Neradna nedjelja u danaÅ”njem smislu postoji od 3. ožujka 321. godine, kad je rimski car Konstantin svojim ukazom propisao svim podanicima da na taj časni dan miruju. “Rimsko carstvo je propalo, neradna nedjelja je ostala” poručili su sudionici virtualnog skupa Å”to ga je u Njemačkoj na samu obljetnicu održao Savez za slobodnu nedjelju. Njemačka nije slučajno bila domaćin toga skupa, jer u njenom Ustavu – za razliku od naÅ”ega – nedjelja izričito navedena kao dan počinka. KrŔćanstvo je preuzelo tu rimsku uredbu pretvorivÅ”i je u “dan Gospodnji”, a kroz krŔćansku tradiciju slobodna nedjelja proÅ”irila se kao univerzalno dobro, vrijeme posvećeno ne samo bogoslužju i vjerskoj praksi nego općenito obitelji i prijateljima, tjelesnom i duhovnom oporavku. Njemački Ustavni sud je, braneći pravo na slobodnu nedjelju, 2009. godine naveo da je upravo nedjelja jamac ljudskoga dostojanstva koje stoji iznad ekonomske logike, te stoga u Njemačkoj nedjeljom radi samo ono Å”to mora. Pitamo se bi li se naÅ” Ustavni sud usudio tako postaviti prema trgovinskim lancima, većinom stranima? Ne bi i neće sve dok se i mi sami ne odreknemo nedjeljnog običaja “s pričesti u Konzum”.

OpÅ”irnije o ovom zanimljivom skupuĀ i njegovim porukama u novom broju Glasa Koncila