Književna večer održana krajem lanjskog rujna u Mraclinu, posvećena kostajničkom pjesniku Milivoju Cvetniću, bila je povod da se mnogi – ne samo mraclinski Cvetnići – zapitaju: je li u pitanju kakav rod, možda i razmjerno blizak?


Trebalo bi zagrabiti u stare knjige, prije svega župne arhive, da se dođe do pune istine, ali već iz onoga Å”to je pri ruci dade se poneÅ”to ustanoviti. Glavni izvor za cjelokupnu turopoljsku povijest jest, dakako neumorni zaljubljenik u naÅ” kraj Emilij Laszowski i njegovo viÅ”esveŔćano djelo Povijest plemenite općine Turopolja. Najraniji trag turopoljskih Cvetnića u dokumentima Å”to ih je prikupio Laszowski datira iz 1520. gdje se Stjepan i Ladislav Cvetnić nalaze u popisu plemenitaÅ”a koji su na službi u dvjema fortifikacijskim objektima – Lukavcu i Medvedgradu. Krajem istog stoljeća, poznatog po burnim okrÅ”ajima sa Turcima, među strijelcima i kopljanicima, braniteljima Siska, spominju se dva Cvetnića iz Dužica kod Siska.


Å to je sa Cvetnićima u Mraclinu? U popisu mraclinskih plemenitaÅ”kih domova iz 1632. godine joÅ” ih nema; tu su samo najstarije zabilježene mraclinske familije – Galekovići, Kovačići, Å tubani, Kundići, Crnići, Kosi, Zrnčići, Å abarići… Ali u zapisniku Lucijskog spraviŔča 1746. Toma Cvetnić jedan je od dvojice mraclinskih sudaca, Å”to bi trebalo značiti da se obitelj već na neki način smatra starosjedilačkom.


No, iz XVI. stoljeća stiže joÅ” jedna enigma. Obitelj Cvetnić, naime, 13. kolovoza 1553. godine dobiva plemstvo od strane Ferdinanda I., prvoga Habsburga koji kraljuje Hrvatima. Ali gdje žive ti Cvetnići? Petorica braće – kojima seĀ  zbog zasluga u ratu i miru titula dodjeljuje poimence (Fabijan, Ivan, Blaž, Luka i Franjo) – građani suĀ varaždinski. Jesu li u Varaždin doÅ”li iz Turopolja, pa se poslije vratili u sastav turopoljske plemenitaÅ”ke zajednice? Tko zna. Spomenimo samo da se izvornik Ferdinandove povelje (donja ilustracija) čuva u jednom slovačkom arhivu gdje ga je pronaÅ”la dr. sc. Sanja Cvetnić.

I, da ne zaboravimo, Å”to se kostajničkih Cvetnića tiče, gđa Stela Cvetnić Radić, pjesnikova nećakinja, ispričala je da se prema svjedočenju njena djeda govorilo o turopoljskom porijeklu obitelji, koja se u Kostajnicu “priženila” doÅ”avÅ”i iz Lijevih Å tefanki.