Velečasni Marko Čolak odlazi na zahtjevnu dužnost župnika u Španskom

Foto: Vlado Vinetić

Na misi u nedjelju 18. kolovoza opraštamo se s našim kapelanom, župnim vikarom vlč. Markom Čolakom. Sjećam se jedne od njegovih prvih misa u Vukovini, kad sam mu prišao i predstavio se. Dvije-tri rečenice popraćene osmjehom sve su rekle o njemu, odmah nas je osvojio načinom ophođenja i mladošću u kojoj smo vidjeli darove Duha Svetoga.

Odgovoran i marljiv, uvijek dostupan, uvijek nasmijan. U teškim trenutcima za našu župu i za svakog ponaosob, nikad nije ni pokušavao pronaći izgovor bez obzira na uslugu za koju smo ga trebali. Hrabro nas je vodio i, ako je trebalo, bio spona između nas i našeg dekana i župnika Đure Saboleka. Naučio nas je da volimo Boga, ali na onaj način koji je i Bogu najdraži: skrušeno i ponizno, ljudski dostižno, a trajno.

Na terenu navijač, a u crkvi Božji sluga. Pratio je i odlučno vodio svoje župljane u vjerskim misijama, a nije propuštao ni one manje, nama običnim ljudima dostupnije situacije, poput sportskih susreta i kulturno-umjetničkih prigoda.

Foto: Vlado Vinetić

Kad nam je posljednjih godina bilo teško, kad smo ostajali bez mladih ljudi iz naše sredine, Marko Čolak se uvijek postavljao kao pravi duhovni oslonac i prijatelj. Obitelji pokojnog Ivana Galekovića svakodnevna je podrška i zajedno sa župnikom Đurom Sabolekom, gotovo na svakojutarnjoj kavi pomaže Ivanovim najbližima posložiti stvari u ožalošćenom srcu, kako je to, između ostalog, primijetio velečasni Ivica Cujzek u jednom od prvih dana ovogodišnje Devetnice.

Dragi Bog sve to zna i zato je u Marku našao osobu koja će biti novi župnik u Španskom. Župnik koji mora sagraditi crkvu tamo gdje je još nema. Župnik u župi Ivana Merza, blaženika koji je uzor velikom broju mladih ljudi u Hrvatskoj i svijetu. Takvu misiju mogu dobiti samo posebne osobe, Duhom Svetim vođene.

Foto: Zvonimir Šafar

„Dragi naš Marko“, rekao sam mu jednom prilikom, „naš Bog je i u Vukovini i u Španskom. Naša vrata će ti uvijek biti otvorena kao što su i tvoja uvijek bila za nas. Volimo te i radujemo se svakom novom susretu s tobom, u crkvi ili na kavi. Takav si, ljude prosvijetljuješ i veseliš i svakom propovijedi duhovno obnavljaš.“

Foto: zgprsten.hr

Novi kapelan Matija Vragović dolazi nam iz prelijepog zagorskog kraja, iz crkve sv. Nikole biskupa u Krapini. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić 8. lipnja je predvodio euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici, na kojem je za svećenike zaredio sedmoricu dijecezanskih i petoricu redovničkih kandidata. Za Zagrebačku nadbiskupiju zaređena su sedmorica kandidata, među kojima i naš, već sadašnji kapelan Matija. Želimo mu dobrodošlicu i sigurni smo da će uz prečasnog Đuru Saboleka svakih danom postajati sve bolji pastir naše Crkve. Čekamo ga raširenih ruku i otvorena srca.

Foto: zupa-krapina.hr

Veselimo se novom kapelanu i očekujemo od njega da nastavi putem kapelana Marka Čolaka i tome pridoda vlastite darove uz  koje će nas voditi kako bismo bili ono za što smo stvoreni – ljudska bića na sliku i priliku Božju!

Zašto je Katičić važan Turopoljcima

Foto: Matica hrvatska

Ovih dana sustigla nas je tužna vijest da je u Beču u 90. godini života umro Radoslav Katičić, lingvist svjetskoga glasa, član četiriju akademija, književni povijesničar, veliki zaštitnik hrvatskog jezika i – kako se posljednjih godina s pravom uvriježilo govoriti – jedan od najumnijih Hrvata. Osobit ugled ovaj rođeni Zagrepčan imao je u slavističkim krugovima, pri čemu je ključni doprinos ostvario u sklopu Slavističkog instituta Sveučilišta u Beču.

Za nas, Turopoljce, posebno je važno njegovo istraživanje slavenske pretkršćanske vjerske i kulturne predaje, jer je ustvrdio da je upravo u nekim turopoljskim običajima ostala izvrsno sačuvana predkršćanska obrednost, ali i put kojim se stara vjera stapala s kršćanstvom. Ključne spoznaje akademik Katičić objedinio je u svojoj knjizi “Naša stara vjera”, što ju je Matica hrvatska objavila 2017. godine. Kao ilustraciju izdvajamo nekoliko objašnjenja što ih je ovaj velikan izložio tako čitko da ih može sa zanimanjem pratiti i sasvim prosječni čitatelj:

“Narodi slavenskoga jezika već su kroz duga stoljeća kršćanski narodi. Njihov vjerski život i shvaćanja potpuno su prožeti kršćanstvom. I prežitci stare vjere potpuno su prožeti njime. Ide to dotle da se čak u ruskim i bjeloruskim zagovorima, čarima za pomoć protiv raznih boleština i nevolja, u kojima se inače najbolje čuva predaja svetih tekstova i stari mitski sadržaji, na svakom koraku nailazi na elemente preuzete iz crkvene liturgije. Tolik joj je bio ugled i utjecaj. I poganske su čarolije kod istočnih Slavena pravoslavne. Uostalom, i naši hrvatski jurjaši u Turopolju pjevaju: Ovo se klanja zeleni Juraj – kirales! i tako se u potpuno mitskom, prastarom obrednom ozračju, gdje se o zelenom Jurju čak i ne pjeva kao o svetome Jurju, ipak našlo crkveno liturgijsko “kyrie eleison”. Poganska predaja kako kroz stoljeća dopire do nas sva je prožeta kršćanstvom.(…)

Mladi bog Jarilo, punim imenom Jarovit, koji u proljeće dolazi iz daleka i donosi bujno zelenilo i godišnju rodnost, poistovjećen je sa svetim Jurjem. Zovu ga, zanemarujući crkveni okvir i krinku, čak i samo Jura, tako ophodnici u Turopolju, ili samo Юрий – Егорий, tako u sjevernoruskim ophodničkim pjesmama. Jarilo je sin Perunov i Mokošin, ali je rano otišao u daljinu i dolazi u proljeće na svadbu sa svojom sestrom koja se u kršćanskom okolišu zove tipičnim djevojačkim imenom Mara ili Marica. Praslavensko ime toga božanstva čini se da je bilo Mara i Morana. Ta dvojnost čini se također da je povezana s promjenama koje se dešavaju s njezinim likom i njezinom ulogom u tijeku vegetacijske godine. Mara bi se zvala kao mlada, svježa i lijepa kao kakvo čarobno priviđenje, što praslavensko mara, čini se, i znači, a Morana ostarjela i zla osvetnica koja nemilosrdno mori.”

Za boga Jarila se u kršćanstvu ne javlja samo sveti Juraj, nego vrlo karakteristično i sveti Ivan. Smjena svetih Jurja i Ivana kao kršćanskih predstavnika boga Jarila nije proizvoljna. Ona dolazi odatle što su se običaji koji potječu od obreda njegova proljetnog kulta u slavenskoj narodnoj tradiciji pretežito vezali za dva kršćanska blagdana, za Jurjevo i za Ivanje. Ta dva blagdana kalendarski su smještena u razdoblje između prvoga tjeranja trave i lišća i žetve, u uzlaznom luku godišnje vegetacije i rodnosti. Po tome su bila osobito prikladna da se oko njih nakupe narodni običaji koji potječu od obreda što su izvorno bili posvećeni bogu koji se štovao kao nositelj i donositelj toga dvojega.”

Devetnicom u susret nebeskoj Majci

Foto: Zvonimir Šafar

Marijini štovatelji i nasljeditelji iz Mraclina danas će sedmi dan za redom hodočastiti u Njezinu crkvu u Vukovini. Ovih devet dana vjernici provode u zbližavanju s našom nebeskom Majkom i pokušavaju slijediti njene primjere, od kojih je u dosadašnjim propovijedima velečasni Cujzek posebno izdvojio otvorenost srca, hrabrost i poniznost. Svojim nagovorima vlč. Ivica Cujzek svakog nas dana korak po korak vodi do osnovnog cilja – Devetnicom postati Bogu bliži i sve to stvarno provoditi i živjeti u našim obiteljima, na radnim mjestima…

Pozivamo vas da nam su u tom hodu priključite i u ova preostala tri dana.

Foto-galerija: Zvonimir Šafar

Obavezno uklanjanje ambrozije

Ljetno razdoblje vrhunac je sezone alergije. Od peludi alergogenih biljaka u zraku najzastupljenija je pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) koja je ujedno i najagresivniji alergen.

Ambrozija uzrokuje vrlo neugodne reakcije poput kihanja, otežanog disanja, svrbeža nosa, pojavu vodenog iscjetka i otečenost kapaka. Tek zajedničkim naporom može se spriječiti širenje ambrozije i pomoći sve većem broju stanovnika našeg Grada koji teško podnose period cvjetanja ambrozije.

Ministarstvo poljoprivrede izdalo je Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije u cilju njenog suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja na području Republike Hrvatske (NN 72/07). Obveze iz Naredbe odnose se na vlasnike i korisnike poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta, šuma i lovišta, ovlaštenike upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenike upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama, koji su dužni tijekom vegetacijske sezone sa svojih površina (uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova) redovito uklanjati i suzbijati ambroziju i to agrotehničkim, mehaničkim i kemijskim metodama.

Prema Odluci o agrotehničkim mjerama, te mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Službeni glasnik Grada Velike Gorice 7/18) na području Grada Velike Gorice za obveznike koji ne budu izvršavali svoju obavezu uklanjanja ambrozije propisane su slijedeće kazne:

– fizičke osobe – 600,00 kuna
– pravne osobe – 2.000,00 kuna.

Pozivamo Vas da u interesu svih građana prijavite površine zaraslom ambrozijom u Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Velike Gorice, na broj telefona 6269-947 ili email poljoprivreda@gorica.hr.

Izvor: Gorica.hr

Dučec na folklornom festivalu u Kaštel Sućurcu

Na poziv Kulturno umjetničkog društva „Putalj“ iz Kaštel Sućurca, članovi Dučeca proteklog su vikenda sudjelovali na folklornom festivalu „Misečina prosula se kalon“. Festival se prošle subote održao u predivnom ambijentu na Podvorju u Kaštel Sućurcu, a osim članova Dučeca nastupali su domaćini – KUD „Putalj“ te HKUD „Bećarac“ Lepenica i  HKUD „Fra Karlo Kujundžić“ iz Kiseljaka. Naši folkloraši predstavili su se koreografijom Zagorja, tamburaškim intermezzom, spletom turopoljskih pjesama te na kraju koreografijom Turopolja koja je posebice oduševila mnogobrojnu publiku. Na samom kraju koncerta predsjednik KUD-a „Putalj“ Mili Jerčić uručio je svim gostima zahvalnice i prigodne poklone, a predsjednik Dučeca zahvalio se domaćinima na pozivu te uručio poklon – mraclinsku plemenitašku peculicu. Uslijedio je druženje sa domaćinima i gostima uz turopoljske i dalmatinske popjevke do ranih jutarnjih sati.

Doći u Kaštel Sućurac, a ne posjetiti prijatelje u DVD-u Mladost, bilo bi nezamislivo. Nakon tonske probe, a prije nastupa, članovi Dučeca predvođeni predsjednikom Kosom, posjetili su članove DVD Mladost. Tamo ih je dočekao predsjednik DVD Mladost Ljubo Musinov. Većini članova Dučeca ovo je prvi put da su posjetili Kaštel Sućurac, iako su toliko puta čuli za naše prijatelje Kaštelane i susretali se sa njima u Mraclinu. Obišli su njihove prostorije, a najviše ih se dojmila trofejna soba u kojoj posebno mjesto zauzima i Povelja o bratimljenju DVD-a Mladost i DVD-a Mraclin.

U posjeti DVD-u Mladost

Upravo je poveznica DVD Mladost sa Mraclinom, rezultirala dolaskom Dučeca na festival u Sućurac te novom prijateljstvu. Naime, dugogodišnji prijatelj i član DVD Mladost Ante Mandarić, poznatiji kao Tojo, predložio je vodstvu KUD-a „Putalj“ da se povežu i naša folklorna društva. Uprava Dučeca odmah je prihvatila poziv, a ostalo je sada povijest. Sklopljeno je novo prijateljstvo, koje će se nastaviti dolaskom KUD-a Putalj u Mraclin, a Mraclinci su se preporučili za sudjelovanje na festivalu i slijedeće godine.

Osim samog sudjelovanja na folkornom festivalu, članovi Dučeca stigli su uživati u moru, suncu i prekrasnim dalmatinskim otocima i gradovima. Prvoga dana obišli su Split – splitsku Rivu, Dioklecijanovu palaču, ali upoznali i ostale brojne znamenitosti, uličice te atmosferu koju skriva ovaj poseban grad.

Nedjelja je bila rezervirana za turistički obilazak brodom. Prekrasno proveden dan započeo je u Trogiru, a uslijedio je odlazak do otoka Velikog Drvenika gdje su članovi Dučeca uživali u suncu i kupanju u kristalno plavom moru. Nakon ručka na Drveniku, slijedeća destinacija bila je otok Šolta gdje je također bilo prilike za kupanje, ali i za kavu i pivo na šoltanskoj rivi.

Članice vokalne skupine Dučeca – „naše bebice“ usprkos jarkom suncu, pa ponekad čak i jakim valovima, nisu se dale smesti – pjesma ih je pratila cijelog dana. Vožnja brodom završila je u Trogiru, pa su nakratko prošetali i ovim biserom Jadrana, lijepim gradom u kojim se ističe poznata kula Kamerlengo. Istoga dana navečer, u Kaštel Starom počelo je slavlje povodom Dana Oluje, stoga je dio starijih članova posjetio koncert Opće opasnosti.

Ponedjeljak, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, članovi Dučeca proveli su u Kaštel Štafiliću gdje su i bili smješteni tijekom trodnevnog gostovanja. I ovaj dan je prošao u bezbrižnosti te uživanju u moru i suncu. Nakon ručka i oproštaja s domaćinima uslijedio je polazak za Mraclin gdje su sretno stigli oko 21 sat.

Predsjednik “Dučeca” Matija Kos pun je hvale za domaćine, ali i za svoje članove:

– Moram još jednom zahvaliti g. Mandariću, našem Toji, što je povezao Putalj i Dučec, a što je rezultiralo divnom suradnjom. Zahvaljujući organizatorima, a posebice predsjedniku KUD-a „Putalj“ g. Miliju Jerčiću i njegovoj sestri Anamariji, tijekom cijelog gostovanja osjećali smo se kao kod kuće. Vodili su stalno brigu o nama, da nam ništa ne nedostaje, da maksimalno iskoristimo slobodno vrijeme, i stvarno je sve bilo savršeno. Nadam se da se vrlo skoro vidimo u Mraclinu, i da je ovo početak jednog dugog prijateljstva. Moram pohvaliti i sve članove, od ovih najmlađih kojima je ovo ujedno i prvo ovakvo putovanje, pa do tamburaša i starijih članova.  Pokazali su koliko su odgovorni i samostalni, svi su se držali dogovora, odlično su odradili nastup, a usput se i zabavili. Tijekom cijelog putovanja nikakvih problema nije bilo.  Mislim da je ovo odličan pokazatelj da dobar posao radimo u Društvu – zaključio je gostovanje predsjednik Kos.

Mraclinci slavili Dan Oluje – doma i u gostima

Foto: Vitomir Štuban

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti odavno se udomaćio u mraclinskom kalendaru, pa ga mještani obilježavaju, ma gdje bili. Dok su se članovi KUD-a Dučec, vraćali s gostovanja u Kaštelima, u mraclinskom su parku predstavnici ratnih veterana iz Kluba “Tomislav Hrkovec”, zajedno s čelništvom Mjesnog odbora Mraclin, položili vijenac i zapalili svijeće pred Tomislavovom bistom. 

Središnja mraclinska proslava održana je u prirednji obitelji Vincek, prema već uspostavljenoj obiteljskoj tradiciji, a pod čelništvom Gorana Vinceka. Ovaj put za proslavu iskorištena je “rezervna lokacija” kod obitelji Štuban. Uz članove obitelji Vincek i njihovih prijatelja, koji su svoj obol za domovinu dali na svim hrvatskim ratištima, svojom su prisutnošću ovo obilježavanje počastili roditelji pokojnog Ivana Galekovića, sestra, djevojka i njihovi najbliži prijatelji. Naresci susjeda Rusa povećavali su žeđ a vrhunski pripremljen odojak i roštilj majstora Jože Vinceka i Dražena Dandića bili su poguranac za tridesetak prijatelja i veselo druženje koje je potrajalo do ranih jutarnjih sati.

U Zatonu Malom kod Dubrovnika Dan Oluje svake se godine slavi u đardinu starog ljetnikovca obitelji Katić. U hladu palmi i maslina svake se godine Ratko Cvetnić s prijateljima prisjeti dana provednih na Južnom bojištu, a usput animira i pokojeg novog posjetitelja Mraclina.

10. kolo Turopoljsko-posavske lige posvećeno Galeu

Turopolje –  U subotu 3. kolovoza domaćin 10. kola Turopoljsko-posavske malonogometne lige bilo je Turopolje. Naša ekipa je utakmicu protiv Novog Čiča pobjedom 3:1 posvetila nedavno tragično preminulom prijatelju i suigraču Ivanu Galekoviću-Galeu, a strijelci su bili Željko Cvetnić – Žina (1) i Ivan Kos – Čapa (2). Veliki  broj rodbine i prijatelja svojim je dolaskom još jednom došao pokazati koliko nam je Gale značio. Moramo zahvaliti i organizatorima 10. kola, našim susjedima i prijateljima Turopoljcima, koji su prije odigravanja svake utakmice minutom šutnje odali počast našem Galeu. Mraclinci su u ovom, predzadnjem kolu, pobjedom osigurali 3. mjesto u ligi, dok je prvo mjesto pripalo ekipi iz Kuča, a drugo mjesto Turopolju. Sljedeće subote posljednje kolo igra se u Kučama, a domaćin je Gornje Podotočje.

Rezultati 10. kola (Turopolje 3. VIII.): Jagodno – Turopolje 2:2 (Kajinić, Vukadin / Stuparić, Šejić), Bukevje – Kuče 4:5 (Šestok 4 / V. Lučić 4, Fabijančić), Lazina Čička – Ribnica 5:1, Gornje Podotočje – Poljana Čička 3:2, Novo Čiče – Mraclin 1:3, Veleševec – Drnek 1:2.

Redoslijed: 1. Kuče 28 (10-9 1 0 32:14); 2. Turopolje 25 (10 8 1 1 36:15); 3. Mraclin 20 (10 6 2 2 28:17); 4. Bukevje 16 (10 5 1 4 25:30); 5. Novo Čiče 14 (10 4 2 4 21:18); 6. Jagodno 13 (10 4 1 5 14:18); 7. Drnek 13 (10 4 1 5 21:29); 8. Lazina Čička 12 (10 4 0 6 25:27); 9. Gornje Podotočje 11 (10 3 2 5 20:23); 10. Poljana Čička 9 (10 3 0 7 15:21); 11. Veleševec 7 (10 2 1 7 16:33); 12. Ribnica 6 (10 2 0 8 16:24).

Obavijest o smrti: Stjepan Kovačić-Kokotanov