NAJNOVIJI ČLANCI

Obavijest o smrti: Zlatica Kovačić rođ. Sever

Sjećanje na Branka Galekovića

Izvor: www.cityportal.hr

Na stranicama Cityportala objavljeno je sjećanje na nogometaša Branka Galekovića, jednog od ponajboljih mraclinskih igrača svih vremena, člana velike generacije NK Zagreb iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Branka već osam godina nema među nama, nema ni mnogih drugih iz njegove generacije, a i sam NK Zagreb – klub iz “ulice pjesnika” – nekada miljenik ne samo zagrebačkih nego i mnogih navijača širom Hrvatske, već je dugo na umoru. 

Opširnije na stranicama Cityportala.

Bliže se (CO)Vidovi dani

Ove godine Dani svetog Vida stižu nam nešto ranije. Zbog već poznatih pandemijskih događaja kalendar javnih događanja – svjetovnih i vjerskih – morat će pretrpjeti značajne promjene, od globalne do lokalne razine. Tako će se prva sveta pričest u našoj župi podijeliti 21. lipnja, pa će stoga naše Vidovsko proščejne biti tjedan dana prije – 14. lipnja. Naravno, već smo se ranije pomirili s tim da Dani svetog Vida neće biti na razini na koju smo se navikli proteklih desetljeće i pol. Premda se očekuje popuštanje javnozdravstvenih mjera iz Dučeca najavljuju da to neće mnogo pomoći jer vremena za pripravu programa, popratnog materijala i ostalih aktivnosti na kakve smo navikli – više nema.


No ovaj su tjedan počele pjevačke i tamburaške probe, idućeg tjedna  – ne bude li neugodnih iznenađenja – trebale bi početi i plesačke. U toj atmosferi u KUD-u se radi na tome da Vidovi dani ipak ne prođu bez prigodnih priredbi kako bi se i u ovim uvjetima osjetilo da je sredina lipnja za Mraclin doista posebno doba. U svakom slučaju iz Dučeca će na vrijeme stići informacije na pitanje koje se među mještanima sve češće razmjenjuje: Bu li kaj?

Nastavak radova na kanalizaciji

Mjesni odbor Mraclin obavještava sve mještane Mraclina da u ponedjeljak 25. svibnja intenzivno kreću radovi u mjestu. Počinju radovi na rezanju asfalta i kopanju u Radićevoj ulici od trafostanice prema centru Mraclina. U tom dijelu će biti postavljena signalizacija, a prometovati će se samo jednim trakom. Mole se mještani da što je više moguće koriste izlaz iz Mraclina preko naselja Okuje.

Mjesni odbor će i dalje putem portala obavještavati mještane o radovima te moli za strpljenje i razumijevanje.

Mraclin uskoro bez teretnog prometa

Gorica TV javlja da su radovi na prvoj fazi pristupne prometnice prema Mraclinskoj dubravi pred završetkom. Početkom idućeg tjedna asfalt će pokrivati trećinu planiranog  – nešto više od pola kilometra – a ostatak bi se dovršio u idućoj fazi, nakon čega bi se teretni promet, ali i dobar dio osobnoga, izmjestio iz središta mjesta. Opširnije u reportaži goričke televizije.

Luka Cvetnić obranio doktorat na VEF-u

Mraclinska akademska zajednica, osobito veterina, koja je već generacijama “mraclinska” znanost, dobila je pojačanje: Luka Cvetnić na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu promaknut je u akademski stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva. Današnjom obranom doktorata s temom iz veterinarske bakteriologije Luka je zaključio važnu fazu svoga znanstvenog profiliranja. Čestitamo!

Povodom Međunarodnog dana medicinskih sestara

Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara. Mi u Mraclinu, imali smo jednu predanu, požrtvovnu istinsku heroinu, sestru Anđelu, koja je svoj čitavi radni vijek provela u Mraclinu i stvorila temelje sestrinstva ne samo u Mraclinu, već stvorila model sestrinstva koji većim dijelom živi i danas.

Sestra Anđela Lovreković rođena je u Glini 31. svibnja 1911. godine. Školu za medicinske sestre pomoćnice završila je u Zagrebu, u Mlinarskoj 1933. godine, kada dolazi u Mraclin. Njezin doprinos razvoju i napretku Mraclina je ogroman. Bila je pionirka udomiteljstva u Hrvatskoj vodeći Dječju koloniju kroz koju je Mraclinom prošlo preko 1600 djece, tzv. higijenci ili kako su ih u Mraclinu nazivali „igenci“. Mnogi su ostali i danas žive u Mraclinu. U svojoj skripti koju je napisala o svojem cjelokupnom radu u Mraclinu, veliki dio posvetila je Dječjoj koloniji, te na kraju zaključila: „Zato tvrdim i ostajem na stanovištu – da nikakav dom ne može dati djeci ono što će im dati, makar i tuđa porodica. Porodica je gnijezdo, koje će dati djetetu toplinu i ljubav i zato mu je neophodno potrebna. Ona mu daje sve što će u životu kasnije i sam proživljavati, a pogotovo ako dijete nema nikog svojega, to gnijezdo biti će mu dragi dom do kraja života.”

„Pored ambulantnog rada mnogo sam radila na preventivi – tj. išla sam na biciklu po selima cijeloga ondašnjeg Kotara, posjećujući tuberkulozne bolesnike i dojenčad. Sadržaj takvog posjeta je bio da vidim u kakvoj se situaciji nalazi bolesnik, kakva je njegova sredina u kojoj živi i kakve su materijalne mogućnosti i da li ima djece, da provedem izolaciju bolesnika, ukoliko je to moguće. Onda nastojim provesti, ako je ikako moguće, da bolesnik ima svoj ležaj, a pogotovo da djeca ne spavaju s njim, što je bilo u mnogo slučajeva.“


Svoj cjelokupni radni staž ostvarila je u Ambulanti u Mraclinu, gdje se i trajno nastanila. U svojoj skripti navodi kako je liječnik dolazio dva puta tjedno, dok je ostale dane ona vodila brigu o bolesnicima.  Vodila je i organizirala razne tečajeve educirajući žene toga vremena.

Iza sebe je ostavila statističke podatke o oboljelima od tuberkuloze u razdoblju od 20 godina – od 1920. do 1940. godine. Spominje suradnju sa Školom sestara pomoćnica iz Zagreba, gdje su buduće medicinske sestre dolazile na jednomjesečnu praksu, kako bi stjecale znanja i vještine sestrinstva.

Bila je društveno aktivna vodeći Društvo žena, jedna je od osnivačica šahovskoga kluba, te članica kulturno umjetničkog društva. Bila je na raspolaganju mještanima Mraclina 24 sata na dan, živjela i disala s njima. Pisala je članke za časopis „Sestrinska riječ“. Sestra Anđela umrla je u Mraclinu 29. svibnja 1982., a današnje Društvo žena u Mraclinu s ponosom nosi njezino ime.

Mraclinska premetaljka

Premetaljka (anagram) je takva zagonetarska vrsta u kojoj se premetanjem slova neke riječi, tvore nove riječi. Jednu inačicu anagrama nudimo čitateljima portala: koje sve riječi možemo stvoriti koristeći slova M-R-A-C-L-I-N?

Predlažemo dvije varijante – jednostavnu, u kojoj se svako slovo može upotrijebiti samo jednom (npr. “mlin”), i proširenu, u kojoj se svako slovo može upotrijebiti više puta (npr. “marina”).

Tko će pronaći više takvih riječi, tko će pronaći najdužu riječ u jednoj i u drugoj varijanti? Enigmatski natječaj otvoren je na Fejsu našega portala