Plemenita opčina turopoljska i Hrvatski plemićki zbor pozivaju na predavanje “Turopoljsko plemstvo u srednjem vijeku” koje će u ponedjeljak, 9. listopada u 18.30 sati u Muzeju Turopolja voditi dr.sc. Suzana Miljan.
Srednjovjekovno plemstvo imalo je važnu ulogu u političkom i društvenom životu svojih država. Srednjovjekovno Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo spadalo je u kategoriju zemalja brojnog plemstva, što znači da su plemići činili do 10% ukupnog stanovništva. Ipak, unutar plemstva postojale su razlike u društveno-ekonomskom statusu te je ono predstavljalo heterogenu društvenu skupinu, a unutar nje posebnu grupu činilo je niže kondicionalno plemstvo. Njemu su pripadali oni plemići koji su takav svoj status i privilegije dugovali kralju, ali ih je od pravog plemstva razlikovalo to što su svoje posjede držali pod odredenim uvjetima. Takav tip plemstva naročito je bio raširen na rubnim područjima Kraljevstva, pa tako i u srednjovjekovnoj Slavoniji. Njihov društveni položaj bio je podložan promjenama te su se tako tijekom razvijenog srednjeg vijeka neki pripadnici ovog sloja uzdigli na rang plemića, dok su drugi spali na rang seljaka. Dobar primjer prvog slučaja na hrvatskom prostoru predstavljaju turopoljski plemići. Oni su bili iobagiones castri koji su bili dužni vojnu službu, nasljedno su posjedovali zemlju, bili su izuzeti od poreza, te su sami sebe smatrali plemenitima.
U izlaganju će se predstaviti povijest turopoljskog plemstva u srednjem vijeku, odnosno do njihove obnove bratstva 1560. godine. Predstavit će se njihova organizacija, struktura vlasti, dužnosnici zajednice s jedne strane, a s druge pojedinci koji su se istakli u povijesnim dogadajima na razini Zagrebačke županije ili na razini Kraljevstva. Poseban će se naglasak staviti na plemićke obitelji koje su živjele u Velikoj Mlaki, poput obitelji Lacković ili Krupić, te na njihovim primjerima pokazati kako je živjelo turopoljsko plemstvo do kraja srednjeg vijeka. Kao dodatak, predstavit će se i protokol turopoljskog sudišta, kao novootkriveni izvor za istraživanje plemenite općine, u kojem se mogu pojedine obitelji lijepo pratiti te im se genealogije upotpuniti tim podacima.
Dr. sc. Suzana Miljan rodena je 1985. u Zagrebu, gdje je 2008. diplomirala jednopredmetni studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, kojeg je završila obranivši diplomski rad Krupići iz Mlake. Studija obitelji turopoljskog plemstva (mentor: doc. dr. sc. Marija Karbić). Od 1. travnja 2009. zaposlena je na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, na znanstvenom projektu “Latinički izvori, studije i pomagala za društvenu i gospodarsku povijest” pod vodstvom dr. sc. Damira Karbića na kojem izdaje izvore i studije vezane uz društvenu povijest srednjovjekovne Slavonije. Doktorirala je 2015. godine na na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom Plemićko društvo Zagrebačke županije za vladavine Žigmunda Luksemburškoga (1387.-1437.). pod mentorstvom dr. sc. Damira Karbića. U svom znanstvenom radu uglavnom se bavi društvenom poviješću srednjovjekovne Slavonije (područje današnje Sjeverozapadne Hrvatske), posebice poviješću plemstva i drugih društvenih skupina. Od lipnja 2015. sudjeluje na znanstvenom projektu “Izvori, pomagala studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća” Hrvatske zaklade za znanost. Dobila je Državnu nagradu za znanost za humanističke znanosti za znanstvene novake za 2014. godinu.