Sastav pionira Mraclina: PavloviÄ, M. CvetniÄ, GalekoviÄ, DadoviÄ, Äuran, RoginiÄ, J. CvetniÄ, BilanoviÄ, ÄuretiÄ, Kos, TandariÄ (RupÄiÄ, KraÄun, LevaÄiÄ i HadžiÄ)
Odigrali su pioniri Mraclina najloÅ”iju prvenstvenu utakmicu u ovoj sezoni. Slabo kretanje po terenu rezultiralo je malim brojem prigoda za postizanje pogotka. Najbolje prilike promaÅ”ili su TandariÄ – Äak tri prigode – te BilanoviÄ i RupÄiÄ po jednu. Kada su svi mislili da Äe utakmica zavrÅ”iti bez pobjednika, nakon slobodnog udarca sa dvadesetak metara L. Kos postiže pogodak za pobjedu pionira Mraclina.
U posljednjem kolu prvenstva, 12. o.m., u goste dolaze pioniri Lukavca.
UdarniÄka mraclinska brigada pod ravnanjem Ive BrozinÄeviÄ danas je s lakoÄom odradila radove na potezu novog sjevernoga drvoreda. PredvoÄeni neumornom trojkom u sastavu Vjeko KovaÄiÄ, Mladen GalekoviÄ i akademik Željko CvetniÄ, Älanovi i simpatizeri DuÄeca odradili su hortikulturni dio posla i time za duga ljeta uredili buduÄu pejsažnu sliku centra Mraclina.
Svoj su doprinos dali i ostali sponzori drvoreda, a da entuzijazam ni u jednoj fazi ove DuÄecove spelancije ne splasne pobrinuli su se Zlatko KovaÄiÄ MamiÄin i obitelj, koji su na Drevovom gruntu ugostili udarnike i cjelokupnu logistiku projekta. Ne smijemo zaboraviti ni Dasovu kotlovinu kojom je nagraÄen trud svih angažiranih na ovoj akciji, a da su tijekom radova nove ideje frcale na sve strane, o tome ne treba posebno dužiti.
Na fotografijama Vlade VinetiÄa zabilježena je dobrodoÅ”lica kojom je jedanaest lipa primljeno u naÅ”u mjesnu zajednicu, a tim povodom bilježimo da nije bio mali broj nazoÄnih koji su ustvrdili da lipe veÄ miriÅ”u. Posebno skreÄemo pozornost na zajedniÄku, “milenijsku” fotografiju koju su na svoj naÄin uokvirili mali TonÄek, koji joÅ” nije proslavio ni prvi roÄendan i veteran TonÄa koji ih je odvalio veÄ devedeset.
Dobro doÅ”li, pl. SuÄija Mraclin, stoji u natpisu na pozornici. Fotografija iz arhive pok. Stjepana GalekoviÄa Jurige
U svibnju 1862. godine radovi na pruzi Zagreb ā Sisak su otežani i nesigurni jer MraclinÄani ometaju radnike, ruÅ”e objekte i uniÅ”tavaju instrumente. Stanovnici sela nisu bili protiv željeznice veÄ protiv izvlaÅ”tenja vlasniÅ”tva i ometanja posjeda. Oduzimano im je zemljiÅ”te uz vrlo slabu naknadu. Interveniraju carevi oružnici, a naroÄito protiv zadruge CrniÄa.
31. kolovoza 1862. godine kroz Mraclin je proŔla prva parna lokomotiva. Za povratnu kartu Mraclin-Zagreb trebao je težak raditi 6 dana a radnik 2 dana.
4. rujna 1862. godine prvi vlak iz Zagreba za Sisak proŔao je kroz Mraclin (lokomotiva i dva vagona). Bila je to probna vožnja.
15. kolovoza 1888. godine na Veliku Gospu,utemeljeno je u OpÄinskoj hiži u Mraclinu Dobrovoljno vatrogasno druÅ”tvo Mraclin po sljedeÄim utemeljiteljima: Franjo CrniÄ Preceptor (Precektor), Stjepan GalekoviÄ Gospon (zapovjednik), Janko GalekoviÄ (zamjenik), Janko CvetniÄ JanÄetov (penjaÄki voÄa), Mijo Kos MiÅ”kecov (Å”trcaljski voÄa), Lacko KovaÄiÄ (rizniÄar) i Stjepan GalekoviÄ Stari PepiÄ (blagajnik). PoÄelo je doba vatrogastva u selu.
1889. godine mraclinski vatrogasci kupuju ruÄnu Å”trcaljku Äime mokrokrpno i kantarsko vatrogastvo odlazi u povijest. Ta Å”trcaljka danas ima vrlo veliku novÄanu i kulturnu vrijednost. Ona je neprocjenljivi dokaz mraclinske vatrogasne kulture te ga danas DVD ne želi prodati.
1906. godine na gospodarskoj izložbi u BeÄu braÄa GalekoviÄ, Stjepan i Franjo, su svijetu Austro ā Ugarske monarhije prezentirali najunosniji proizvod svinje domaÄe pasmine i visoke kakvoÄe kojom su osvojili tržiÅ”te i nagrade. Požnjeli su uspjeh i priznanje u obliku srebrnog pehara. Te iste godine braÄa su osvojila zagrebaÄko tržiÅ”te jer su na Hrvatsko ā slavonskoj zemaljskoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu dobili nova priznanja: srebrnu kolajnu i diplomu. Tako je mraclinsko svinjogojstvo postalo tržiÅ”no poznato i priznato.
1908. otvorena je prva Å”kola u OpÄinskoj hiži. UÄiteljica Anka VrbanÄiÄ je prva misionarka mraclinaÄke prosvjete. Nakon Äetiri misionarskog prosvjeÄivanja, zduÅ”no pomagana od kovaÄa VukoviÄa i mraclinskih konja, odlazi iz misijske postaje. Ankica je posijala sjeme iz kojeg Äe izrasti puno intelektualaca. Vremena niÅ”ta bez motike i pleti kotec ko i otec polako ali sigurno odlaze u nepovrat.
Jeste li znali?
Mraclinci su u 19. stoljeÄu izmeÄu ostalog plaÄali porez i na peÄenje (destilaciju) rakije. SveÄenici su smatrali da im je bilo lakÅ”e kad su MraclinÄani živjeli u zadrugama.
U rjeÄniku i govoru Mraclinaca koristi se puno rijeÄi iz njemaÄkog jezika: cuk, Å”trik, Å”treka, Å”trof, Å”picnamet, cajt, cajtungi, curik itd.
Financi su hodali Mraclinom u drugoj polovini 19.stoljeÄa ne bi li pronaÅ”li posaÄeni duhan (mraclinaÄki baguÅ”). Tko je želio puÅ”iti, trebao je i kupiti duhan te tako financirati državu.
Nezahvalni Mraclinci Äastili su cara, Josipa JelaÄiÄa i policijske douÅ”nike raznim kletvama i pogrdnim povicima. ZloÄeste i kletvi sklone batinala je žandarmerija.
Izvor: Stjepan Cvetko, Davor Å tuban: MraclinaÄki nogometni memento, 2002.
Kriminalist KuzmanoviÄ- NemoguÄe je da netko doÄe u selo ili naselje i izvrÅ”i provalu u kuÄu, a da nitko to ne Äuje niti vidi. Ne može se spustiti s neba, doÄi, provaliti i otiÄi!
Ovog tjedna na Å”irem podruÄju Velike Gorice provaljeno je u Äetiri obiteljske kuÄe, meÄu kojima je i obiteljska kuÄa u Mraclinu gdje je ukraden novac i nakit vrijedan 58 tisuÄa kuna
Iz Policijske postaje Velika Gorica pozvali su graÄane na samozaÅ”titno ponaÅ”anje. ā Molim sve graÄane da sva zapažanja sumnjivih osoba i vozila u njihovom susjedstvu dojave policiji na broj 192 ili doÄu osobno. Diskrecija je zajamÄena. NemoguÄe je da netko doÄe u selo ili naselje i izvrÅ”i provalu u kuÄu, a da nitko to ne Äuje niti vidi. Ne može se spustiti s neba, doÄi, provaliti i otiÄi! Nigdje na svijetu policija ne može raditi svoj posao bez suradnje s graÄanima pa ne možemo niti mi. Bez suradnje s graÄanima mi smo nemoÄni ā poruÄio je Niko KuzmanoviÄ iz Policijske postaje Velika Gorica.
Ovim putem apeliramo i na mjeÅ”tane Mraclina – sve Å”etaÄe, bicikliste, prolaznike – koji su se kretali na blagdan Svih Svetih u vremenu izmeÄu 17 i 18 sati u smjeru kvadrane u Ulici BraÄe RadiÄ te primijetili neÅ”to neuobiÄajeno, da se jave u policijsku postaju Velika Gorica.
Neki vele da je bolje da propadne selo, neg’ obiÄaji. Niti bu propal Mraclin, niti budu propali obiÄaji. Sesvetski ogenj je letos bil vekÅ”i i lepÅ”i nek igdar. Dobrotom viÅ”e njih dobili smo drva kaj su dugo v noÄ gorela. Bilo je i vina, Ärnoga pinota, a i mladoga moÅ”ta. Pive kak i obiÄno: nedovoljno.
Kostajni su otprli veÄito pitanje: je li veliÄina bitna. I pak nesmo dobili odgovora. Bili su drobni kak nikdar. Ali zato nesu bili piÅ”ljivi. Tak da su se svi pojeli. I onda, jel’ veliÄina bitna? I to nam je doÅ”lo dobrotom nekih. Pak ne bumo rekli gdo. Da bi bilo po one: neÄu politiku vu moju butigu. Nema politike dok je sesvetski ogenj. ZnaÄi, to je jedna lepa selska manifestacija, lepo okupljanje da bi se saÄuvali naÅ”i obiÄaji. I to jedinstveni, nigde drugde toga nema.
Zakaj nas je bilo tak puno, vele prek dvesto? Da se potvrdi snaga medija. Pozvali smo i na ovom portalu, a i drugde. I mediji su doŔli, kak nigdar. Slikalo se kak da je olimpijada. Vele da se bu sve moglo videti v subotu u pol Ŕest na Z1. I na kraju, opet najvažnejŔe: molitva. Ocjena: minus dva. V cirkve ih je bilo malo. Kletu moramo i to popraviti.
U subotu 5. studenog ”TS Lajbeki” nas pozivaju u Caffe bar Calypso da skratimo duge zimske noÄi uz zvuke tamburice i okrijepimo se uz bambus. Bambus party poÄinje u 22:00.
Cijena bambusa: 0,2 l – 10 kn ; 0,3 l – 12 kn
Sukladno dogovoru s gradskim vlastima i gradonaÄelnikom BariÅ”iÄem, danas je VG Komunalac izvrÅ”io pripremu terena za subotnju sadnju lipa. Kako se vidi i na fotografijama Zvonimira Å afara, povaÄeni su panjevi, sanirani “krateri” preostali iza moÄnih strojeva i iskopane rupe za mladice koje u rasadniku Zrinjevca, pretpostavljamo, veÄ nestrpljivo Äekaju polazak za Mraclin. Ovom prilikom navodimo i sponzore svih jedanaest novih Älanova mraclinskog arboretuma (abecednim redom): obitelj CvetniÄ JanÄetovi, obitelj Željka i Luke CvetniÄa Pavlinovih, Stjepan ÄunÄiÄ, Jasnica ÄunoviÄ, Branko GalekoviÄ Ožinov, Miroslav GalekoviÄ FilÄekov, Mladen GalekoviÄ, obitelj KreÅ”e Hubaka, Vjekoslav KovaÄiÄ, Zlatko KovaÄiÄ MamiÄin te – dakako – KUD “DuÄec” Mraclin.
Ali kad govorimo o pripremi terena najmanje pri tome mislimo na zemljane radove. Mnogo je važnija, kako naglaÅ”ava predsjednik DuÄeca Vjeko KovaÄiÄ, logistiÄka priprema koju su za ovu DuÄecovu akciju svojom inicijativom veÄ bili odradili Mjesni odbor, na Äelu sa predsjednicom Sandrom CrniÄ, te dogradonaÄelnik Stjepan Kos, tako da momÄadi koja u subotu u 14 h s lopatama istrÄi na teren, zapravo ostaje najlakÅ”i dio posla. Mraclin je, dakle, nastupio kao tim, a to i jest glavna svrha DuÄecovih spelancija.
