Književna večer održana krajem lanjskog rujna u Mraclinu, posvećena kostajničkom pjesniku Milivoju Cvetniću, bila je povod da se mnogi – ne samo mraclinski Cvetnići – zapitaju: je li u pitanju kakav rod, možda i razmjerno blizak?
Trebalo bi zagrabiti u stare knjige, prije svega župne arhive, da se dođe do pune istine, ali već iz onoga što je pri ruci dade se ponešto ustanoviti. Glavni izvor za cjelokupnu turopoljsku povijest jest, dakako neumorni zaljubljenik u naš kraj Emilij Laszowski i njegovo višesvešćano djelo Povijest plemenite općine Turopolja. Najraniji trag turopoljskih Cvetnića u dokumentima što ih je prikupio Laszowski datira iz 1520. gdje se Stjepan i Ladislav Cvetnić nalaze u popisu plemenitaša koji su na službi u dvjema fortifikacijskim objektima – Lukavcu i Medvedgradu. Krajem istog stoljeća, poznatog po burnim okršajima sa Turcima, među strijelcima i kopljanicima, braniteljima Siska, spominju se dva Cvetnića iz Dužica kod Siska.
Što je sa Cvetnićima u Mraclinu? U popisu mraclinskih plemenitaških domova iz 1632. godine još ih nema; tu su samo najstarije zabilježene mraclinske familije – Galekovići, Kovačići, Štubani, Kundići, Crnići, Kosi, Zrnčići, Šabarići… Ali u zapisniku Lucijskog spravišča 1746. Toma Cvetnić jedan je od dvojice mraclinskih sudaca, što bi trebalo značiti da se obitelj već na neki način smatra starosjedilačkom.
No, iz XVI. stoljeća stiže još jedna enigma. Obitelj Cvetnić, naime, 13. kolovoza 1553. godine dobiva plemstvo od strane Ferdinanda I., prvoga Habsburga koji kraljuje Hrvatima. Ali gdje žive ti Cvetnići? Petorica braće – kojima se zbog zasluga u ratu i miru titula dodjeljuje poimence (Fabijan, Ivan, Blaž, Luka i Franjo) – građani su varaždinski. Jesu li u Varaždin došli iz Turopolja, pa se poslije vratili u sastav turopoljske plemenitaške zajednice? Tko zna. Spomenimo samo da se izvornik Ferdinandove povelje (donja ilustracija) čuva u jednom slovačkom arhivu gdje ga je pronašla dr. sc. Sanja Cvetnić.
I, da ne zaboravimo, što se kostajničkih Cvetnića tiče, gđa Stela Cvetnić Radić, pjesnikova nećakinja, ispričala je da se prema svjedočenju njena djeda govorilo o turopoljskom porijeklu obitelji, koja se u Kostajnicu “priženila” došavši iz Lijevih Štefanki.
