Sinoćnji program Vidovih dana bio je posvećen uspomeni na sestru Anđelu Lovreković (1911, Glina – 1982, Mraclin), medicinsku sestru koja je čitav radni vijek posvetila Mraclinu, u koji je stigla odmah po završetku školovanja 1933., u kojem se nastanila i živjela sve do smrti. Kako se bliži stota obljetnica početka asanacije, asanacijske teme sve su prisutnije u programima ne samo Dučeca, nego i mraclinskog Društva žena koje je upravo Anđelino ime uzelo za svoj naslov. “Anđele” su bile i organizatorice večeri koja je pred brojnom publikom okupila ugledno društvo iz Zagreba – prof. dr. sc. Jadranku Božikov, prof. dr. sc. Željka Dugca, bacc. med. techn. Sandu Franković i mag. med. techn. Josipu Bišćan.
Prof. dr. Dugac s Instituta HAZU, naš vodeći povjesničar medicine, govoreći o vremenu u kojem Anđela Lovreković dolazi u Mraclin istaknuo je značaj koji je asanacija Mraclina, kao stručni model, imala u globalnoj javnozdravstvenoj praksi, pa je model ubrzo nakon Mraclina primijenjen u Kini. Općenito, podsjetio je Dugac, Mraclin je nezaobilazna tema u literaturi o povijesti javnog zdravstva što ga čini gotovo mitskim mjestom struke. Dugogodišnja čelnica Škole narodnog zdravlja prof. dr. sc. Božikov istakla je da su medicinske sestre Anđelinog doba bile obučene da pruže zdravstvenu pomoć čitavoj obitelji – od bebe do staraca – što ih je činilo jedinstvenom pojavom u struci toga vremena i važnim socijalnim čimbenikom sela.
Profesorica Franković i magistra Bišćan iz Hrvatske udruge medicinskih sestara uz svoja predavanja priredile su i izložbu o povijesti sestrinstva, uključujući i povijest časopisa Sestrinska riječ u kojem je i sestra Anđela objavila svoja zapažanja o radu na selu. Veliko je pitanje bi li se današnja struka bila u stanju nositi s problematikom s kojom se susretala sestra Anđela, upitale su se predavačice i iznijele mišljenje da bi se sestra Anđela mnogo brže prilagodila današnjim potrebama nego suvremene sestre onima u kojima je djelovala Anđela. Sestre njenog doba bile su spremne žrtvovati i obiteljski život u korist onoga što su smatrale svojim pozivom.
Na kraju programa svoja sjećanja na sestru Anđeli iznijeli su predsjednica Društva žena Vesna Tafra – koja je objasnila motive Društva da si nadjene Anđelino ime kao i namjeru da se sjećanje na sestru Anđelu sačuva i u javnom prostoru Mraclina – te Ratko Cvetnić koji se sestre Anđele prisjetio kao obiteljske prijateljice. Podsjetio je i na njen veliki šahovski uspjeh, remi u dopisnoj partiji s jednim od najboljih svjetskih šahista toga doba, Svetozarom Gligorićem.
U glazbenom dijelu programa nastupili su Ženska vokalna skupina i Tamburaški sastav KUD-a Dučec, a nakon što je predsjednica Društva gostima uručila prigodne poklone, druženje se u najljepšem raspoloženju preselilo u Društveni dom, uz zakusku i domaće štrukle.
