IV. memorijalni turnir u preferansu “Nikola Galeković – Ben”

Mraclinski ljubitelji kartanja „mađaricama“ ovog su vikenda zaista došli na svoje. Nakon turnira u popularnom belotu u petak (koji se protegao do sitnih subotnjih sati), u subotu je netom iza podneva već počelo zasjedati simpatično društvance, okupljeno za novo – sada već četvrto po redu – izdanje turnira u preferansu posvećeno Nikoli Galekoviću – Benu. Mjesto radnje je, prema ustaljenoj tradiciji, obiteljska kuća organizatora Nikole Cvetnića – Esperantovog, a glavni akteri su domaćinovi kartaški prijatelji i istomišljenici, pomno probrani (jer preferans ipak nije za svakoga) i pozvani u spomen na njegova prijatelja koji ga je poučio osnovama preferansa. Prisjećanjem na pokojne prefaše – Vlatka Vidakovića, Dragutina Šurbeka, Nikolu Radojčića i Nikolu Galekovića – Bena – turnir je otpočeo, da bi se do sitnih sati prekidao samo u slučaju neodgodive potrebe za okrjepom domaćim delicijama. Rezultat na kraju govori da je najviše kartaškog umijeća i koncentracije pokazao Ivan Roso te tako postao treći pobjednik turnira (2x Veljko Kustec, 1x Marijan Šakić). Valja spomenuti da je Dragutin Cvetnić – Bebek bio blizu trona, ali u finalu jednostavno nije mogao doći do boljeg rezultata. Konačni poredak:
1. Ivan Roso
2. Dragutin Cvetnić
3.  Darko Herceg
4. Nikola Cvetnić
5. Veljko Kustec
6. Vlado Šakić
7. Marijan Šakić
8. Zdravko Štuban

Organizator Nikola Cvetnić ovim putem zahvaljuje svim sudionicima turnira, kao i onima koji su dali logističku podršku, a to su: cijela obitelj pokojnog Nikole Galekovića – Bena, s naglaskom na gospođu Maricu i neizostavne delicije iz njene kuhinje, obitelji Tursunović koji su zajedničkim snagama pripremili izvanrednu večeru, te svojoj supruzi Barbari koja je najveći teret iznjela na svojim plećima.

Još jednom hvala svima, i ako dragi Bog da, vidimo se i slijedeće godine.

Tekst: Stjepan Galeković

Foto: Stjepan Galeković i Marijan Šakić 


Dučec na Dječjoj smotri folklora

U Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica u nedjelju 7. travnja održana je Dječja smotra folklora na kojoj su se predstavile 23 folklorne skupine s područja Grada Velike Gorice te općina Orle i Kravarsko. Mali folkloraši svojim igrama, pjesmom i plesom proveli su nas kroz cijelu Hrvatsku, a dvosatni program oduševio je sve prisutne.

Najmlađi članovi Dučeca, djeca od 4 do 8 godina, predstavili su se točkom „Pasel sem, pasel“ , pjesmama i plesovima Hrvatskog zagorja.  Točku su pripremili njihovi voditelji Doriana Crnić Vlahovac i Dejan Pilatuš.  Upravu Društva veseli brojnost ove skupine od 34 djece, od kojih je nekima ovo bio i prvi nastup. Srednja skupina izvela je koreografiju „Perjato, rasperjato“ – pjesme i plesove Like. Koreografiju je pripremio i uvježbao Dejan Pilatuš.

Folkloraši nastavljaju sa probama, slijede im nastupi za Jurjevo u Mraclinu i Lukavcu. 

Najava nogometnih utakmica

Foto: Vlado VInetić

Nadolazećeg vikenda svoje nogometne vještine pokazat će sve nogometne selekcije, od onih najmlađih pa sve do najstarijih. U subotu 6. travnja u 10 sati na domaćem terenu pioniri će odmjeriti snage protiv Vatrogasca iz Kobilića, istog dana u 14 h limači gostuju u Meštrici, a prstići u 10 h u Velikoj Gorici protiv Gorice 03. Veterani u subotu u 17 h na Grabi ugošćuju Klas iz Mičevca dok naša seniorska momčad ide u goste u Obrezinu kod  Mladosti, a tekma je u nedjelju u 16.30. Vidimo se na nogometnim terenima.

Turopoljska promocija “kajkavske Biblije”

Snimio: I. Tašev | Dr. Alojzije Jembrih s rukopisom Gusićeva Novoga zavjeta koji se čuva u knjižnici Metropolitane u Zagrebu

Dučecove spelancije i ove korizme posvetit će se jednoj prigodnoj, ali i pomalo ekskluzivnoj temi. Naime, ovih je dana, dva stoljeća nakon nastanka –  i nakon dugogodišnjeg pomnog truda prof. emeritusa Alojza Jembriha – svjetlo dana ugledala “kajkavska Biblija” Ivana Ruperta Gusića. U petak, 12. travnja, s početkom u 20 sati na Zgradi ćemo saznati kaj je to z jena kniga

Ivan Rupert Gusić (1761.-1821.) bio je Žumberčanin, đak zagrebačke Klasične gimnazije, benediktinac, potom svećenik zagrebačke biskupije, kojeg je biskup Maksimilijan Vrhovec zadužio za prijevod Biblije na “narodni”, dakle kajkavski, jezik. Na tom je poslu već radila skupina svećenika, a Gusić se, stigavši među njih, posvetio prijevodu Novog zavjeta. Prof. Jembrih napominje: 

– Kajkavski prijevod Novoga zavjeta nastao je u doba kada u Zagrebačkoj biskupiji nije bilo cjelovita prijevoda Biblije i biskup Vrhovac je htio nastaviti s tradicijom korištenja materinskoga jezika i u evangelizaciji domaćega vjerničkoga puka.  

Stoga je današnja pojava “Svetog pisma Novoga zakona u horvatskom prijevodu” izniman izdavački i biblički događaj, iza kojeg kao nakladnici stoje Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Hrvatsko biblijsko društvo i Matica hrvatska. 

Foto: varazdinske-vijesti.hr

Prof. emeritus Jembrih, urednik knjige, rodom Varaždinac, nakon Klasične gimnazije na Bečkom je sveučilištu studirao slavensku filologiju i doktorirao 1977. godine. Njegov znanstvenoistraživački rad obuhvaća povijest hrvatske književnosti i jezika te leksikografije, a osobito kajkavsko narječje, književnost i gramatiku. U Mraclinu smo ga već imali prilike pozdraviti kad je, u sklopu Dana sv. Vida 2015., predstavio svoju knjigu „Tragom turopoljske povijesti“.

U glazbenom dijelu programa, koji će također biti u korizmenom tonu, pozdravit ćemo sve uspješniju mladu mraclinsku flautisticu Antoniju Jurin, te nezaobilaznu Žensku vokalnu skupinu KUD-a Dučec. Podsjećamo da je ulaz slobodan, a Gusićeva “kajkavska Biblija”, sveta kniga za saki turopolski dom, moći će se na predstavljanju nabaviti po prigodnom popustu.

Foto: varazdinske-vijesti.hr

Debljina – bolest ili izbor?

American Medical Association (AMA) je 2013. godine debljinu proglasilo bolešću koju treba liječiti i protiv koje se treba boriti. I mnoge druge američke zdravstvene organizacije su podržale ovu odluku, neke su čak i ranije tako odlučile, iako je ova odluka za mnoge još i danas kontroverzna. Postoje mnogi koji misle drukčije.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu kao prekomjerno nakupljanje masnoga tkiva koje predstavlja rizik za zdravlje. Najpopularniji kriterij je Indeks tjelesne mase ili Body Mass Indeks (BMI), koji se dobije kada se težina u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. Osoba s BMI većim od 30 smatra se debelom, od 25 do 30 s prekomjernom težinom.

U Americi je debelo skoro jedna trećina odraslih i 17% djece u dobi od 2 do 19 godina. Procjenjuje se da je 2010. u svijetu bilo 500 milijuna debelih i oko 1,4 milijarde ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. Ako mislite da je 500 milijuna mnogo, što kažete na 700 milijuna 2015.? A koliko ih je tek danas?

Debljina je veliki zdravstveni rizik, povećava opasnost za cijeli niz bolesti kao što su dijabetes tipa 2, srčano-žilne bolesti, visoki tlak, moždani i srčani udar, rak dojke i debelog crijeva, degenerativni artritis. Debljina smanjuje kvalitetu života i funkcionalnost te povećava smrtnost. Liječenje debljine kao i bolesti uzrokovanih debljinom financijski ugrožava zdravstvene sustave mnogih zemalja. Epidemija debljine danas je veći problem od gladi u svijetu. Glad bi se mogla iskorijeniti, samo je pitanje novca. No, s debljinom očito ne znamo kako, jer su brojke iz godine u godinu sve gore.

Gdje smo tu mi?

U Hrvatskoj je debelo 18,7 posto, dok prekomjernu težinu ima 57,4 posto stanovnika. Zabrinjava što broj debele školske djece zadnjih godina naglo raste. Hrvatski sabor je odredio Hrvatski dan osviještenosti o debljini koji se ove godine obilježavao 16. ožujka. O tome je održana i konferencija u hotelu Dubrovnik pod nazivom „Debljina – uzroci, posljedice, prevencija i liječenje“.

Očito je da je situacija ozbiljna. Očekuje se da će u mnogim zemljama generacija djece po prvi puta živjeti kraće od svojih roditelja, i to baš zbog debljine. Očito je i da se puno toga poduzima. Ili barem pokušava poduzeti, jer je također očito da se ne uspijeva jer je debelih sve više. Možda nisu prepoznati uzroci debljine? U nekim osvrtima s konferencije u Zagrebukao glavne uzroke se navelo premalo kretanja i preveliki unos hrane. To znači da smo si, ako smo debeli, sami krivi.

Mnogi se ne slažu s ovime. Kako može biti bolest nešto što nastaje samo ako se jede previše? I može se izliječiti odlukom da se jede manje. Neki vele da je konačno izmišljena bolest koja ne boli, od koje se ne umire, koja je neizlječiva i izmišljena je samo zato da se šalju računi osiguravajućim kompanijama. Veli se također: debljina je bolest koja ubija milijune, košta milijarde, a lijek je besplatan. Jesti manje. Često je i mišljenje da debljina nije bolest, već samo potiče razvoj nekih drugih bolesti. Isto tako, imamo ljude koji su debeli a potpuno zdravi. I BMI nije baš neki kriterij. Ovisi jako o konstituciji tijela. Je li možda zbog BMI 30 Mirko Filipović bolestan? Ne bih baš rekao. Znači li da nekoga tko je debeo ne morate zaposliti jer je bolestan?

Zagovornici debljine kao bolesti imaju protuargument. Ako nečiju debljinu ne želimo liječiti zato jer je dotični postao debeo svojom voljom, to je isto kao da odbijemo liječiti rak pluća jer je oboljeli svojom voljom uvlačio dim cigarete?

Na naslovno pitanje neću dati odgovor, jer ja osobno nemam o tome  jednoznačni stav. Radije ću za sljedeće javljanje najaviti drugo pitanje: Jesu li si debeli ljudi sami krivi ili su možda žrtve? Tu imam vrlo jasno mišljenje i rado ću ga podijeliti s vama.

Dučec dobio pijanino

Obitelj Cvetnić (Jančetovi) darovala je pijanino “August Foerster”, star 50-ak godina, Kulturno umjetničkom društvu Dučec. Pijanino je u odličnom stanju, a koristiti će članovima Dučeca za održavanje vokalnih proba tijekom ljetnog perioda, ali i za razne manifestacije i koncerte koje Dučec organizira. Akciju selidbe pijanina sa Jančetovog grunta na mraclinsku Zgradu napravili su muški članovi Dučeca.
Uprava Društva zahvaljuje Jančetovima na nesebičnoj donaciji. Zahvale i gospodinu Stjepanu Vlahovcu za pomoć u prijevozu pijanina.

Održan Turopoljski festival folklora – smotra koreografiranog i izvornog folklora

Ovih dana Velika Gorica je u znaku folklora. U nedjelju je održana smotra koreografiranog i izvornog folklorna na kojoj se predstavilo 12 društava sa 16 folklornih točaka. Na smotri mogli smo vidjeti veliko bogatstvo naših folklornih društava prikazano kroz pjesmu, svirku, ples i narodne nošnje.  Na pozornici Pučkog otvorenog učilišta gledatelji su uživali u brojnim koreografijama s područja cijele Lijepe naše – od Baranje, Podravine, Moslavine, Brodskog Posavlja, pa do Turnja na moru i Korčule. Izvorni folklor temeljio se na našem Turopolju, stoga smo mogli uživati u domaćim pjesmama i plesovima.

Prema odluci prosudbenog žirija najbolja društva u kategoriji koreografiranog folklora su KUD Velika Mlaka, KUD Nova Zora iz Donje Lomnice te KUD Gradići.  U kategoriji izvornog folklora najbolja društva su KUD Nova Zora iz Donje Lomnice, KUD Gradići te KUD Velešec.

Iako nije proglašeno najboljim, naše Kulturno umjetničko društvo Dučec dostojno je predstavilo Mraclin. Naši su izveli vrlo zahtjevnu koreografiju Podravine „Na kraj sela kolo igra“ te novu točku izvornog folklora „Kojni moji, kojni sokolovi“.

Predsjednik Društva Matija Kos nakon smotre izjavio je:

– Iznimno sam zadovoljan odrađenom smotrom folklora. Velik trud je uložen u pripremu za smotru, svi su dali sve od sebe; plesači, tamburaši, voditelji, ekonom, ali i cijela Uprava koja podržava i prati sve što se u Društvu događa. Naravno da uvijek može bolje, i tome treba težiti, ali doista mislim da možemo biti zadovoljni. Početkom godine morali smo napraviti određene promjene u Društvu, dio veterana priključio se prvoj folklornoj skupini i trebalo je vremena da sve sjedne na svoje. To je sada jedna ozbiljna skupina kvalitetnih plesača i svirača koja bi mogla daleko dogurati, samo ako će biti volje.

Predsjednik Kos imao je još jednu zanimljivu najavu. – Ovom prilikom najavio bih veliko milenijsko fotografiranje svih članova našega Društva koje će se održati u nedjelju 28. travnja u poslijepodnevnim satima ispred Zgrade. Još ćemo na vrijeme podsjetiti članove, no pozivam sve Mraclince koji vole folklor, koji su aktivni članovi, podupirajući članovi, ili se jednostavno još uvijek osjećaju članovima našeg Društva, da dođu na veliko fotografiranje. Fotografiranje će biti u  turopoljskim narodnim nošnjama, stoga ukoliko nekome nešto nedostaje neka nam se slobodno javi.

Ove nedjelje održat će se i smotra dječjeg foklora na kojoj sudjeluju dvije skupine Dučeca. Početak je u 17,00 sati u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica.

Foto: Jagoda Lacković (Foto Ljubek) i KUD Dučec

I. memorijalni turnir u beli Petar “Pero” Balas