Perzeidi ili suze sv. Lovre su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Perzeju, a zapaža se od 25. srpnja do 20. kolovoza, s najvećom učestalošću 12. kolovoza kad se može pojaviti i 80 meteora na sat.
Ove godine meteori Perzeidi će svoj maksimum aktivnosti imati u noći s 12. na 13. kolovoza. Mjesec koji je u ovom trenutku samo tanki srpić i zalazi vrlo rano (oko 1:00 sat iza ponoći), svojom svjetlošću neće ometati vidljivost meteora pa su ove godine idealni uvieti za opažanje Perzeida. Najbolje vrijeme za opažanje ovog nebeskog vatrometa biti će od ponoći (12.08.) do jutra (13.08.). Valja napomenuti kako će perzeidi stizati sa sjeveroistoka.
Nađite mjesto što dalje od rasvjete i svjetlosnog onečišćenja i uživajte u spektaklu.
UPUTE ZA OPAŽANJE:
– za opažanje meteora nije potrebna nikakva posebna oprema (teleskopi, dvogledi, …)
– meteori se opažaju golim okom ležeći na tlu
– potrebo se udaljiti iz prostora u kojem ima rasvjete i svjetlosnog onečišćenja u što bolju tamu
– potrebna vam je prostirka, ležaljka ili vreća za spavanje na koju možete leći prilikom opažanja.
A zašto suze svetog Lovre?
Kada je Siksto postao papa 257. godine, Lovro je postao đakon i dobio je službu upravljanja nad crkvenim blagom te skrbi nad siromašnima.
Prema legendi, među blagom bio je i sveti gral,kalež iz kojeg je Isus pio na Posljednjoj večeri. Lovro je prema toj legendi poslao sveti gral u Španjolsku i danas se čuva u Valenciji, ali se ne može potvrditi autentičnost. Bio je jedan od prvih arhivista u crkvi pa je zaštitnik knjižničara.Rimski prefekt dao mu je tri dana da preda crkveno blago koje je čuvao. Lovro je nastojao u ta tri dana podijeliti što više crkvenoga blaga siromašnima. Kada su prošla tri dana, izručen je prefektu. Lovro je pred prefekta doveo slijepe, bolesne i siromašne i rekao mu da su oni crkveno blago. Osuđen je na smrt , te su ga 10. Kolovoza 258. godine mučili pržeći ga na roštilju. Pri tome je zavapio: “Ova strana je gotova, okrenite me na drugu!!!” Zbog te izjave, sv. Lovro je zaštitnik komičara, mesara i kuhara.
Izvor: www.astronomskisavez.hr