Parkom se smatra ozelenjeni (najčešće javni) dio grada ili naselja koji svojom arhitekturom, kompozicijom i odabirom biljnih vrsta te različitim sadržajima komunalne opreme ispunjava rekrecijsku i estetsku funkciju u prostoru. Glavno obilježje parku daju biljne vrste te njihov raspored u prostoru. Ono što park razlikuje od šume je komunalna oprema. U to se ubrajaju sprave za dječju igru, klupe, koševi za smeće, staze te ostala oprema koja taj prostor čini ugodnijim za boravak ljudi. Parkovi su najčešće centralna točka naselja, mjesto dostupno svima, mjesto okupljanja i druženja, mjesto relaksacije i provođenja slobodnog vremena.

Prostor ispred Zgrade, po svim navedenim karakteristikama, s razlogom nazivamo parkom. Mraclinski park je nastao zbilja teškom mukom i vrijednim rukama Mraclinaca prije gotovo 90 godina. Naime, nekada se na prostoru današnjeg parka prostirala bara koju su mještani nazivali Krka. Uz tako vlažan prostor u vrijeme nižih higijenskih navika i standarda često su se razvijale i širile razne bolesti opasne za stanovništvo, ali i za tada „blago“ (stoku). Vjerojatno je i to bio jedan od razloga zašto je Mraclin odabran za asanaciju.

Za potreba izgradnje Zgrade u kojoj bih se organizirala i pružala liječnička skrb bilo je potrebno zemljište, a ova pozicija je bila idealna jer se zatrpavanjem bare nasred sela riješilo više problema. Stariji mještani pamte kako se iz ciglane tračnicama postavljenim sve do bare u vagonskim sanducima dopremala zemlja. Asanacija je za Mraclin značila poboljšanje uvjeta života u različitim segmentima, pa tako je uređenjem ovoga prostora probuđena i svijest mještana o hortikulturalnom uređenju. Park ispred Zgrade nije uređen kao dotada dvorišta sa isključivo utilitarnim vrstama (voćnim i povrtlarskim kulturama) već su zasađena stabla koja su imala estetsku funkciju u prostoru.

"Mrska" bara Krka prije asanacije
“Mrska” bara Krka prije asanacije

Zelenilo je bitan čimbenik u ljudskom životu, a posebice stabla koja imaju veliku ulogu u regulaciji mikro klime dotičnog prostora. Stabla svojim „disanjem“ vrše izmjenu plinova u zraku (CO2→O2) čime smanjuju efekt staklenika, odstranjuju polutante iz zraka (SO2, O3, prašinu…), svojim snažnim korijenjem sprječavaju eroziju tla, gustim krošnjama reduciraju buku, stvaraju hlad, a sjenom i disanjem rashlađuju prostor (dokazana je 30% manja upotreba klima-uređaja u zgradama okruženim stablima). Dokazani su i brojni pozitivni psihološki efekti: smanjenje stresa, smanjen broj napada i agresija u naseljima s više zelenila, pozitivan utjecaj na promet (smanjenje brzine vozila u dijelovima s više zelenila). Naravno i cijene nekretnina uz tako sređene i ozelenjene prostore su veće.

Shematski prikaz funkcija stabla
Shematski prikaz funkcija stabla

Park ispred Zgrade je kroz povijest mijenjao konture pa i intenzitet samog održavanja što je rezultiralo time da danas u parku postoji svega 13 stabala, a prema postojećim tragovima i vidljivim panjevima proteklih godina srušeno je oko desetak stabala. Kako bih park i dalje imao svoju ulogu zelene oaze u centru sela potrebno je postepeno vršiti zamjensku sadnju jer ne smijemo zaboraviti da je stablo dugovječna vrsta kojoj treba dugi niz godina kako bih se pokazalo u svojem najraskošnijem izdanju.

img_5073

Tako smo povodom 90-e obljetnice asanacije Mraclina u parku ispred Zgrade posadili šest stabala te još dva na prostoru uz društveni dom sjeverno od parka. Radi se o pet vrsta, sve bjelogorična listopadna stabla, a ona su:

Salix alba vitallina ‘Pendula’– bijela žalosna vrba (2 kom)
– visina: 25 – 30 m
– deblo i do 1,5 m široko, često šuplje
– kora: salicin → acetilsalicilna kiselina →aspirin
– viseće tanke grane (habitus – pendula) →izrada košari, ograda,…
– list: dugi (10 cm) uski (1,5 cm)
– cvjetovi: mace (III.-IV. mjesec)
– hidrofilna vrsta – voli poplavna, vlažna područja
– brzorastuća, otporna

Salix alba vitallina 'Pendula'– bijela žalosna vrba
Salix alba vitallina ‘Pendula’– bijela žalosna vrba

Razlog sadnje: u parku su uz rubove na istočnoj i zapadnoj strani rasle vrbe koje su s vremenom dotrajale – zamjenska sadnja.

Quercus robur – hrast lužnjak (1 kom)
– izrazito dugovječna vrsta (do 2000 godina)
– visina: 30 – 40 m
– deblo: promjera i do 2,5 m, drvna građa (čardak!)
– krošnja: nepravilna, široka, dobro razgranata
– list: dug 8-20 cm, širok 3-10cm, nesimetričan, okruglast ili ušast
– plod: žir (Turopoljska svinja – hrana)
– tlo: vlažno, glinovito, duboko

Quercus robur – hrast lužnjak
Quercus robur – hrast lužnjak

Razlog sadnje: prirodno stanište, povezanost hrasta sa tradicijom ovoga kraja – građa, prehrana stoke.

Tilia cordata – malolisna, kasna lipa (3 kom)
– visina: 25 – 30 m
– krošnja: gusto razgranjena, duguljasto jajolika
– list: 4-10 cm, na naličju svijetlozelen
– cvjetovi: žućkastozeleni; paštitasti cvat prirastao peteljkom za zalisak, karakterističnog ugodnom mirisa, mogu se ubirati za čaj
– vrijeme cvatnje: lipanj
– nezahtjevna po pitanju tla

Tilia cordata – malolisna, kasna lipa
Tilia cordata – malolisna, kasna lipa

Razlog sadnje: park je okružen starim lipama stoga se nastojao zadržati izvorni oblik; simbolična povezanost Mraclina sa lipom → sveti Vid 15.lipanj (lipe u punom cvatu i mirisu).

Ginkgo biloba – ginko (1 kom)
– podrijetlom iz Kine
– živi fosil – jedini primjerak od biljaka koje su rasle prije više od 200 milijuna godina – otporan!
– visina: 25 – 30 m
– list: lepezast, urezan i valovit na rubu (asocira na pačja stopala), izrazito žut u jesen
– ljekovita svojstva: list, koštica, korijen, kora
– dosta zastupljen u Hrvatskoj u perivojima i parkovima kurji, dvoraca
– u Daruvaru je još uvijek živo stablo koje je posađeno 1777 god. te se smatra 1/10 najstarijih izvan Azije i zaštićen je kao prirodna baština Republike Hrvatske.

Ginkgo biloba – ginko
Ginkgo biloba – ginko

Razlog sadnje: u parku postoji odrasli primjerak ove vrste, koji svojom atraktivnošću i mističnošću pljeni veliku pozornost i daje jedan poseban, pomalo i egzotičan duh parku.

Liquidambar styraciflua – Američki likvidambar (1 kom)
– podrijetlo: Amerika
– visina: 15 – 25 m
– habitus: piramidalan
– atraktivan u hortikulturi
– obilježja slična trima različitim vrstama:
o kao brijest →izbočine na granama
o kao javor → list – urezan, zvjezdast, u jesen atraktivne crvene boje
o kao platana → plod – bodljikave, rupaste kuglice (2-4 cm)
– kora: veoma atraktivna, sadrži smolastu tekućinu, ugodna mirisa – od tuda i ime – liquid+styrax, koristi se kao prirodni dodatak žvakačoj gumi te u različitim industrijama za parfumiranje
– deblo: drvna industrija

Liquidambar styraciflua – Američki likvidamba
Liquidambar styraciflua – Američki likvidamba

Razlog sadnje: nova vrsta na javnoj površini Mraclina, soliter u središnjem prostoru parka, atraktivan, u jesen kontrast stablima ginka u pozadini.

Na kraju nam jedino ostaje da njegujemo i čuvamo naša mlada stabla kako bih u budućnosti pričala priču mlađim naraštajima jer:

„Netko danas sjedi u hladu zato što je netko drugi tu odavno zasadio drvo.“
Warren Buffett

Facebook komentari