JŽNL, 10. kolo: Mraclin-Vinogradar 2:0
Prilog povijesti nogometa u Mraclinu
Kad se govori o mraclinskoj povijesti “najvažnije sporedne stvari na svijetu”, tri su godine veÄ postala gotovo kanon: 1930. mraclinski su Å”kolarci donijeli nogometnu loptu iz Zagreba, 1932. Mraclinci su zajedno s Vukovincima osnovali NK JelaÄiÄ (klub je bio registriran u opÄinskom srediÅ”tu Vukovini, ali igraliÅ”te je bilo mraclinsko), a 1935. naÅ”i su se deÄki izdvojili i osnovali NK RadiÄ, danaÅ”nji NK Mraclin.
Takav razvoj dogaÄaja sreÄemo u literaturi – spomenimo nezaobilazni “Mraclinski nogometni memento”, autora Stjepana Cvetka i Davora Å tubana – a prema tim godinama vodi se i mraclinska nogometna priÄa i pripadajuÄe obljetnice.
No, naÅ” ugledni leksikograf Mladen KlemenÄiÄ, voditelj projekta Turopoljskog leksikona, skreÄe pozornost na jedan malo poznati detalj. Naime u zagrebaÄkom listu Novosti u ožujku 1930. objavljen je popis klubova ZagrebaÄkog nogometnog podsaveza. Taj Podsavez obuhvaÄao je veliko podruÄje, od Bjelovara do Banjaluke i Primorja, a u to je vrijeme bio obiÄaj da sportski savezi svoje akte objavljuju u ozbiljnim novinama, Å”to su Novosti tada svakako bile. Ono Å”to je nama posebno zanimljivo je da se u tom popisu, pod rednim brojem 87. navodi Hrvatski Å”portski klub Sanitas iz Mraclina!
SudeÄi po imenu – sanitas na latinskom znaÄi zdravlje – nije iskljuÄeno da su klub osnovali ljudi vezani uz asanaciju, no nikakvih drugih podataka o tome da je taj klub doista djelovao – nemamo. Za nekoga tko bi se htio pozabaviti tim pitanjem bilo bi zanimljivo pretražiti stare arhive i vidjeti je li klub – osim na papiru – doista imao neki stvarni život, utakmice, treninge? I gdje? Živih svjedoka (ako iskljuÄimo Jožu ManoliÄa) viÅ”e nema, no podatak postoji te su ga veÄ uoÄili i neki drugi ljetopisci, poput Ivana MiÅ”eriÄa Pevija i SaÅ”e BožiÄa, koji ovu informaciju navode u monografiji iz 2016. godine posveÄenoj NK Radnik.
SnovaÄa naÅ”e mladosti
Kad za neko mjesto kažemo da je kultno, onda mislimo na okupljaliÅ”te ljudi koji imaju isti glazbeni, kulturoloÅ”ki, modni, književni, politiÄki ili neki drugi izriÄaj. Kad za SnovaÄu kažemo da je bila kultno mjesto, onda ne mislimo ni na Å”to od gore navedenog.Ā SnovaÄaĀ je bila okupljaliÅ”te svih. Iako, rok je ipak “drmal” na veselje svih nas i zgražanje svih oko nas. Susjedi nisu bili presretni, ali ljudi su bili daleko tolerantniji nego danas.Ā Ā
SnovaÄa je nastala entuzijazmom pojedinaca, uz svesrdnu pomoÄ ondaÅ”njeg predsjednika Mjesne zajednice, pok. Stjepana GalekoviÄa Jurige, koji je na sva naÅ”a pisana “žicanja” odrijeÅ”il mraclinsku “kesu”. Ono Å”to nismo mogli platiti, odradili smo kako smo najbolje znali. Uz gramafon i skroman LP imetak, uz disco-kuglu koja ja bila poneÅ”to manja u odnosu na gabarite diska, brojne duge, tople ljetne noÄi ostale su u naÅ”im sjeÄanjima.
Za SnovaÄu se ubrzo proÄulo pa su dolazili i mladi iz okolnih sela. Neke su veze, zapoÄete u SnovaÄi, zavrÅ”ile i brakom. Neke su ljubavi ostale zauvijek rasute u pijesku života i raznesene vjetrovima sudbina. Danas bi za njezin legalan rad trebalo bezbroj dozvola i puno novaca. Onda je bilo sve jednostavno. Od ideje do realizacije.
Iza, sad veÄ oronulih vrata, na kojima i dalje piÅ”e njezino ime, joÅ” uvijek stoje zidovi koji pamte mnoge priÄe o jednoj mladosti i jednom svijetu nade, pjesmi koja se i onda vrtjela na 33 okretaja. ZaÅ”to SnovaÄa, a ne neko drugo ime (preslica, vreteno), ne znam. Mraclinci su uvijek bili originalni u smiÅ”ljanju imena, pa vjerujem da je i njeno ime nastalo u nekom inspirativnom trenutku, bez puno pompe i filozofije.
Ivan Äe znati da je njegov pra-pra-pra-pra djed bio Ivan
Možemo se na Malu Gospu sjetiti rodoslovlja Isusa Krista iz Matejeva evanÄelja: āAbrahamu se rodi Izak. Izaku se rodi Jakov. Jakovu se rodi Juda i njegova braÄa. Judi Tamara rodi Peresa i Zeraha. Peresu se rodiā¦.ā. No i mnoge europske plemiÄke obitelji su tijekom stoljeÄa pomno pamtile i zapisivale svoja rodoslovlja. Bila je tradicija da su sve to bila rodoslovlja po muÅ”koj lozi, po muÅ”kim potomcima.
Slijedom takvog nauma, uz poneÅ”to truda i potroÅ”enog vremena, naÄinili smo i mi rodoslovlje za Ivana GalekoviÄa, roÄenoga 2020. g., krÅ”tenoga 27. rujna u kapucinskoj crkvi u zagrebaÄkoj Dubravi, kojemu su roditelji Filip i Veronika GalekoviÄ.
PoÄetkom druge polovine XIX. stoljeÄa u Mraclinu je Ivan GalekoviÄĀ oženio Baru, roÄ. Kos, nadimak Barberica. Imali su devetero djece.Ā Äetvrto njihovo dijete bio je Mijo GalekoviÄ, zv. MiÅ”ko r. 1884. g., umro 1958. g. MiÅ”ko je u braku s Anom, dj. KovaÄiÄ, r. 1889. g., umrlom 1935. g., imao Å”estero djece. Najstarije njihovo dijete bio je Stjepan GalekoviÄ, zv. Bekrija, r. 1906. g. umro 1974. g., inaÄe Älan tamburaÅ”kog sastava Cicibani, kao samouki pjevaÄ i sviraÄ. Stjepan se oženio u dobi od 18. g., a njegova supruga Kata, dj. ÄunÄiÄ,Ā r. 1910. g., umrla 1935. g., u vrijeme udaje imala je 15 godina. Stjepan i Kata su imali dvoje djece. Njihov sin bio je Vladimir GalekoviÄ, r. 1926. g., umro 2007. g. U braku sa Slavom GalekoviÄ, dj. KovaÄiÄ (od Kokotana) r. 1925. g. umrla 2005. g. imao je sina i kÄer. Do 1954. g. živjeli su u Mraclinu, a potom u Zagrebu. Njihov sin jeĀ Marijan GalekoviÄ, r. 1952. g. u Mraclinu. On u braku s Marijom, dj. Holzinger, r. 1954.g., ima Å”estoro djece. Njihov sin Filip, r. 1987. g., peti po redu meÄu njegovom djecom, upravo je krstio novoroÄenoga Ivana. Ivanova majka je Veronika, dj. DuÄkiÄ, r. 1989. godine. Mali Ivan ima i godinu dana stariju sestru Petru.
Upravo krÅ”teni Ivan GalekoviÄ je za sada prvi i jedini, gledano po muÅ”koj lozi, potomak svog pretka Mije, zv. MiÅ”ko.
Da rezimiramo: Ivan ima oca Filipa i djeda Marijana. Prvi pradjed mu je bio Vladimir, drugi Stjepan, treÄi Mijo i Äetvrti Ivan. Dakako, svi prezimena GalekoviÄ.
Neka nam Ivan sretno i dugo poživi te nastavi ovaj slijed.
Marijan GalekoviÄ
Paljenje rakije u doba korone
Paljenje rakije u svega nekoliko godina postalo je brendom ne samo DuÄecovih spelancija nego i samog Mraclina, okupljajuÄi raspoložene goste iz Zagreba i cijelog Turopolja. Ali, ali… Iako je KUD DuÄec sve potrebne predradnje poduzeo s voljom i na vrijeme, epidemioloÅ”ka situacija – kako globalna, tako i lokalna – prisilila nas je da organizaciju podredimo okolnostima. Veselili smo se da Äemo nakon posljednje spelancije, održane joÅ” u ožujku, sada napokon nastaviti naÅ” program, tim prije Å”to je bilo upita sa svih strana, ali viÅ”a sila je uvijek – viÅ”a.
Tako Äemo prikupljeni materijal morati zbrinuti unutar samog DuÄeca, nažalost bez gostiju i prijatelja, kojih je proteklih sezona bilo zaista mnogo. U nadi da Äe na godinuĀ ipak biti bolje utjeÅ”imo se malo podsjeÄanjem naĀ lanjsko paljenje.
DuÄec nagraÄen na goriÄkim Danima europske baÅ”tine!
VeÄ smo izvjeÅ”tavali o aktivnostima koje su u okviru Dana europske baÅ”tine zaokupile Älanove KUD-a DuÄec, a i druge mjeÅ”tane naÅ”eg sela. Snimljen je video-spot kojim je DuÄec konkurirao na natjeÄaju Å”to ga je raspisala naÅ”a metropola, a Äija je tema bila: Kak se spominamo v Turopolu. NaÅ” KUD odluÄio je oživjeti zapise jezikoslovca Antuna Å ojata, koji je prije gotovo Å”est desetljeÄa magnetofonom “skidao” možda i posljednju generaciju izvornih mraclinskih govornika, a potom te zapise uvrstio u svoju knjigu “Turopoljski govori”.
GoriÄko prosudbeno povjerenstvo nijeĀ ostalo imuno na ovaj DuÄecovĀ napor i stoga sa zadovoljstvom prenosimo odluku kojom je DuÄecov video-spot uvrÅ”ten u pet jednakopravno nagraÄenih uradaka na natjeÄajnu temu. To nam je prilika da na naÅ”em portalu premijerno prikažemo nagraÄeni video – prilagoÄen propozicijama, koje su tražile maksimalno tri minute trajanja – a izvornu verziju s cjelovitom snimkom kazivanja starih Mraclinaca, oživljenu u novom ruhu, prikazat ÄemoĀ uskoro. Poveznice na Dane europske baÅ”tine, s opÅ”irnijim informacijama o natjeÄaju, dajemo u poveznicamaĀ naĀ portaleĀ VGdanasĀ iĀ Kronike VG.
KUD DuÄec ovim putem zahvaljuje svima koji su se ugradili u ovu nagradu, osobito Barbari Hubak, Vesni Tafra, Jasni ÄunoviÄ, Kseniji NestoroviÄ, Stjepanu ÄunÄiÄu, Zlatku KovaÄiÄu i Petru Hubaku, koji su Äitali tekstove, snimatelju i montažeru Josipu Kosu i asistentu Vladi VinetiÄu, kostimografkinji Marici CvetniÄ, te Matiji Kosu, Tomislavu Hubaku i Ratku CvetniÄu. Punu zahvalnost dugujemo gÄi Vesni LastriÄ i obitelji, g. Dragutinu KrižaniÄu Didiju i obitelji te g. Marijanu KovaÄiÄu koji su omoguÄili snimanje na starim mraclinskim Äardacima u svome vlasniÅ”tvu.
Foto: Mario Žilec, Vesna Tafra, Vladimir VinetiÄ, Josip Kos
JoÅ” malo o limaÄima NK Mraclin
Uz danaÅ”nji tekst iz Olimpa zamolili smo trenera Marka NovakoviÄa za joÅ” nekoliko informacija o toj selekciji Nogometnog kluba Mraclin.Ā – Uzrasna kategorija limaÄa u naÅ”em klubu ima registriranih deset djeÄaka i jednu djevojÄicu – Elenu IliÄiÄ. NatjeÄemo se u kategoriji “poÄetnici-A” Turopoljske lige Nogometnog saveza Velika Gorica. U trenutno odigranih pet kola odigrali smo Äetiri utakmice i upisali jednu pobjedu, jednu nerijeÅ”enu utakmicu te dva poraza. Zbog neparnog broja ekipa jedno smo kolo bili slobodni. Ove subote u 9.30 sati oÄekuje nas domaÄa utakmica protiv Dinamo Hidrela.
Zahvaljujemo treneru NovakoviÄu, a mraclinskim limaÄi(ca)ma želimo uspjeh u nastavku sezone.Ā
