U petak je u Mraclinu u organizaciji goričkog Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU-a održan zanimljiv skup posvećen tzv. mraclinskoj bolesti konja. Podsjetimo: u jesen 1938. godine pojavila se u Mraclinu akutna neurološka bolest koja je zahvatila gotovo svakog drugog od 440 konja u selu. Kod svih su zabilježeni uglavnom isti simptomi, a čak ih je 25 uginulo. Uzrok nije nikada dokazan, međutim novija saznanja o zapadnonilskom virusu, koji uzrokuje bolest u ljudi i nekih životinja, ponukala su na pretpostavku da je baš taj virus, prenesen pticama selicama, izazvao “mraclinsku bolest”.
Ova zagonetka, koja već preko osamdeset godina postoji i u veterinarskoj struci i među stanovnicima Mraclina, okupila je četvoricu izlagača iz vrha naše veterinarske struke: akademik Željko Cvetnić bio je uvodničar, doc. dr. sc. Vladimir Savić i prof. dr. sc. Ljubo Barbić analizirali su hipotezu o zapadnonilskom uzročniku, a prof. dr. Željko Grabarević govorio je o tome što se može zaključiti iz patološkog materijala koji je, srećom, sačuvan i pronađen u arhivi Zavoda za patologiju Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu. Stoga je večer na mraclinskoj Zgradi – na kojoj je prije točno godinu dana, Zavod počeo s radom – prošla u znaku prave detekcijske potjere za krivcem: forenzička priroda odgovora na pitanje “tko je ubojica” inspirirala je i predavače da u svojim izlaganjima posegnu za motivima Hitchcocka i Conana Doylea.
No, treba odmah reći – “ubojica” nije pronađen, štoviše, glavni osumnjičenik, virus Zapadnog Nila, oslobođen je. Kako su primijetili izlagači – taj virus jest počinio mnoga zla, ali nema čvrstih dokaza da je bio u Mraclinu. Čak bi se moglo reći da ima i alibi, jer je uoči 1938. još bio u Ugandi, gdje je prvi puta i uočen. Ipak, brojna nazočna publika nije ostala razočarana, ne samo zbog zanimljivih predavanja, nego i stoga što su “detektivi” najavili da se krug oko “ubojice” osjetno smanjio, pa se njegovo istjerivanje na čistac očekuje vrlo brzo. Dinamičnoj večeri i zanimljivoj priči svakako je pridonio i ilustrativni materijal iz bogate arhive Stjepana Kosa, a u publici je bio i svjedok iz vremena te pošasti, Jura Cvetnić. Treba dodati da su se izlagači s velikim poštovanjem sjetili osnivača naše patologije dr. Ljudevita Juraka, likvidiranog u prvim danima komunističke strahovlade 1945., koji je i osobno bio uključen u istraživanje ove mraclinske znanstvene misterije.
U srijedu je pak, u našoj župnoj crkvi u Vukovini, Zavod promocijom kritičkog izdanja knjige “Pervi otca našega Adama greh” obilježio 410. godišnjicu rođenja autora, turopoljskog isusovca Jurja Habdelića. Domaćin skupa, naš župnik i dekan Velikogoričko-odranskog dekanata Đuro Sabolek te uprava Zavoda – akademik Željko Cvetnić i gđa Katica Matković Mikulčić – ugostili su ugledne predstavljače: priređivača knjige akademika Josipa Bratulića i dr. sc. Maricu Čunčić. Juraj Habdelić pripada najznačajnijim osobama u cjelokupnoj povijesti Turopolja. Pripadao je krugu najobrazovanijih i najuglednijih osoba svoga vremena, o čemu svjedoči i činjenica da su na vijest o njegovoj smrti dva dana zvonila zagrebačka crkvena zvona. Spomenimo da su u glazbenom dijelu ovog vrlo dobro posjećenog programa nastupili Hrvojka Mihanović-Salopek na orguljama i Višeslav Salopek na violi.
Oba skupa bila su doista uzorno organizirana, što je u svojem obraćanju u petak jasno naglasio i glavni tajnik HAZU-a akademik Dario Vretenar. Ove pohvale prvenstveno idu na račun čelništva Akademijinog goričkog Zavoda – voditelja, akademika Željka Cvetnića, upraviteljce Katje Matković Mikulčić te administratora Matije Kosa – koji su se doista potrudili da dosadašnjih desetak skupova, kao i spomenuta obljetnica najmlađeg Zavoda HAZU-a, prođu u znaku ozbiljnih komplimenata.
Fotografije: Vlado Vinetić, Gradska knjižnica Velika Gorica
