Knji┼żevna ve─Źer odr┼żana krajem lanjskog rujna u Mraclinu, posve─çena kostajni─Źkom pjesniku Milivoju Cvetni─çu, bila je povod da se mnogi – ne samo mraclinski Cvetni─çi – zapitaju: je li u pitanju kakav rod, mo┼żda i razmjerno blizak?


Trebalo bi zagrabiti u stare knjige, prije svega ┼żupne arhive, da se do─Ĺe do pune istine, ali ve─ç iz onoga ┼íto je pri ruci dade se pone┼íto ustanoviti. Glavni izvor za cjelokupnu turopoljsku povijest jest, dakako neumorni zaljubljenik u na┼í kraj Emilij Laszowski i njegovo vi┼íesve┼í─çano djelo Povijest plemenite op─çine Turopolja. Najraniji trag turopoljskih Cvetni─ça u dokumentima ┼íto ih je prikupio Laszowski datira iz 1520. gdje se Stjepan i Ladislav Cvetni─ç nalaze u popisu plemenita┼ía koji su na slu┼żbi u dvjema fortifikacijskim objektima – Lukavcu i Medvedgradu. Krajem istog stolje─ça, poznatog po burnim okr┼íajima sa Turcima, me─Ĺu strijelcima i kopljanicima, braniteljima Siska, spominju se dva Cvetni─ça iz Du┼żica kod Siska.


┼áto je sa Cvetni─çima u Mraclinu? U popisu mraclinskih plemenita┼íkih domova iz 1632. godine jo┼í ih nema; tu su samo najstarije zabilje┼żene mraclinske familije – Galekovi─çi, Kova─Źi─çi, ┼átubani, Kundi─çi, Crni─çi, Kosi, Zrn─Źi─çi, ┼áabari─çi… Ali u zapisniku Lucijskog spravi┼í─Źa 1746. Toma Cvetni─ç jedan je od dvojice mraclinskih sudaca, ┼íto bi trebalo zna─Źiti da se obitelj ve─ç na neki na─Źin smatra starosjedila─Źkom.


No, iz XVI. stolje─ça sti┼że jo┼í jedna enigma. Obitelj Cvetni─ç, naime, 13. kolovoza 1553. godine dobiva plemstvo od strane Ferdinanda I., prvoga Habsburga koji kraljuje Hrvatima. Ali gdje ┼żive ti Cvetni─çi? Petorica bra─çe – kojima se┬á zbog zasluga u ratu i miru titula dodjeljuje poimence (Fabijan, Ivan, Bla┼ż, Luka i Franjo) – gra─Ĺani su┬ávara┼żdinski. Jesu li u Vara┼żdin do┼íli iz Turopolja, pa se poslije vratili u sastav turopoljske plemenita┼íke zajednice? Tko zna. Spomenimo samo da se izvornik Ferdinandove povelje (donja ilustracija) ─Źuva u jednom slova─Źkom arhivu gdje ga je prona┼íla dr. sc. Sanja Cvetni─ç.

I, da ne zaboravimo, ┼íto se kostajni─Źkih Cvetni─ça ti─Źe, g─Ĺa Stela Cvetni─ç Radi─ç, pjesnikova ne─çakinja, ispri─Źala je da se prema svjedo─Źenju njena djeda govorilo o turopoljskom porijeklu obitelji, koja se u Kostajnicu “pri┼żenila” do┼íav┼íi iz Lijevih ┼átefanki.