Dučecove spelancije i ove korizme posvetit će se jednoj prigodnoj, ali i pomalo ekskluzivnoj temi. Naime, ovih je dana, dva stoljeća nakon nastanka – i nakon dugogodišnjeg pomnog truda prof. emeritusa Alojza Jembriha – svjetlo dana ugledala “kajkavska Biblija” Ivana Ruperta Gusića. U petak, 12. travnja, s početkom u 20 sati na Zgradi ćemo saznati kaj je to z jena kniga?
Ivan Rupert Gusić (1761.-1821.) bio je Žumberčanin, đak zagrebačke Klasične gimnazije, benediktinac, potom svećenik zagrebačke biskupije, kojeg je biskup Maksimilijan Vrhovec zadužio za prijevod Biblije na “narodni”, dakle kajkavski, jezik. Na tom je poslu već radila skupina svećenika, a Gusić se, stigavši među njih, posvetio prijevodu Novog zavjeta. Prof. Jembrih napominje:
– Kajkavski prijevod Novoga zavjeta nastao je u doba kada u Zagrebačkoj biskupiji nije bilo cjelovita prijevoda Biblije i biskup Vrhovac je htio nastaviti s tradicijom korištenja materinskoga jezika i u evangelizaciji domaćega vjerničkoga puka.
Stoga je današnja pojava “Svetog pisma Novoga zakona u horvatskom prijevodu” izniman izdavački i biblički događaj, iza kojeg kao nakladnici stoje Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Hrvatsko biblijsko društvo i Matica hrvatska.
Prof. emeritus Jembrih, urednik knjige, rodom Varaždinac, nakon Klasične gimnazije na Bečkom je sveučilištu studirao slavensku filologiju i doktorirao 1977. godine. Njegov znanstvenoistraživački rad obuhvaća povijest hrvatske književnosti i jezika te leksikografije, a osobito kajkavsko narječje, književnost i gramatiku. U Mraclinu smo ga već imali prilike pozdraviti kad je, u sklopu Dana sv. Vida 2015., predstavio svoju knjigu „Tragom turopoljske povijesti“.
U glazbenom dijelu programa, koji će također biti u korizmenom tonu, pozdravit ćemo sve uspješniju mladu mraclinsku flautisticu Antoniju Jurin, te nezaobilaznu Žensku vokalnu skupinu KUD-a Dučec. Podsjećamo da je ulaz slobodan, a Gusićeva “kajkavska Biblija”, sveta kniga za saki turopolski dom, moći će se na predstavljanju nabaviti po prigodnom popustu.
