U prethodnom članku prikazali smo da su masnoće proglašene štetnima vrlo dvojbenim studijama, postupkom koji je bio nestručan, vrlo pristran ili – mogli bismo reći – i zločest. Isto tako, Višnja Brčić je u svojem komentaru (na kojem se zahvaljujemo i s kojim se potpuno slažemo) ukazala da je tu bilo i puno korupcije. Dokazalo se jedino da je šećerni lobi vrlo moćan. I da ima puno dolara. Ipak, željeli bismo ukazati da masnoće ne samo da nisu štetne, već da su i vrlo zdrave. Novorođenče čovjeka pri porodu ima u odnosu na sve primate, pa i sisavce, najveći postotak masnoga tkiva. Ujedno ima i najbrži rast mozga. Vjerujemo da ovo nije slučajno. Postoje zajednice koje žive bez ugljikohidrata – Eskimi, Masaji – ali ne postoje zajednice koje žive bez masnoća. Pokušaji dijeta bez masnoća uvijek završavaju kobno. Znači da se bez masnoća ne može.
Za bolje uspjehe u natjecanju neki ultramaratonci prelaze na ishranu u kojoj pretežu masnoće (ketogena dijeta). Masnoće su izvrsni energent. Ronioci na dah koriste masnoće da bi dulje mogli ostati pod vodom. Adrian Ballinger se 27. svibnja ove godine popeo na Mount Everest bez maske za kisik. Kako je to uspio? Bio je na masnoćama. Oboljelima od plućnih bolesti liječnici šapnu (zašto to ne kažu glasno?) da bi bilo dobro jesti špek. Isto je i s kemoterapijom. Neki studenti u Americi znaju dva tjedna prije ispita prijeći na ketogenu dijetu (preko 70% masnoća). S ketonima (na mastima) se bolje misli. I meni najljepši primjer. Što je rekao Ante Kostelić za svoju djecu? „Njihova droga su špek i luk.“ Ne znam da su Gipsa previše ozbiljno shvatili, ali znam da Kostelići imaju punu košaru medalja.
Isto tako znamo da su našim precima u Turopolju svinjska mast i špek bili glavni energenti. Jesu li bili i zdraviji? Prosječni životni vijek bio je znatno kraći nego sada. No, koliki je bio dječji mortalitet? Ako bismo to uzeli u obzir, možda bi prosječni vijek onih koji su preživjeli prvih nekoliko godina života bio znatno dulji? Još kada bismo iz izračuna izuzeli smrtnost od zaraznih boleština? A kvaliteta života? Dulji životni vijek danas ne znači da su ljudi zdraviji, već da je zdravstvena skrb bolja. Tako da ljudi koji su oboljeli od dijabetesa, visokog tlaka, koronarnih bolesti, debljine, alergija… žive dulje. Štetnost loše prehrane ne vidi se u prosječnom životnom vijeku, već u kvaliteti života. No, već se najavljuju tužne prognoze da u zemljama posebno pogođenim debljinom (SAD, Velika Britanija) po prvi puta u povijesti imamo generaciju koja će živjeti kraće od svojih roditelja.
A sve je počelo kada se masnoće optužilo da su štetne.
Najavljujem još zanimljivih članaka. I pozivam vas na komentare. Čak i ako se ne slažete sa mnom, želim čuti vaše mišljenje. A za slogan Mraclinske špek-dijete uvodimo onu staru: Koji maže taj i vozi!