Tamburaši ponovno oduševili publiku

U četvrtak 15. lipnja u Mraclinu je održana tradicionalna tamburaška večer na kojoj je nastupilo 40-ak mraclinskih tamburaša. Ova večer ponovno je pokazala da Mraclinci i prijatelji Mraclina vole tamburašku glazbu, ali i da je kvaliteta sviranja u Mraclinu svake godine sve bolja i bolja.
Svi tamburaši koji su se pojavili na pozornici započeli su svoje prve tamburaške korake upravo u KUD-u Dučec, a ovo je jedini događaj u Mraclinu kada ih je moguće vidjeti u tolikom broju. Društvo i danas velik trud ulaže u razvoj tamburaške glazbe, i to je zasigurno vidljivo.
Na večeri je nastupilo ukupno sedam sastava.

Društvo Dobre duše djeluje već petnaestak godina. Ova grupa mraclinskih veseljaka započela je svoja druženja prilikom proslava imendana i čestitarenja. Danas kontinuirano uvježbaju i izvode nepravedno zaboravljene narodne melodije našeg kraja. Već tradicionalno se okupljaju prilikom proslava imendana svojih članova te organiziraju fašničku povorku uz spaljivanje fašnika. Predstavili su se sa tri pjesme: Drmeš, Baro vina daj, Zadnja želja.

Tamburaški sastav “Alibi“, još od samih početaka u KUD-u Dučec, prije 15 godina, djeluje u gotovo nepromijenjenom sastavu. Danas su oni vrhunski tamburaški sastav sa širokim repertoarom te više autorskim pjesama. Osvojili su brojne nagrade i priznanja za svoj rad na raznim festivalima diljem Hrvatske. Posebice treba istaknuti VGF (Velikogorički festival) na kojem su svake godine njihove pjesme odlično prihvaćene od strane publike i stručnog žirija. Nastupali su i na Zlatnim žicama Slavonije u Požegi, festivalu Veče uz tambure u Banja Luci itd. Snimili su i CD. Izveli su pjesme Jezero let, Bijela ruža i Oko garavo.

Tamburaški sastav Modra galica zapaženo je djelovao i nastupao 80-tih i 90-tih godina prošlog stoljeća. U početku su svirali uglavnom samo za potrebe Kulturno umjetničkog društva, ali kasnije kada su prepoznati kao dobri zabavljači i na raznim veselicama u Mraclinu i cijelom Turopolju. Na neki način, postali su simbol Mraclina kao vrhunski tamburaši. Predstavili su se sa Svadbenim valcerom i Tičeki mali.

Članovi Tamburaškog sastava Takt, započeli su svoje prve tamburaške korake, kao i većina mraclinskih tamburaša u KUD-a Dučec. Njihov voditelj Željko Kravarščan Studo naučio ih je sve što znaju o tamburama i dodatno ih poticao da budu što bolji. Nakon 5 godina sviranja u Društvu, stvorila se ideja o osnivanju novog tamburaškog sastava po uzoru na starije tamburaše – Alibi i Lajbeke. Trenutno ih je petoro u sastavu, Petar Vinetić na primu, Stjepan Kos na braču 1, Filip Križanić na braču 2, na kontri Josip Jurenić i Luka Kos na berdama. Izveli su: Par koraka od mekara, Oči boje lavande i ciganski uranak.

I tamburaški sastav Lajbeki potekao je iz KUD-a „Dučec“. Oni danas čine stalni postav tamburaškog orkestra KUD-a „Dučec“, glavni su nositelji svih događanja u organizaciji Društva. Osim što odlično sviraju, dečki su i vrhunski plesači, pa po potrebi društva i plešu. Sviraju na brojnim zabava i veselicama. Snimili su nekoliko svojih autorskih pjesama, a i oni redovito i uspješno sudjeluju na Velikogoričkom festivalu. Predstavili su se vinskim setom.

Na inicijativu nekoliko članica KUD-a, a i uz veliku podršku Uprave, u listopadu 2015. godine počinje sa radom ženski tamburaški sastav KUD-a Dučec pod nazivom „Srećice“. Ime „Srećice“ nastao je na jednoj probi kada im je njihov voditelj Željko Kravarščan Studo rekao: „idemo srećice moje svirati“. U tom trenu cure su znale da će to biti ime njihovog sastava. U sastavu sviraju Patricija Cvetnić, Lorena Galeković, Jelena Kos, Marija Hubak, Linda Kos, Marija i Josipa Vukašinec. Uz pratnju djevojaka iz srednje folklorne skupine Srećice su izvele međimurski splet – Ljubav se ne trži, Čardaš i Grad se beli.

Veliki tamburaški orkestar KUD-a Dučec djeluje od 1998. godine kada se nakon duljeg niza godina u Mraclinu osniva tamburaška skupina. Tijekom godine sastav se mijenjao, a danas on je mješavina dvije generacije tamburaša proizašlih iz Studine škole. Prate sve skupine Društva na nastupima, a većina njih po potrebi i pleše u Društvu. Iza sebe imaju veliki broj nastupa, turneja diljem svijeta, samostalnih cjelovečernjih koncerata. Izveli su Slavonski splet – Padaj kišo, nemoj na konjara, Molski bećarac i Slavonski drmeš.

Za kraj veliki tamburaški orkestar uz pomoć publike izveo je Turopolje moje drago.

Fotografije: Vladimir Vinetić

Vjenčali se Katarina Kos i Andrej Čubra

Prelijepi mladi par svoju ljubav brakom je okrunio 16.6.2017. u Župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini. Slavlje i svečana večera održani su u restoranu Odranski ribič u Kučama.

Redakcija portala Katarini i Andreju želi puno sreće, zdravlja i Božjeg blagoslova!

Dani svetog Vida – Vidovsko proščenje

U nedjelju 18. lipnja u Mraclinu se slavi Vidovo, stoljetna tradicija obilježavanja dana svetog Vida, zaštitnika Mraclina, nedjelja koja je među naraštajima Mraclinaca poznata kao Vidovsko proščenje. To je dan kad se Mraclinu vraćaju njegova djeca rasuta po Domovini, ali i svijetu, ujedno i prilika da u našem selu ugostimo prijatelje i susjede iz okolnih mjesta.

Središnji događaj svakog Vidova – misno slavlje u kapeli sv. Vida – bit će u 11 h i u 17 h, a nakon poslijepodnevne mise održati će se veliki folklorni koncert KUD-a Dučec i Ogranka seljačke sloge iz Buševca. Koncert će se održati u Društvenom domu Mraclin s početkom u 18.30 sati.

Pridružimo se svi ovim svečanostima i još jednom pokažimo Mraclin u najljepšem svjetlu!

Dani svetog Vida – subota

U subotu 17. lipnja očekuje nas dan bogat vatrogasnim, nogometnim, gastronomskim i zabavnim događanjima.

Dan će započeti Dobrovoljno vatrogasno društvo Mraclin otvaranjem Gradskog natjecanja djece i mladeži Vatrogasne zajednica Grada Velike Gorice. Prijave ekipa počinju u 9.00 sati, a natjecanje će se odvijati prema pravilniku Hrvatske vatrogasne zajednice. Djeca će pokazati svoju spretnost u nošenju brentača i gađanju meta, a mladež će nastupiti na poligonu te trčati štafetu.

U sklopu Gradskog natjecanja održat će se IV. memorijal „Tomislav Hrkovec“ – natjecanje vatrogasnog pomlatka (djeca muška i ženska), a u spomen na poginulog branitelja Domovinskog rata, člana DVD Mraclin. Prve tri ekipe u svakoj kategoriji dobivaju pehare i medalje, a ekipa koja ostvari najbolji rezultat na natjecanju osvaja i prijelazni pehar.

Istoga dana, s početkom u 15.00 sati NK Mraclin i navijačka skupina GPP organiziraju II. memorijalni malonogometni turnir „Blaž Galeković Blaško“. Turnir će se održati na betonskom igralištu „Graba“. Pobjednici turnira kući će odnijeti 50% od iznosa uplata, a osigurane su nagrade za najboljeg igrača, strijelca i vratara. Poseban draž ovome turniru dati će svečano otvorenje grafita u sklopu GPP tribine kojim će se na poseban način odati počast Blažu Galekoviću. Otvorenje grafita predviđeno je nakon završetka natjecanja po skupinama, a NK Mraclin poziva na druženje na terasi kluba uz raznovrsnu ponudu jela i pića.



Društvo žena „Anđela Lovreković“
u 17.00 sati na Drevovom gruntu organizira događanja nazvano „Po starinski“. Članice Društva prikazati će posjetiteljima kako se nekada pripremio i u krušnoj peći pekao kukuruzni kruh, negdašnja glavna životna namirnica, koja se je nalazila svaki dan na baš svakom stolu i onom siromašnom i onom bogatom.

Posjetitelji će moći doznati i vidjeti kako se pripremaju štrukli s tropom, kuhaju bijeli žganci sa špekom, lukom i tropom, uz još neka slatka iznenađenja. Sva naša starinska, danas već pomalo zaboravljena jela, moći ćete isprobati po simboličnim cijenama te na taj način svojom donacijom, malo pomoći tek osnovanom Društvu žena.

– Uz naše „Dobre duše“, malo ćemo si zapopevati, možda zaplesati, družiti se, i pjesmom uči u nedjelju proščenja svetoga Vida, koja je za nas Mraclince posebna i velika. Dojdete na Drevov grunt, čekamo vas z velikim veseljem“ – poručuju članice Društva žena.

Dirljivo sjećanje na Dječju koloniju Mraclin

Mnogo dirljivih, pa i potresnih trenutaka donijela nam je večer posvećana Državnoj dječjoj koloniji Mraclin, osnovanoj 1930. godine. Kolonija, kroz koju je u prošlo oko 1300 djece, uspostavila je udomiteljsku praksu koja se u našem selu pod nazdorom medicinskih i socijalnih vlasti odvijala kroz nekoliko desetljeća, te je svojim djelovanjem u značajnoj mjeri oblikovala Mraclin kakav danas poznajemo.

Dr. sc. Jadranka Božikov, dugogodišnja ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, u svom je uvodu dala pregled općih prilika koje su vladale u međuraću, te u tom smislu i jedinstven značaj Štamparove vizije. Posebno je naglasila da se u Mraclinu u vrijeme asanacije nije samo zidalo i cementiralo, nego je kroz mnogobrojne tečajeve i osposobljavanja podizano higijensko i opće obrazovanje stanovništva.
– Za Štamparovo je doba karakteristično – naglasila je dr. sc. Božikov – da tada vidimo mnogo različitih ljudi i institucija koje sve usklađeno djeluju s ciljem zajedničke dobrobiti, osobito dobrobiti onih najmanjih,

Voditelj programa Ratko Cvetnić predstavio je diplomski rad g. Jurja Križanića iz 1957. godine koji daje veoma realan pogled na povijest Kolonije: premda su motivi udomiteljskih obitelji bili u prvom redu ekonomski, ogromna većina štićenika sa svojim je udomiteljskim obiteljima ostala u trajnoj vezi, što pokazuje – piše Križanić – da je projekt Kolonije od početka bio postavljen na održivim i vrlo konstruktivnim temeljima.

U središnjem dijelu večeri bio je prikazan prigodni dokumentarac “Dječja kolonija Mraclin – naši igenci i njihove priče”, snimljen u Dučecovoj produkciji. Po ideji Vjekoslava Kovačića scenarij je razradio Ratko Cvetnić, a u realizaciji su sudjelovali još i Marko Kovačić, Ivan Žordić te jedini profesionalac u ekipi, montažer Mario Žilec. Sudeći po reakcijama, kako protagonista filma, tako i publike, film je u potpunosti pogodio temu, pa ostaje i kao izazov profesionalcima koji bi temu željeli obraditi sa jačim ambicijama.

Na kraju se dupkom ispunjenoj Zgradi obratio g. Viktor Tarandek, jedan od nekadašnjih pitomaca Kolonije. U emotivnom obraćanju istaknuo je iznimnu ulogu Mraclina u ovom socijalnom projektu, podsjetivši kako mnogi igenci i danas kucaju na naša vrata – a to su izbjeglice, osobito oni najmanji među njima, koji pred evropskim granicama traže svoje pravo na mirno djetinjstvo.
– Kad smo mi kucali, nama je Mraclin otvorio svoja vrata – zaključio je g. Tarandek čiji su kratki govor nazočni ispratili burnim pljeskom.

U umjetničkome dijelu programa – na početku i na kraju večeri – nastupila je ženska vokalne sekcija Dučeca, uz pratnju Dučecovih tamburaša.

Sveti Vid zaštitnik Mraclina – iz Dioklecijanova sina izagnao zloduha, ali car ga je ipak pogubio

Foto: Wikimedia

Sveti Vid spada među one svece koje puk veoma štuje, ali i one o kojima malo povijesno zajamčeno znamo. Doduše, i oko njega se ovila legenda, kojoj povjesničari ne daju punu povijesnu vrijednost. Za njegovu povijesnu opstojanost najsigurnije je jamstvo štovanje, što se oko njegova lika rano razvilo. Kako svi životopisci spominju legendu, koja se uz njegov život i mučeništvo razvila, navest ćemo i mi.

Oko god. 600. u rimskoj pokrajini Lukaniji napisano je djelo ‘Passio S. Viti’ (Mučeništvo sv. Vida). Prema tome spisu Vid se kao sin bogate, ali još poganske obitelji rodio u današnjoj Mazara del Vallo, na Jugozapadnoj obali otoka Sicilije. Kad mu je bilo tek 7 godina, morao je zbog svoje vjere i pripadnosti Kristu, zajedno sa svojim odgojiteljem Modestom i hraniteljicom Krescencijom pobjeći u daleku Lukaniju, jer ga je njegov otac, po imenu Haylas, htio prisiliti na otpad od vjere. Njegov je bijeg pao baš u doba Dioklecijanova progonstva, pa je Vid i u tuđini za svoju vjeru morao trpjeti. Uhvaćen kao kršćanin, sa svojim je skrbnicima odveden u Rim. Tu je Vid učinio nekoliko čudesa, među njima i čudesno ozdravljenje careva sina, koji bijaše opsjednut. Unatoč tomu, bio je sa svojim pratiocima osuđen na smrt. Nakon uobičajenih mučenja, bačen je u kotao vrelog ulja, no, iz njega bi spašen od anđela koji ga otprati u Lukaniju, gdje je, zajedno s Modestom i Krescencijom, podnio ponovo mučeništvo kao vrhovno svjedočanstvo vjere. Prema predaji njegovo se mučeništvo zbilo na početku Dioklecijanova progonstva negdje oko 304. ili 305. godine.

O Vidovu mučeništvu postoje tri inačice, koje još uvijek nisu dosta proučene. Vida ozbiljni povjesničari smatraju vjerodostojnim mučenikom i prema tome svecem, koji je doista postojao, iako je legenda o njegovu mučeništvu izmišljena. Njegovo je štovanje u Crkvi veoma staro, a raširilo se po cijeloj Europi. Već svršetkom V. st. posvećeno mu je nekoliko samostana na Sardiniji i Siciliji, a spominje ih u svojim spisima papa Grgur Veliki. Svečev se blagdan spominje u Gelazijevu sakramentaru, svim povijesnim martirologijima, u takozvanom Napuljskom mramornom kalendaru, pa čak i u bizantskim sinasarima, što je znak da se njegovo štovanje proširilo i na Istočnu Crkvu.

Prema jednoj donjonjemačkoj predaji, svečevo je tijelo god. 583., sa Sicilije preneseno u Italiju, odakle je g. 756. opat Fulrad od Saint-Denisa prenio u svoj pariški samostan. Godine 836. Vidove je relikvije opat Hilduin dao slavnome samostanu Korvey na rijeci Weseru. Taj samostan kasnije postade središtem štovanja sv. Vida.

Sv. Vjenceslav, češki vojvoda, dobio je u Korveyu ruku sv. Vida i prenio je u Prag, sagradivši njemu u čast crkvu. Na temeljima te crkve podići će se kasnije divna gotska katedrala, možda jedna od najljepših crkava katoličkog svijeta.

Već je spomenuto da je sv. Vid veoma štovan svetac. To neka potvrde i ove brojke: oko 150 mjesta tvrdi da posjeduje dio relikvija sv. Vida, što je znak da se do toga sveca mnogo držalo.

U srednjem vijeku bilo je oko 1300 mjesta u kojima se štovao sv. Vid kao zaštitnik, a to znači i s tolikim brojem crkava, kapela i oltara. On je uvršten u slavnu skupinu takozvanih 14 zaštitnika u velikoj nevolji. Štoviše, među tim svecima nosi rekordan broj 34, to jest 34 patronata – bilo raznih životnih nezgoda u kojima ga ljudi zazivaju – bilo što ga pojedini staleži slave kao svog zaštitnika. Nabrojimo nešto od toga!

Svetog Vida zazivaju u pomoć padavičari, histerici, opsjednuti. Njegova se zaštita moli za vrijeme grmljavine, nevremena, požara, neplodnosti, jalovosti, kad valja izvesti neke teške zadatke. Kao svog zaštitnika slave ga ljekarnici, gostioničari, vinogradari i glumci. Pridružuju im se i ljudi slabog sluha i vida.

Josip Antolović SJ

Pomolimo se: Milosrdni Bože, tvojom je pomoću sveti Vid u mladenačkoj dobi podnio boli mučeništva. Mi slavimo njegov spomen i preporučujemo ti sve one kojima je vjera ugrožena; jačaj ih u nadi i krijepi u ljubavi. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen

Izvor:bitno.net

Dani svetog Vida – četvrtak

U četvrtak, 15. lipnja u 20.30 sati u Društvenom domu u Mraclinu održava se tradicionalna tamburaška večer. Na večeri će nastupati svi mraclinski tamburaši – TS Lajbeki, TS Alibi, TS Takt, TS Modra galica, TS društva Dobre duše, tamburaški orkestar KUD-a Dučec te ženski tamburaški sastav KUD-a Dučec – Srećice.

Dojdete i uživajte u zvucima tamburica.

Aktivnosti DVD Mraclin povodom Dana svetog Vida

Ovih dana u DVD-u Mraclin vrlo je živo. Naime, članice i članovi DVD- a vrlo su se aktivno uključili u proslavu XII. Dana svetog Vida.

U četvrtak 15.06.2017. u 19.00 obilježiti će primopredaja i prezentacija nove prikolice s visokotlačnim modulom koji se prije nalazio u kombiju. Ovim putem Uprava DVD-a Mraclin se zahvaljuje tvrtki KOVA d.o.o. i gdinu. Vjekoslavu Kovačiću na donaciji prikolice.

U petak 16.06. 2017. od 17.30 sati DVD Mraclin organizira dan otvorenih vrata, stoga Vas sve poziva da posjetite prostorije DVD -a i upoznate se s plemenitim i humanim radom kojim se bave naši vatrogasci.

U subotu 17.06.2017.godine održava se 4. MEMORIJAL “Tomislav Hrkovac” te gradsko natjecanje Vatrogasne zajednica Grada Velike Gorice. Memorijal i natjecanje će se održati na prostorima Nogometnog kluba Mraclin, a početak je u 9.00 sati.