Podijeli

Jučer je u restoranu tvrtke Kova održan jedan dugo spremani sastanak. Domaćin Vjeko Kovačić, kojem su sekundirali tajnik i odbornik Dučeca Matija Kos i Ratko Cvetnić, ugostio je dvije visoke delegacije. S jedne strane tu su bili predstavnici Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” gg. Antun Vujić, glavni ravnatelj Zavoda i poznati javni radnik, te leksikograf Mladen Klemenčić, a s druge strane dobro opskrbljenog stola predstavnici Grada – g. Krešimir Ačkar, zamjenik gradonačelnika, voditeljica protokola gđa Elizabeta Stipetić, te ravnateljica goričke knjižnice gđa. Katja Matković Mikulčić. O čemu se, naime, radi.

Nakon Zagrebačkog leksikona i Enciklopedije Istre ovoga proljeća Leksikografski zavod objavio je Enciklopediju Hrvatskog zagorja <link: http://www.lzmk.hr/izdanja/enciklopedije/7-enciklopedija-hrvatskoga-zagorja >, treću iz serije kapitalnih izdanja Hrvatske regije i gradovi. Još tijekom rada na zagorskoj enciklopediji, koji je trajao nekoliko godina, g. Klemenčić, voditelj toga projekta – inače čest i rado viđen gost Mraclina – izrazio je želju da se ovaj kapitalni niz nastavi Leksikonom Turopolja. Ideja je dobila zeleno svjetlo u Zavodu, a ne treba naglašavati da je među Mraclincima kojima je priopćena izazvala nepodijeljenu podršku. No, bilo je neophodno s njom upoznati gradsku vlast. To je bila svrha jučerašnjeg sastanka

Svi sudionici složili su se s konstatacijama da je Turopolje po svojim povijesnim, etnografskim i inim obilježjima dovoljno zaokružena i prepoznatljiva regija da zaslužuje takav projekt, koji bi nesumnjivo dao i značajan prinos jačanju zavičajnoga identiteta. Također, istaknuto je da su postojeća izdanja, počevši od nezaobilaznih radova povjesničara Emilija Laszowskog od prije stotinjak godina pa do novijih naslova koji imaju leksikografska obilježja (Turopoljski vjekopisi, Velikogorički leksikon) kao i drugih zavičajnih izdanja Muzeja Turopolja i Narodnog sveučilišta odnosno Pučkog otvorenog učilišta, dobra osnova za izradu takve sveobuhvatne sinteze. Prema dosad objavljenim trima izdanjima možemo najaviti da bi se raspon obrađenih pojmova tematski kretao od geologije i arheologije, obuhvatio prirodoslovna obilježja, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu te se protegao sve do sporta i zabave.

Karte su na stolu, nadamo se pozitivnom odgovoru Grada.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here