Iako je obavezno koriÅ”tenje obiteljskog prezimena u Hrvatskoj uvedeno tek nakon Tridentskog koncila (1545.-1563.), kod Mraclinaca ih imamo i ranije. Prvi Mraclinci se spominju kao StaniÅ”ko, sin VratiÅ”ka i sliÄno, ali veÄ se 1417. javljaju MuÅ”iÄ i VernjeÄ, Å”to možemo smatrati prvim prezimenima. U istom stoljeÄu se spominju i PavuÄiÄ, BuÅ”iÄ, MareniÄ, JakopoviÄ, SukÄiÄ, ÄiÄek (kasnije ÄiÄkoviÄi), KrižaniÄ i Gabus.
Godine 1501. imamo (neplemenite) porodice SuÅ”iÄ ili ZužiÄ, 1503. AntolÄiÄ, JurgetiÄ, PavaÄiÄ, PlantaÄiÄ i PenežiÄ, a 1507. nam donosi joÅ” viÅ”e mraclinskih plemiÄkih porodica: tu su KnezekoviÄi, ÄikaniÄi, SnostiÄi, KrižaniÄi, GjurÄiÄi, JakopoviÄi, GrguriÄi, GalekoviÄi, MiklovÅ”iÄi, Drugeci i FilipoviÄi te KopreniÄi. Prezimena MareniÄ, BažuliÄ, ZudiniÄ i HorvatiÄ se navode 1512., 1520. imamo PavunÄiÄe i TiÄkoviÄe, 1524. JagniÅ”iÄe, 1540. KerheniÄe, 1546. JordaniÄe, 1556. Å ugece i 1560. StubaniÄe.
Dosta novih prezimena dobivamo 1636. Neka od njih danas povezujemo s drugim plemenitim suÄijama, no to nam samo prikazuje koliko su vremena u turopoljskoj proÅ”losti bila burna: GlagoliÄ, Ärnko, KovaÄiÄ, Kralj, HrvatiÄ-PoturiÄ, Stuban, Bertak-KundiÄ, CrniÄ, Kos, ZrnÄiÄ-Horvat, MiliÄeviÄ, i Å abariÄ-KopreniÄ.Ā
Popis iz godine 1747. nam donosi ÄunÄiÄe, BirekoviÄe, ÄuruliÄe, KuniÄe, CvetniÄe dok se 1796. susreÄemo s MatanoviÄima, FabjanÄiÄima i AugustiÄima.
A kako stojimo danas? Najbrojniji su GalekoviÄi, slijede ih Kosi, CvetniÄi i KovaÄiÄi. Zatim imamo Å tubane, MatanoviÄe i KrižaniÄe. JoÅ” su tu CrniÄi, ÄunÄiÄi i ZrnÄiÄi. Iako viÅ”e ne žive u Mraclinu, spomenimo joÅ” i KundiÄe i AugustiÄe. A od nedavno izumrlih mraclinskih plemenitaÅ”kih prezimena valja spomenuti BirekoviÄe i Å abariÄe.