Pripadnici PPK-a su “pepekovci”. Jedan je Mraclin─Źanin imao nadimak – Pepekovec. Ana ┼átuban Stip─Źi─ç ─çe osjetiti pepekova─Źku strast za ubijanjem civila. Ivan Cvetni─ç Bari─Źin tako─Ĺer. Svjedoci ka┼żu da si je sam morao iskopati grob.

27. rujna 1943. godine pozaspali Mraclin je u 23 sata probudila eksplozija. Partizanski mineri su minirali pru┼żni most iznad potoka Obdine kod ku─çe obitelji Rogina. Nai┼íao je njema─Źki oklopni vlak i mina je eksplodirala, a Nijemci su iz vlaka osvijetlili prve ku─çe i ┼żestoko zapucali. Civili Ferda i Pavel Kos su ubijeni. To je ratni zlo─Źin. Mnogi su se pitali za┼íto je mina podmetnuta?
29. rujna 1943. Mraclin─Źani ─çe dobiti odgovor na postavljeno pitanje. Toga dana Nijemci su opkolili selo. Pod prijetnjom oru┼żja mje┼ítane su skup─Źali oko crkve svetoga Vida, uperiv┼íi u njih ┼ámajsere. Na temelju popisa odvode desetak Mraclin─Źana u konc-logor u Austriju. Premda su u rukama dr┼żali ┼íefa bolj┼íevika, nisu ga odveli sa sobom. U popodnevnim satima mje┼ítani su pu┼íteni u oplja─Źkane domove.

Uo─Źi Bo┼żi─ça 1943. godine u Mraclin su ujahali Kozaci. Porazmjestili su se po ku─çama, ┼ítagljima i u Zgradi. Ka┼żu da se bore protiv komunizma i Staljina, a za Carsku Rusiju. Pri─Źaju o bolj┼íevi─Źkom teroru i o gladi u SSSR-u. Svjestan da mu se bli┼żi kraj, Kozak Ivan je jednom Mraclin─Źanu rekao┬á:

Wikicitati ÔÇ×Stari, budu nas zapucaliÔÇŁ

(ÔÇĽ)

Tako je i bilo. Dio ih je zaglavio oko Bleiburga, a ostali su isporu─Źeni Staljinu u sigurnu smrt. Nekoliko Kozaka je zakopano iza raspela na ulazu u selo.

Na samu Novu godinu 1944. kod pru┼żnog prijelaza vise ┼żrtve njema─Źko-koza─Źkog terora.

7. svibnja 1945. godine u prijepodnevnim satima u Mraclin ulaze partizani koje vodi Zagrep─Źanin iz Trnja Stjepan Cerjan Puba. U ranim poslijepodnevnim satima iz pravca Gorice izvr┼íen je njema─Źko-liparski[tko su ovi?] protuudar. Vode se uli─Źne borbe. Stjepan Cerjan je ranjen kod vatrogasnog spremi┼íta. Mraclin─Źani su u skloni┼ítima i podrumu Stanka Galekovi─ça. Njema─Źki tenk uni┼ítava ┼żeljezni─Źku prugu. Na kraju pobje─Ĺuju Pubini de─Źki, a njema─Źko-liparski ostaci se povla─Źe prema Gorici.

Juna┼ítvo vatrogasca Josipa Galekovi─ça Du┼íeka. Za vrijeme uli─Źnih borbi planulo je vatrogasno spremi┼íte. Du┼íek utr─Źava u goru─çu zgradu i izvla─Źi vatrogasnu imovinu. Odlikovan je kolajnom.

Druga Jugoslavija

Poslije rata otvorena je po┼íta. Po┼ítarica je Ana Cvetni─ç, a po┼ítar Edo iz Ku─Źa. Po┼íta sti┼że vlakom iz Zagreba.

Mijo, poznati ─Źlan Udbe, uhi─çuje po Mraclinu. Gestapovskim metodama psihoterora preodgaja na bu┼íevskom gmanju civila Josipa Galekovi─ça O┼żu Na─Źelnikovoga i Franju Cvetni─ça Esperanta.

U ljeti 1945. godine nogometne strasti najavljuju normalizaciju ┼żivljenja. U organizaciji Dragutina Kosa ─îika odigrana je u susjednom Bu┼íevcu prva poslijeratna nogometna utakmica. Bu┼íevec – Mraclin 5:2.

15. listopada 1946. godine Mraclin─Źanima su odre─Ĺena porezna zadu┼żenja od poljoprivrede. Tko ne mo┼że platiti poreznici mu otimaju “bok─Źiju”┬á: krave, krevete, ormare…

1947. Mraclin je elektrificiran. Lu─Źi, lojanice, svije─çe i ostalo kao ┼íto je petrolejska svjetiljka postale su pro┼ílost.

1947. godine Mraclin─Źani se jo┼í uvijek bave tradicionalnim poljodjelstvom, govedarstvom, konjogojstvom, svinjogojstvom i peradarstvom.

1954. godine jazzisti Vladimira Galekovi─ça Gaje osvajaju mraclina─Źku glazbenu pozornicu. Tako je legendarni tambura┼íki zbor Cicibani dobio konkurenciju.

Sve vi┼íe Mraclinaca svakodnevno vlakom putuje u zagreba─Źke ┼íkole. Tih godina Mraclin ima vi┼íe ┼íkolaraca nego cijeli velikogori─Źki kraj.

1950. godine kupljena je za narodne no┼ínje razglasna stanica koja je informirala i zabavljala Mraclin─Źane. Tehnika i oprema “Radio Mraclina” bila je smje┼ítena u Zgradi.

20. srpnja 1952. godine osnovano je kulturno-prosvjetno dru┼ítvo Ivan Goran Kova─Źi─ç, danas KUD “Du─Źec” Mraclin.

Stara zgrada, nekadašnje kulturno i društveno središte Mraclina.

20. srpnja 1952. godine na inicijativu nekih studenata, u─Źenika gimnazije i seoske mlade┼żi osnovano je kulturno – prosvjetno dru┼ítvo Ivan Goran Kova─Źi─ç. Privremeni predsjednik je Antun Galekovi─ç Pepi─Źov, student tehnike. Dru┼ítvo odr┼żava predavanja za javnost.

1955. godine otvorena je knji┼żnica u op─çinskoj hi┼żi. Knji┼żni─Źar je u─Źitelj Franjo Jurdana. ─îitateljima je na raspolaganju 279 knjiga.

1956. godine je osnovan ┼áahovski klub Mraclin. ┼áahisti su vje┼żbali u Op─çinskoj hi┼żi. Jedan od najpoznatijih me─Źeva: Gligori─ç – Gajo zavr┼íio je remijem!

Tih godina u Mraclinu djeluje Poljoprivredna zadruga (u Kuli) ┼íefa Nikole Bartolina. Zadruga je bila prvi sponzor knji┼żnice.

1955. godine studenti osnivaju odbojkaški klub. Igralište je bilo u Škarpi, kod Lesingerice te kod škole.

1958. godine je Stjepan Galekovi─ç Juriga nabavio prvi televizor te je tako omogu─çio gledanje Svjetskog nogometnog prvenstva u Zgradi.

1960. se ure─Ĺuje novo igrali┼íte, Stadion Graba.

1961. godine KUD Ivan Goran Kova─Źi─ç prestalo je djelovati.

Tih godina u Zgradi se igra stolni tenis i prikazuju igrani filmovi. Kinoaparater je Josip Kos ─îikov.

Tambura┼íki sastav Modra galica iz Mraclina zapa┼żeno je djelovao i nastupao 1980-ih i 1990-ih godina

Krajem pedesetih i po─Źetkom ┼íezdesetih godina po─Źela je izgradnja Dru┼ítvenoga doma.

29. sije─Źnja 1966. godine odr┼żana je obnavlja─Źka skup┼ítina KPD-ea Ivana Gorana Kova─Źi─ça u Op─çinskoj hi┼żi. Za predsjednicu je izabrana Bo┼żica Zrn─Źi─ç – Kri┼żani─ç

Sredinom ┼íezdesetih godina (1967?) mraclinske ulice su asfaltirane. Sve vi┼íe Mraclin─Źana odlazi u Zagreb i Veliku Goricu te u Njema─Źku i Australiju. Po─Źelo je izmuiranje Mraclina.

2. srpnja 1968. godine KUD Ivan Goran Kova─Źi─ç je preimenovan u KUD Du─Źec. Predsjednicom je postala Ana Galekovi─ç Na─Źelnikova.

1968. godine Josip Galekovi─ç Jo┼íkec otvara Me─Ĺunarodnu smotru folklora u Zagrebu.

Na jesen 1969. godine nogometa┼íi Mraclina su se plasirali u 1. Zagreba─Źku ligu. To je dugo vremenea bio najvi┼íi rank u kojem se Mraclin natjecao, sve do 2006. godine kada se plasirao u 4. HNL.

Prigodom 50. obljetnice Zagreba─Źkog nogometnog saveza 1969. godine NK Mraclin je dobio priznanje za napredak nogometa.

Buknu─çem Hrvatskog prolje─ça 1971. godine stvara se grupa ┼żestokih prolje─çara. KUD Du─Źec je ┼żari┼íte Prolje─ça.

18. velja─Źe 1973. Du─çec je u krizi jer ─Źlanovi ne dolaze na probe.

1974. KUD Du─Źec je prestao djelovati.

U lipnju 1979. godine Kulturno – umjetni─Źko dru┼ítvo je obnovljeno pod imenom KUD Josip Galekovi─ç (Bu┼íev─Źi─çin). Predsjednik je Josip Matanovi─ç Joska.

1976. godine je mimo volje i dopu┼ítenja mje┼ítana otvoreno smetli┼íte (“smetlak”) u Mraclinskoj Dubravi.

1986. po─Źela je izgradnja nogometa┼íkih svla─Źionica u Grabi. Predsjednik je Drago Kos Kolegin.

1987. godine izvr┼íena je dvojni─Źka telefonizacija Mraclina. Skupi priklju─Źci otpla─Źuju se na rate.

Domovinski rat

1991. godine po─Źeo je Domovinski rat za Republiku Hrvatsku. Organiziraju se de┼żurstva i stra┼że. Prva uzbuna bila je 15. rujna. Po─Źetkom studenoga iste godina raketirana je trafostanica na ulazu u naselje. Mraclin─Źani udomljuju i poma┼żu prognanicima. Na Pokupskom boji┼ítu smrtno je ranjen Tomislav Hrkovec Hrk, a Tomislav Galekovi─ç Jurigin je te┼íko ranjen na jednom drugom boji┼ítu. Nogometa┼íi Mraclina igraju skra─çeno prvenstvo i osvajaju prvo mjesto.

Devedesetih godina je procvalo privatno poduzetništvo.

Za vrijeme Domovinskog rata o Kulturno-umjetni─Źkom dru┼ítvu skrbi Sandra Crni─ç.

1991. godine Mraclin je zbog smetli┼íta dobio vodovod. Mje┼ítani sami pla─çaju priklju─Źak.

6. o┼żujka 1991. godine policijska sila je prekinula blokadu smetli┼íta od strane Mraclinaca.

Za vrijeme Bljeska i Oluje u Mraclinu je mirno. Desetine mje┼ítana sudjeluju u Oluji. Neki su se pripremili za bijeg u Njema─Źku.

1995. odr┼żana je proslava stote obljetnice izgradnje crkve svetoga Vida u Mraclinu.

Poslijeratno razdoblje

1996. godine KUD Josip Galekovi─ç ponovno postaje KUD Du─Źec.

3. sije─Źnja 2000. godine odr┼żani su parlamentarni izbori. Rezultati izbora u Mraclinu: 40% SDPHSLS, 20% HSS, 20% HDZ.

24. sije─Źnja iste godine odr┼żan je prvi krug predsjedni─Źkih izbora. Rezultati u Mraclinu: 1. Stjepan Mesi─ç 352 glasa, 2. Mate Grani─ç 133 glasa, 3. Dra┼żen Budi┼ía 132 glasa.

7. velja─Źe odr┼żan je drugi krug predsjedni─Źkih izbora. Rezultati u selu: 1. Stjepan Mesi─ç 412 glasova, 2. Dra┼żen Budi┼ía 201 glas.

2000. godine lovci grade streljanu kod nogometnog igrališta.

21. stolje─çe

Izborno su─Źijsko spravi┼í─Źe Plemenite su─Źije Mraclin 2008. godine

2002. godine KUD Du─Źec proslavio je 80. obljetnicu kulturno-umjetni─Źkog stvarala┼ítva u Mraclinu.

Kulturno-umjetni─Źko dru┼ítvo “Du─Źec” iz Mraclina odr┼żalo je 12. velja─Źe 2007. godine svoju 85. redovnu godi┼ínju izvje┼ítajnu skup┼ítinu.

Mraclinski je Dru┼ítveni dom 27. sije─Źnja 2007. bio popri┼ítem 119. redovne godi┼ínje skup┼ítine Dobrovoljnog vatrogasnog dru┼ítva Mraclin.

14. prosinca 2007. u restoranu “Za va┼íu du┼íu” u susjednom naselju Okuje odr┼żana je ┼íesta tradicionalna Plava no─ç Nogometnog kluba Mraclin.

9. velja─Źe 2008. godine u Dru┼ítvenom domu Mraclin odr┼żana je 76. redovna godi┼ínja skup┼ítina nogometnog kluba.

Mraclin danas

Slika Mraclina iz zraka, lipanj 2007.

Na po─Źetku 3. tisu─çlje─ça stari drveni Mraclin je oti┼íao u nepovrat. Jo┼í ima tridesetak ─Źardaka te isto toliko drvenih prizemnica, a ostalo je sve u─Źinak modernog doba. Sve se vi┼íe napu┼íta poljoprivreda, a okre─çe se urbanom na─Źinu ┼żivota.

Danas Mraclin ima oko 1100 stanovnika. U selu se nalazi dje─Źji vrti─ç, osnovna ┼íkola (─Źetiri razreda), crkva posve─çena Sv. Vidu, dva dru┼ítvena doma, vatrogasni dom, lova─Źka streljana, sportski dom s igrali┼ítima, par poduze─ça, nekoliko trgovina i ugostiteljskih objekata. U selu djeluje niz udruga: KUD “Du─Źec” Mraclin koje posti┼że obe─çavaju─çe rezultate, Nogometni klub Mraclin koji se natje─Źe u 4.HNL, Dobrovoljno vatrogasno dru┼ítvo Mraclin osnovano 1888. godine sa dugom tradicijom, Lova─Źka udruga “Jarebica” Mraclin i dr.

Poznate osobe

Bibliografija

  • Stjepan Cvetko, Davor ┼átuban: Mraclina─Źki nogometni memento; Mraclin, 2002.

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Mraclin