Danas se u svijetu obilježava MeÄunarodni dan medicinskih sestara. Mi u Mraclinu, imali smo jednu predanu, požrtvovnu istinsku heroinu, sestru AnÄelu, koja je svoj Äitavi radni vijek provela u Mraclinu i stvorila temelje sestrinstva ne samo u Mraclinu, veÄ stvorila model sestrinstva koji veÄim dijelom živi i danas.
Sestra AnÄela LovrekoviÄ roÄena je u Glini 31. svibnja 1911. godine. Å kolu za medicinske sestre pomoÄnice zavrÅ”ila je u Zagrebu, u Mlinarskoj 1933. godine, kada dolazi u Mraclin. Njezin doprinos razvoju i napretku Mraclina je ogroman. Bila je pionirka udomiteljstva u Hrvatskoj vodeÄi DjeÄju koloniju kroz koju je Mraclinom proÅ”lo preko 1600 djece, tzv. higijenci ili kako su ih u Mraclinu nazivali āigenciā. Mnogi su ostali i danas žive u Mraclinu. U svojoj skripti koju je napisala o svojem cjelokupnom radu u Mraclinu, veliki dio posvetila je DjeÄjoj koloniji, te na kraju zakljuÄila: āZato tvrdim i ostajem na stanoviÅ”tu ā da nikakav dom ne može dati djeci ono Å”to Äe im dati, makar i tuÄa porodica. Porodica je gnijezdo, koje Äe dati djetetu toplinu i ljubav i zato mu je neophodno potrebna. Ona mu daje sve Å”to Äe u životu kasnije i sam proživljavati, a pogotovo ako dijete nema nikog svojega, to gnijezdo biti Äe mu dragi dom do kraja života.ā
āPored ambulantnog rada mnogo sam radila na preventivi ā tj. iÅ”la sam na biciklu po selima cijeloga ondaÅ”njeg Kotara, posjeÄujuÄi tuberkulozne bolesnike i dojenÄad. Sadržaj takvog posjeta je bio da vidim u kakvoj se situaciji nalazi bolesnik, kakva je njegova sredina u kojoj živi i kakve su materijalne moguÄnosti i da li ima djece, da provedem izolaciju bolesnika, ukoliko je to moguÄe. Onda nastojim provesti, ako je ikako moguÄe, da bolesnik ima svoj ležaj, a pogotovo da djeca ne spavaju s njim, Å”to je bilo u mnogo sluÄajeva.ā
Svoj cjelokupni radni staž ostvarila je u Ambulanti u Mraclinu, gdje se i trajno nastanila. U svojoj skripti navodi kako je lijeÄnik dolazio dva puta tjedno, dok je ostale dane ona vodila brigu o bolesnicima. Vodila je i organizirala razne teÄajeve educirajuÄi žene toga vremena.
Iza sebe je ostavila statistiÄke podatke o oboljelima od tuberkuloze u razdoblju od 20 godina – od 1920. do 1940. godine. Spominje suradnju sa Å kolom sestara pomoÄnica iz Zagreba, gdje su buduÄe medicinske sestre dolazile na jednomjeseÄnu praksu, kako bi stjecale znanja i vjeÅ”tine sestrinstva.
Bila je druÅ”tveno aktivna vodeÄi DruÅ”tvo žena, jedna je od osnivaÄica Å”ahovskoga kluba, te Älanica kulturno umjetniÄkog druÅ”tva. Bila je na raspolaganju mjeÅ”tanima Mraclina 24 sata na dan, živjela i disala s njima. Pisala je Älanke za Äasopis āSestrinska rijeÄā. Sestra AnÄela umrla je u Mraclinu 29. svibnja 1982., a danaÅ”nje DruÅ”tvo žena u Mraclinu s ponosom nosi njezino ime.


