Neradna nedjelja u dana┼ínjem smislu postoji od 3. o┼żujka 321. godine, kad je rimski car Konstantin svojim ukazom propisao svim podanicima da na taj ─Źasni dan miruju. “Rimsko carstvo je propalo, neradna nedjelja je ostala” poru─Źili su sudionici virtualnog skupa ┼íto ga je u Njema─Źkoj na samu obljetnicu odr┼żao Savez za slobodnu nedjelju. Njema─Źka nije slu─Źajno bila doma─çin toga skupa, jer u njenom Ustavu – za razliku od na┼íega – nedjelja izri─Źito navedena kao dan po─Źinka. Kr┼í─çanstvo je preuzelo tu rimsku uredbu pretvoriv┼íi je u “dan Gospodnji”, a kroz kr┼í─çansku tradiciju slobodna nedjelja pro┼íirila se kao univerzalno dobro, vrijeme posve─çeno ne samo bogoslu┼żju i vjerskoj praksi nego op─çenito obitelji i prijateljima, tjelesnom i duhovnom oporavku. Njema─Źki Ustavni sud je, brane─çi pravo na slobodnu nedjelju, 2009. godine naveo da je upravo nedjelja jamac ljudskoga dostojanstva koje stoji iznad ekonomske logike, te stoga u Njema─Źkoj nedjeljom radi samo ono ┼íto mora. Pitamo se bi li se na┼í Ustavni sud usudio tako postaviti prema trgovinskim lancima, ve─çinom stranima? Ne bi i ne─çe sve dok se i mi sami ne odreknemo nedjeljnog obi─Źaja “s pri─Źesti u Konzum”.

Opširnije o ovom zanimljivom skupu i njegovim porukama u novom broju Glasa Koncila