Kad se govori o mraclinskoj povijesti “najvažnije sporedne stvari na svijetu”, tri su godine veÄ postala gotovo kanon: 1930. mraclinski su Å”kolarci donijeli nogometnu loptu iz Zagreba, 1932. Mraclinci su zajedno s Vukovincima osnovali NK JelaÄiÄ (klub je bio registriran u opÄinskom srediÅ”tu Vukovini, ali igraliÅ”te je bilo mraclinsko), a 1935. naÅ”i su se deÄki izdvojili i osnovali NK RadiÄ, danaÅ”nji NK Mraclin.
Takav razvoj dogaÄaja sreÄemo u literaturi – spomenimo nezaobilazni “Mraclinski nogometni memento”, autora Stjepana Cvetka i Davora Å tubana – a prema tim godinama vodi se i mraclinska nogometna priÄa i pripadajuÄe obljetnice.
No, naÅ” ugledni leksikograf Mladen KlemenÄiÄ, voditelj projekta Turopoljskog leksikona, skreÄe pozornost na jedan malo poznati detalj. Naime u zagrebaÄkom listu Novosti u ožujku 1930. objavljen je popis klubova ZagrebaÄkog nogometnog podsaveza. Taj Podsavez obuhvaÄao je veliko podruÄje, od Bjelovara do Banjaluke i Primorja, a u to je vrijeme bio obiÄaj da sportski savezi svoje akte objavljuju u ozbiljnim novinama, Å”to su Novosti tada svakako bile. Ono Å”to je nama posebno zanimljivo je da se u tom popisu, pod rednim brojem 87. navodi Hrvatski Å”portski klub Sanitas iz Mraclina!

SudeÄi po imenu – sanitas na latinskom znaÄi zdravlje – nije iskljuÄeno da su klub osnovali ljudi vezani uz asanaciju, no nikakvih drugih podataka o tome da je taj klub doista djelovao – nemamo. Za nekoga tko bi se htio pozabaviti tim pitanjem bilo bi zanimljivo pretražiti stare arhive i vidjeti je li klub – osim na papiru – doista imao neki stvarni život, utakmice, treninge? I gdje? Živih svjedoka (ako iskljuÄimo Jožu ManoliÄa) viÅ”e nema, no podatak postoji te su ga veÄ uoÄili i neki drugi ljetopisci, poput Ivana MiÅ”eriÄa Pevija i SaÅ”e BožiÄa, koji ovu informaciju navode u monografiji iz 2016. godine posveÄenoj NK Radnik.