Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara. Mi u Mraclinu, imali smo jednu predanu, požrtvovnu istinsku heroinu, sestru Anđelu, koja je svoj čitavi radni vijek provela u Mraclinu i stvorila temelje sestrinstva ne samo u Mraclinu, već stvorila model sestrinstva koji većim dijelom živi i danas.

Sestra Anđela Lovreković rođena je u Glini 31. svibnja 1911. godine. Å kolu za medicinske sestre pomoćnice zavrÅ”ila je u Zagrebu, u Mlinarskoj 1933. godine, kada dolazi u Mraclin. Njezin doprinos razvoju i napretku Mraclina je ogroman. Bila je pionirka udomiteljstva u Hrvatskoj vodeći Dječju koloniju kroz koju je Mraclinom proÅ”lo preko 1600 djece, tzv. higijenci ili kako su ih u Mraclinu nazivali ā€žigenciā€œ. Mnogi su ostali i danas žive u Mraclinu. U svojoj skripti koju je napisala o svojem cjelokupnom radu u Mraclinu, veliki dio posvetila je Dječjoj koloniji, te na kraju zaključila: ā€žZato tvrdim i ostajem na stanoviÅ”tu – da nikakav dom ne može dati djeci ono Å”to će im dati, makar i tuđa porodica. Porodica je gnijezdo, koje će dati djetetu toplinu i ljubav i zato mu je neophodno potrebna. Ona mu daje sve Å”to će u životu kasnije i sam proživljavati, a pogotovo ako dijete nema nikog svojega, to gnijezdo biti će mu dragi dom do kraja života.ā€

ā€žPored ambulantnog rada mnogo sam radila na preventivi – tj. iÅ”la sam na biciklu po selima cijeloga ondaÅ”njeg Kotara, posjećujući tuberkulozne bolesnike i dojenčad. Sadržaj takvog posjeta je bio da vidim u kakvoj se situaciji nalazi bolesnik, kakva je njegova sredina u kojoj živi i kakve su materijalne mogućnosti i da li ima djece, da provedem izolaciju bolesnika, ukoliko je to moguće. Onda nastojim provesti, ako je ikako moguće, da bolesnik ima svoj ležaj, a pogotovo da djeca ne spavaju s njim, Å”to je bilo u mnogo slučajeva.ā€œ


Svoj cjelokupni radni staž ostvarila je u Ambulanti u Mraclinu, gdje se i trajno nastanila. U svojoj skripti navodi kako je liječnik dolazio dva puta tjedno, dok je ostale dane ona vodila brigu o bolesnicima.  Vodila je i organizirala razne tečajeve educirajući žene toga vremena.

Iza sebe je ostavila statističke podatke o oboljelima od tuberkuloze u razdoblju od 20 godina – od 1920. do 1940. godine. Spominje suradnju sa Å kolom sestara pomoćnica iz Zagreba, gdje su buduće medicinske sestre dolazile na jednomjesečnu praksu, kako bi stjecale znanja i vjeÅ”tine sestrinstva.

Bila je druÅ”tveno aktivna vodeći DruÅ”tvo žena, jedna je od osnivačica Å”ahovskoga kluba, te članica kulturno umjetničkog druÅ”tva. Bila je na raspolaganju mjeÅ”tanima Mraclina 24 sata na dan, živjela i disala s njima. Pisala je članke za časopis ā€žSestrinska rijeÄā€œ. Sestra Anđela umrla je u Mraclinu 29. svibnja 1982., a danaÅ”nje DruÅ”tvo žena u Mraclinu s ponosom nosi njezino ime.