Martinje se slavi i u lova─Źkom domu mraclinskog lova─Źkog dru┼ítva ‘Jarebica’ v Buni. Prijave kod Josipa Vinceka na 091-569 8320. Po─Źetak i kraj jo┼í nepoznati. Mraclinska pajda┼íija Vas o─Źekuje. Datum je nepopularan, ima drugih doga─Ĺanja ÔÇô proslava i svadbi ÔÇô no, nigdar ni tak bilo da ni nekak biloÔÇŽ

Nerijetko se ka┼że kako je u trenutku kada je nastala civilizacija nastalo i vino. Ipak, istina je malo druga─Źija, ali njegova va┼żnost kroz povijest pa do danas je neupitna. Nektar bogova, kako mu vole tepati, nastao je fermentacijom bobica gro┼ż─Ĺa, a jo┼í davno su mu se pridavala magi─Źna svojstva, a koristilo se i u medicinske svrhe. A svaka civilizacija koja ga je napravila, nije ga prestala piti do dana dana┼ínjeg.

Prvi dokazi o ispijanju vina datiraju unazad 9 000 godina u Kini, dok se u Europi vino pojavilo ne┼íto kasnije, 6 000 godina prije Krista u Gruziji. Poznato je kako su kolijevke civilizacije Mezopotamija, Egipat, a zatim stara Gr─Źka i stari Rim, a osim svojih u─Źenja i znanja o astronomiji, medicini i filozofiji, u─Źili su i znali i o proizvodnji vina.

U Egiptu je vino imalo izuzetno va┼żnu ulogu ceremonijalnom, ali i u gospodarskom ┼żivotu, ali samo kao izvozni proizvod koji nisu konzumirali. Naime, Egip─çani su vjerovali kako crno vino potje─Źe od krvi onih koji su se jednom borili protiv bogova. Vjerovali su da je njihova krv pala u zemlju i vratila se kroz vinovu lozu, a to im je bilo i slu┼żbeno obja┼ínjenje ÔÇťza┼íto ljudi polude kad piju vinoÔÇŁ. Ipak, u Egiptu se vino koristilo kao anestetik u koji su dodavali razne trave.

Malo druga─Źije poimanje vina u svojoj kulturi imali su stari Grci, poznati po svom hedonizmu. Platon je zapisao kako ÔÇ×Nijednu stvar vi┼íe odli─Źnu ni vi┼íe vrijednu od vina jo┼í nije izmislio ni ─Źovjek ni BogÔÇť, a ljubav i strast prema vinu Grci gaje i danas, stolje─çima kasnije. Dovoljno govori i ─Źinjenica kako su stari Grci vino toliko ┼ítovali da su izmislili i boga vina Dionisa, a njemu su posve─çivali vinske gozbe, festivale vina.

Vino je bilo bo┼żansko pi─çe kojim se ┼ítovalo bogove, ali i pomo─çu kojeg su se ÔÇťpro┼íirivali umoviÔÇŁ. Filozofi poput Platona i Aristotela nisu se upu┼ítali u ni jednu diskusiju bez pehara punog vina, a nerijetko se ono razrje─Ĺivalo s vodom, ┼íto je zabilje┼żeno i u Homerovoj Ilijadi gdje se spominje omjer – 1:20.

Jo┼í jedna civilizacija koja je obo┼żavala vino poput starih Grka bili su i stari Rimljani ─Źiji se bog vina zvao Bacchus. Konzumirali su vino svakog dana, a prvi su po─Źeli koristiti ba─Źve i staklene boce za skladi┼ítenje vina. Sukladno nerijetko divljim zabavama koje organizirali, nastale su i bakanalije, izvedenica od boga Bacchusa, izraz koji je postao metafora za raskala┼íene zabave ili orgije na kojima sudionici konzumiraju velike koli─Źine alkoholnih pi─ça.

Rimsko Carstvo je palo, ali vino je i danas prisutno! Iako vi┼íe nema bakanalija u punom smislu rije─Źi, dana┼ínji umjetnici i dalje svoju inspiraciju pronalaze uz pomo─ç dobre kapljice vina. Eddie Vedder, pjeva─Ź ameri─Źkog grunge rock sastava Pearl Jam, ide toliko daleko da se vi┼íe ni ne pojavljuje na pozornici bez svojeg omiljenog pi─ça, ali nije jedini.

Ljubav prema vinu dizajnerice Victorije Beckham i njezinog supruga Davida, ide toliko daleko da su pokrenuli i vlastitu vinariju. Jednaku strast dijeli i kultni redatelj i producent, Francis Ford Coppola koji je tako─Ĺer pokrenuo vlastitu vinariju, a ode vinu se mogu i┼í─Źitati iz njegovih remek djela poput trilogije ÔÇ×KumÔÇť gdje je vino esencijalni dio sicilijanske kulture i ba┼ítine. 

Naravno, vino je i savr┼íena inspiracija za pjesme, a jednu sjajnu, dodu┼íe s lo┼íim naslovom napisao je i veliki Arsen Dedi─ç. Zove se ÔÇô Lo┼íe vino. A svi oni koji ku┼íaju i postaju veliki zaljubljenici u vina ka┼żu da lo┼íih (zapravo) vi┼íe i nema.

‘Ne poznavati okus vina isto je i ┼íto ne vidjeti boje. ┼Żivot treba vidjeti i s te strane. Ina─Źe, ostajete polu─Źovjek kojeg samo govor izdvaja od ostalih sisavaca.’ /Tin Ujevi─ç/